Hrvatska je u 10 godina članstva u plusu za više od 10.7 milijardi € neto! U idućem desetljeću sustići ćemo zemlje koje su u EU ušle puno prije nas!
Kuća Europe u Zagrebu. PVRH Plenković na konferenciji „Sljedeće desetljeće europske integracije“ u povodu 10. obljetnice članstva RH u EU-u (1. srpnja 2013.): Nastavit ćemo učinkovito koristiti EU sredstva - koja su zamašnjak razvoja Lijepe Naše. No Europska unija nije samo novac, kako to neki tvrde, nego je i zajednica prava i demokratskih, civilizacijskih vrijednosti koje dijelimo. Stoga želim još jednom zahvaliti dr. Franji Tuđmanu i hrvatskim braniteljima koji su u iznimno teškim okolnostima stvarali i stvorili hrvatsku državu. Bez njih danas ne bismo živjeli u slobodi, niti bismo bili dio EU-a. Unatoč velikosrpskoj agresiji, a u novije vrijeme i dvjema globalnim krizama, uspjeli smo doći u fazu „catching up-a“. Hrvatska lovi korak s državama koje su svoje EU procese započele još 1990-ih, dok je u nas bjesnio rat.
Na početku svog obraćanja, predsjednik Vlade RH i HDZ-a izrazio je uvjerenje da će stručna i kompetentna rasprava pridonijeti boljem razumijevanju teme kojom se bavi ova konferencija, a to je sljedeće desetljeće europske integracije.
Težak put do samostalnosti i slobode
Andrej Plenković je naglasio da put Hrvatske u Europsku uniju nije bio nimalo jednostavan, kazavši da ga on osobno prati od studentskih dana, kada je bio predsjednik Europske udruge studenata prava (ELSA) za Hrvatsku.
Podsjetio je na devedesete godine prošlog stoljeća, kada Hrvatska stječe svoju slobodu, demokraciju i neovisnost, gradi svoje institucije, pozicionira se na međunarodnoj sceni, ali i biva žrtvom velikosrpske Miloševićeve agresije:
- Tada je između četvrtine i trećine hrvatskog teritorija bilo okupirano. On je u najvećem dijelu oslobođen vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja, ali tek Mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998. dolazimo u poziciju teritorijalne cjelovitosti. Posebno želim zahvaliti hrvatskim braniteljima, prvom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu te tadašnjim vladama i saborskim sazivima - koji su u iznimno teškim okolnostima stvarali i stvorili hrvatsku državu.
Otvaranje Europske unije Hrvatskoj
Pritom je napomenuo da je Hrvatska tada „bila tek fusnota u knjigama o europskom procesu“, da su se „široko otvorene ruke ondašnje Europske zajednice prema srednjoj Europi dogodile bez RH“:
- Naš institucionalni odnos s EU-om tijekom devedesetih svodio se na tri do četiri područja. Prvo je Promatračka misija Europske unije, tj. praćenje situacije na liniji razdvajanja okupiranih područja i hrvatskih snaga. Drugo je humanitarna pomoć, treće su bile tzv. autonomne trgovinske povlastice, a četvrto je područje bio nesustavni politički dijalog. U to su vrijeme investitori i konzultanti dolazili u Prag, Budimpeštu, Varšavu, Bratislavu… dok se Hrvatsku gledalo kao zemlju koja je imala rat. Nama su '90-e u diplomatskom smislu prošle u „razbijanju“ tzv. regionalnog pristupa Europske unije.
Premijer Plenković je podsjetio da je u siječnju 2012. - poslije godina i godina (pret)pristupnih pregovora, pri čemu je pitanje granice sa Slovenijom oduzelo Hrvatskoj otprilike četiri godine u tom procesu - održan referendum o ulasku u Europsku uniju:
- Uspostavljen je konsenzus čitavoga političkoga spektra. Tu zapravo počinje proces „catching up-a“, koji traje sve do danas. Lovimo korak s onima koji su startali još devedesetih prošlog stoljeća.
Milanovićev sramotni „Lex Perković“
Predsjednik Vlade i HDZ-a izdvojio je i prvu fazu hrvatskog članstva u EU-u, koju je - nažalost - obilježio „Lex Perković“:
- To je bio šok za ozbiljnije promatrače Hrvatske i naše prijatelje. „Lex Perković“ je zaljuljao našu reputaciju prvih nekoliko mjeseci. Ali, kad se to razriješilo, Hrvatska je polako krenula u ozbiljniju dinamiku i pozicioniranje.
U plusu za gotovo 11 milijardi eura
Što se tiče EU sredstava, Plenković je naveo da je Hrvatska u plusu više od 10.7 milijardi eura:
- Toliko smo više dobili iz EU proračuna nego što smo u nj uplatili u ovih 10 godina članstva. To se odnosi na prvu financijsku perspektivu i drugu koja će se sad trošiti. Tu je i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), u čemu smo ne samo među najbržim u ispunjavanju kriterija, nego smo po veličini zemlje i BDP-u, uz Grčku, dobili najviše sredstava.
Jaka, uspješna i utjecajna članica EU-a
Osvrnuo se i na međunarodni položaj Hrvatske danas, 31 godinu poslije međunarodnog priznanja:
- Hrvatska danas ima glavnu tajnicu Vijeća Europe Mariju Pejčinović Burić i potpredsjednicu Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravku Šuicu. U tom kontekstu mogu ponoviti ono što je na konferenciji konstatirala sam Šuica: „Hrvatski se glas dobro čuje na razini svih EU institucija. Bez obzira na svoju veličinu, Hrvatska je danas jaka, uspješna i utjecajna članica EU-a“.
Hrvatska i Europa danas se uzajamno osnažuju - podcrtao je.
Važnost identificiranja s europskim temama
Podsjetio je i da nakon svakog sastanka Europskog vijeća daje izvješće Hrvatskom saboru, što nije zakonska obveza, već želja da se više razgovara o europskim temama. Dodao je da u Hrvatskoj postoji puno političkih stranaka i lidera koji našem europskom putu nisu pridonijeli ništa:
- To je činjenica. Jasno se vidi i osjeća da kod njih nema ni minimalne identifikacije s ostvarenim strateškim uspjesima države. Kad niste s nečim identificirani, onda vam Europa možda znači samo neke pare koje treba iskoristiti. A Europska unija nije samo novac, kako to neki tvrde, nego je i zajednica prava i demokratskih, civilizacijskih vrijednosti koje dijelimo.
Osnaženi međunarodni položaj
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a podsjetio je da je Hrvatska u europodručje ušla u najnezgodnijem trenutku, kada su uslijed Putinove agresije na Ukrajinu bile zavladale energetska i prehrambena kriza te inflacija:
- No Hrvatska je u međuvremenu ušla u Europski stabilizacijski mehanizam, u tu golemu sigurnosnu mrežu koja je napravljena kako bi članice u potencijalnim novim krizama ostale na nogama. Našu smo zemlju doveli u srž europske integracije, za stolom je svih bitnih procesa, odlučuje ravnopravno u Europskom vijeću, ima snažan glas u Europskoj komisiji, ima zastupnike u Europskom parlamentu. Prerastamo u aktera koji donosi ideje i rješenja.
U potpunosti iskorištena EU sredstva za obnovu
Zaključno je Andrej Plenković ponovno naglasio da je Hrvatska u potpunosti iskoristila sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a:
- Riječ je o 1.003 milijarde eura, od čega 684 milijuna eura za zagrebački, a 319 milijuna za petrinjski potres. Sredstva su u potpunosti konzumirana i, što je najvažnije, investiralo se kako nitko dosad nije. Zahvalni smo za razumijevanje koje je u razgovorima s nama na tu temu pokazao vrh Europske komisije.