Vijesti
12. 6. 2023.

Hrvatska je u 10 godina članstva u plusu za više od 10.7 milijardi € neto! U idućem desetljeću sustići ćemo zemlje koje su u EU ušle puno prije nas!

Kuća Europe u Zagrebu. PVRH Plenković na konferenciji „Sljedeće desetljeće europske integracije“ u povodu 10. obljetnice članstva RH u EU-u (1. srpnja 2013.): Nastavit ćemo učinkovito koristiti EU sredstva - koja su zamašnjak razvoja Lijepe Naše. No Europska unija nije samo novac, kako to neki tvrde, nego je i zajednica prava i demokratskih, civilizacijskih vrijednosti koje dijelimo. Stoga želim još jednom zahvaliti dr. Franji Tuđmanu i hrvatskim braniteljima koji su u iznimno teškim okolnostima stvarali i stvorili hrvatsku državu. Bez njih danas ne bismo živjeli u slobodi, niti bismo bili dio EU-a. Unatoč velikosrpskoj agresiji, a u novije vrijeme i dvjema globalnim krizama, uspjeli smo doći u fazu „catching up-a“. Hrvatska lovi korak s državama koje su svoje EU procese započele još 1990-ih, dok je u nas bjesnio rat.

Na početku svog obraćanja, predsjednik Vlade RH i HDZ-a izrazio je uvjerenje da će stručna i kompetentna rasprava pridonijeti boljem razumijevanju teme kojom se bavi ova konferencija, a to je sljedeće desetljeće europske integracije.

Težak put do samostalnosti i slobode

Andrej Plenković je naglasio da put Hrvatske u Europsku uniju nije bio nimalo jednostavan, kazavši da ga on osobno prati od studentskih dana, kada je bio predsjednik Europske udruge studenata prava (ELSA) za Hrvatsku.

S čvrstim osloncem u Tuđmanovoj i Šuškovoj baštini te narodnjačkim i domoljubnim vrijednostima, istodobno smo okrenuti budućnosti i suvremenim izazovima!

Podsjetio je na devedesete godine prošlog stoljeća, kada Hrvatska stječe svoju slobodu, demokraciju i neovisnost, gradi svoje institucije, pozicionira se na međunarodnoj sceni, ali i biva žrtvom velikosrpske Miloševićeve agresije:

- Tada je između četvrtine i trećine hrvatskog teritorija bilo okupirano. On je u najvećem dijelu oslobođen vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja, ali tek Mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998. dolazimo u poziciju teritorijalne cjelovitosti. Posebno želim zahvaliti hrvatskim braniteljima, prvom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu te tadašnjim vladama i saborskim sazivima - koji su u iznimno teškim okolnostima stvarali i stvorili hrvatsku državu.

Otvaranje Europske unije Hrvatskoj

Pritom je napomenuo da je Hrvatska tada „bila tek fusnota u knjigama o europskom procesu“, da su se „široko otvorene ruke ondašnje Europske zajednice prema srednjoj Europi dogodile bez RH“:

- Naš institucionalni odnos s EU-om tijekom devedesetih svodio se na tri do četiri područja. Prvo je Promatračka misija Europske unije, tj. praćenje situacije na liniji razdvajanja okupiranih područja i hrvatskih snaga. Drugo je humanitarna pomoć, treće su bile tzv. autonomne trgovinske povlastice, a četvrto je područje bio nesustavni politički dijalog. U to su vrijeme investitori i konzultanti dolazili u Prag, Budimpeštu, Varšavu, Bratislavu… dok se Hrvatsku gledalo kao zemlju koja je imala rat. Nama su '90-e u diplomatskom smislu prošle u „razbijanju“ tzv. regionalnog pristupa Europske unije.

U 4. desetljeću samostalnosti pred nama je daljnje unaprjeđivanje gospodarstva, podizanje standarda & lovljenje koraka s razvijenijim zapadnim zemljama

Premijer Plenković je podsjetio da je u siječnju 2012. - poslije godina i godina (pret)pristupnih pregovora, pri čemu je pitanje granice sa Slovenijom oduzelo Hrvatskoj otprilike četiri godine u tom procesu - održan referendum o ulasku u Europsku uniju:

- Uspostavljen je konsenzus čitavoga političkoga spektra. Tu zapravo počinje proces „catching up-a“, koji traje sve do danas. Lovimo korak s onima koji su startali još devedesetih prošlog stoljeća.

Milanovićev sramotni „Lex Perković“

Predsjednik Vlade i HDZ-a izdvojio je i prvu fazu hrvatskog članstva u EU-u, koju je - nažalost - obilježio „Lex Perković“:

- To je bio šok za ozbiljnije promatrače Hrvatske i naše prijatelje. „Lex Perković“ je zaljuljao našu reputaciju prvih nekoliko mjeseci. Ali, kad se to razriješilo, Hrvatska je polako krenula u ozbiljniju dinamiku i pozicioniranje.

Zar će opet, kao s Lex Perković, teško narušiti kredibilitet Hrvatske?

U plusu za gotovo 11 milijardi eura

Što se tiče EU sredstava, Plenković je naveo da je Hrvatska u plusu više od 10.7 milijardi eura:

- Toliko smo više dobili iz EU proračuna nego što smo u nj uplatili u ovih 10 godina članstva. To se odnosi na prvu financijsku perspektivu i drugu koja će se sad trošiti. Tu je i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), u čemu smo ne samo među najbržim u ispunjavanju kriterija, nego smo po veličini zemlje i BDP-u, uz Grčku, dobili najviše sredstava.

Prebrodili smo i pandemiju i energetsku krizu, a uz euro i Schengen čeka nas rekordna turistička sezona!

Jaka, uspješna i utjecajna članica EU-a

Osvrnuo se i na međunarodni položaj Hrvatske danas, 31 godinu poslije međunarodnog priznanja:

- Hrvatska danas ima glavnu tajnicu Vijeća Europe Mariju Pejčinović Burić i potpredsjednicu Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravku Šuicu. U tom kontekstu mogu ponoviti ono što je na konferenciji konstatirala sam Šuica: „Hrvatski se glas dobro čuje na razini svih EU institucija. Bez obzira na svoju veličinu, Hrvatska je danas jaka, uspješna i utjecajna članica EU-a“.

Hrvatska i Europa danas se uzajamno osnažuju - podcrtao je.

Važnost identificiranja s europskim temama

Podsjetio je i da nakon svakog sastanka Europskog vijeća daje izvješće Hrvatskom saboru, što nije zakonska obveza, već želja da se više razgovara o europskim temama. Dodao je da u Hrvatskoj postoji puno političkih stranaka i lidera koji našem europskom putu nisu pridonijeli ništa:

- To je činjenica. Jasno se vidi i osjeća da kod njih nema ni minimalne identifikacije s ostvarenim strateškim uspjesima države. Kad niste s nečim identificirani, onda vam Europa možda znači samo neke pare koje treba iskoristiti. A Europska unija nije samo novac, kako to neki tvrde, nego je i zajednica prava i demokratskih, civilizacijskih vrijednosti koje dijelimo.

Ljevica ni najmanje nije pridonijela ostvarenju strateških ciljeva, a osramotila se uskraćivanjem pomoći Ukrajini & neznanjem o europskim procesima!

Osnaženi međunarodni položaj

Predsjednik Vlade RH i HDZ-a podsjetio je da je Hrvatska u europodručje ušla u najnezgodnijem trenutku, kada su uslijed Putinove agresije na Ukrajinu bile zavladale energetska i prehrambena kriza te inflacija:

- No Hrvatska je u međuvremenu ušla u Europski stabilizacijski mehanizam, u tu golemu sigurnosnu mrežu koja je napravljena kako bi članice u potencijalnim novim krizama ostale na nogama. Našu smo zemlju doveli u srž europske integracije, za stolom je svih bitnih procesa, odlučuje ravnopravno u Europskom vijeću, ima snažan glas u Europskoj komisiji, ima zastupnike u Europskom parlamentu. Prerastamo u aktera koji donosi ideje i rješenja.

Europski fondovi mijenjaju Hrvatsku na bolje, a mehanizmi EU-a čine je još zaštićenijom u krizama!

U potpunosti iskorištena EU sredstva za obnovu

Zaključno je Andrej Plenković ponovno naglasio da je Hrvatska u potpunosti iskoristila sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a:

- Riječ je o 1.003 milijarde eura, od čega 684 milijuna eura za zagrebački, a 319 milijuna za petrinjski potres. Sredstva su u potpunosti konzumirana i, što je najvažnije, investiralo se kako nitko dosad nije.  Zahvalni smo za razumijevanje koje je u razgovorima s nama na tu temu pokazao vrh Europske komisije.

U potpunosti iskorištena bespovratna europska sredstva i za zagrebački i za petrinjski potres!

A A A