Imamo najviše zaposlenih od 1982. godine, a samo je u Irskoj veći rast BDP-a! A uz pomoć SAD-a i EU-a, Hrvatska prerasta u europsko energetsko čvorište!

Ministar Davor Filipović za Slobodnu Dalmaciju: Optimizam temeljimo na realnim ekonomskim brojkama, od kojih neke nisu zabilježene već desetljećima. Naš je rast duplo viši od prosjeka EU-a. Na turizmu, koji će ove godine srušiti sve rekorde, najbolje se vide pozitivni efekti Schengena i eurozone. * Usprkos svim opstrukcijama, izgradili smo LNG terminal. Potvrdio se kao strateški projekt. Tijekom mog službenog posjeta Washingtonu američka ministrica energetike Jennifer M. Granholm izdvojila je zajednički cilj da RH proširi kapacitete postrojenja na Krku te izgradi plinovod prema Austriji i Južnu plinsku interkonekciju za BiH. * Neradna nedjelja? Ispunili smo obećanje iz Izbornog programa HDZ-a „Sigurna Hrvatska“. Nedjelja je dan za obitelj i prijatelje.

Razgovor koji je s ministrom gospodarstva i održivog razvoja izv. prof. dr. sc. Davorom Filipovićem za splitski dnevni list vodio kolega Saša Ljubičić prenosimo u cijelosti:

Gospodine Filipoviću, turistička sezona je krenula, a obnova porušenih i devastiranih kuća na Banovini konačno se zahuktala. Ispada da nas spašava radna snaga koja je stigla mahom iz Azije?

Činjenica je da u Hrvatskoj, još od 1982. godine, nikad nije bilo manje nezaposlenih. Turistička je sezona jako dobro krenula i tu će se najbrže vidjeti efekti ulaska u Schengenski prostor, što je jedno od strateških postignuća ove Vlade, a obnova potresom pogođenih područja s ministrom Brankom Bačićem dobila je značajno ubrzanje nakon što je premijer Plenković dogovorio produljenje roka za iskorištavanje sredstava.

Međutim, ključna stvar koju treba spomenuti jest da tijekom ovih kriznih godina Vlada uspijeva održati stabilan okvir, pa ostvarujemo gospodarski rast. A onda se, logično, javlja i potreba za radnom snagom.

Koliko ćemo, prema Vašoj procjeni, trebati radnika iz inozemstva kako bi naše gospodarstvo i dalje funkcioniralo bez većih potresa? Ne nedostaje radnika samo u privatnom sektoru, i neke državne službe muku muče s deficitarnim kadrovima?

Spomenuo sam da je najmanje nezaposlenih u posljednjih četrdeset godina i nedostaje ljudi za niz radnih mjesta, uključujući i državne službe. Nedostatak radne snage problem je ne samo u Hrvatskoj, nego i u nizu država EU-a. Ne bih spekulirao s procjenama, ali sigurno ćemo u sljedećem razdoblju, pogotovo u nekim industrijama poput građevinarstva i ugostiteljstva, imati potrebu za radnicima koji će dolaziti iz manje razvijenih država, to je neminovnost.

Plaće i mirovine rastu, no nedovoljno. Inflacija je brža od poduzetih mjera Vlade i privatnih poslodavaca. Očekuje li se njezino usporavanje do kraja godine?

Već neko vrijeme inflacija usporava, a najavljeno je i novo podizanje kamatnih stopa od strane ECB-a. Ali bitka s inflacijom nije završena i treba s oprezom promatrati kretanja na tržištu. No tijekom cijelog ovog perioda aktivno smo vukli poteze kojima smo utjecali na inflatorna kretanja, regulirali smo cijene energenata i goriva upravo kako bismo zaštitili ne samo standard građana, nego u uvjetima globalne nestabilnosti pružili stabilni okvir za naše poduzetnike.

Zadržali smo gospodarski rast i to držim izuzetno važnim pokazateljem. Dapače, u odnosu na druge države EU-a uspjeli smo ostvariti vrlo visoki rast, jedino je Irska imala viši. Konkretno, u postpandemijskom razdoblju realni hrvatski BDP je u prvom kvartalu 2023. bio za čak 11,8 posto viši od BDP-a zabilježenog u posljednjem pretpandemijskom kvartalu, četvrtom kvartalu 2019. godine. A kada govorimo o plaćama, kumulativni porast plaća tijekom ovog mandata Vlade viši je od inflacije.

Kad spominjemo plaće, one su glavni razlog zbog kojega naši radnici odlaze u inozemstvo. Može li ih se i na koji način zadržati u Hrvatskoj? Njemačka, Irska ili Švedska, gdje naši građani zadnjih 10-ak godina najčešće odlaze raditi i živjeti, danas im realno mogu ponuditi puno bolje materijalne uvjete. Je li uopće moguće zaustaviti taj trend koji negativno utječe na naše gospodarstvo?

Ekonomske migracije nisu ništa novo, ljudi idu prema razvijenijim državama, gdje su mogućnosti veće, gdje su primanja viša, i nema čarobnog štapića kojim bismo to mogli zaustaviti. S pozicije ministra gospodarstva i održivog razvoja, usmjeren sam na stvaranje okvira koji čine Hrvatsku sve poželjnijom investicijskom destinacijom, što znači da se u Hrvatskoj više radi i stvara. Upravo investicije ozbiljnih, velikih međunarodnih poduzeća, poput Jabila i Knaufa, u Hrvatsku govore da smo na dobrom putu, a to, naravno, uključuje nova radna mjesta.

Isto tako, putem europskih fondova značajno se podiže standard življenja u nizu gradova i općina u Hrvatskoj. Sve to Hrvatsku čini sve atraktivnijom i poželjnijom ne samo za rad i investiranje, nego i za život. Zamislite što znači 1.500 radnih mjesta u Osijeku, gdje Jabil otvara svoje pogone… I sam župan Anušić prije nekoliko je tjedana jasno rekao da se investicije u Slavoniji nastavljaju i da se ljudi polako vraćaju. Otvaraju se kvalitetna radna mjesta, stvara se perspektiva i to je ono što radimo, to su konkretni rezultati rada.

Gospodine Filipoviću, kažu da je naše gospodarstvo jedno od najviše ovisnih o turizmu u Europskoj uniji. U sličnoj su situaciji još Grčka, Malta i Cipar. Kako to promijeniti? U kojim se gospodarskim granama još krije perspektiva? Nije valjda da smo osuđeni baviti se samo turizmom i općenito djelatnostima iz tercijarnog sektora?

Da se ponovno vratim na period između kraja 2019. godine, znači prije pandemije, i prvog tromjesečja 2023. u kojem je Hrvatska ostvarila rast BDP-a za čak 11,8 posto, a samo je Irska imala veći rast. Uvriježeno je mišljenje da je za rast dominantno zaslužan turizam, ali činjenica je da je najveći doprinos rastu došao od izvoza roba.

Istina je da turizam zauzima značajan dio našeg ukupnoga gospodarstva i treba ga gledati kao tuzemni izvoz - dolaze ljudi iz drugih država i troše u Hrvatskoj. Turizam također prolazi transformaciju, no ono na što trebamo obratiti pažnju je tzv. multiplikativni faktor, koliko turizam potiče druge industrije, poljoprivredu, prerađivačku industriju, proizvodnju, i tu vidim prostor za napredak. Promjena strukture gospodarstva na koju aludirate ne može se napraviti preko noći i turizam će Hrvatskoj uvijek biti značajna gospodarska grana, no svakako moramo to iskoristiti na način da se uz turizam razvijaju i druge industrije.

Osobna potrošnja čini značajni dio u našem BDP-u, a vlasnicima trgovačkih centara ograničava se rad nedjeljom. Što kažu projekcije koje ste radili u Vladi? Poduzetnici se žale da će zbog neradnih nedjelja morati otpuštati radnike?

To je naše predizborno obećanje koje smo ispunili, jasno smo to najavili i ne očekujem negativne posljedice takvog poteza. Nedjelja je dan za obitelj, a kada uzmete u obzir činjenicu da žene čine većinu zaposlenih u trgovačkim centrima, ovo im omogućava da veliki broj nedjelja tijekom godine budu sa svojim obiteljima. Kompromis je napravljen, postoji šesnaest nedjelja koje sami poduzetnici mogu odabrati kada će raditi, a projekcije kažu da će se promet rasporediti na druge dane, kao što su već pokazali primjeri trgovačkih centara koji su već ranije prestali raditi nedjeljom. Isto tako, ne očekujem otpuštanja, uostalom, do sada smo razgovarali o problemu manjka radne snage…

Broj obrta u Hrvatskoj u zadnje je vrijeme iznimno porastao. Znači li to da i ovdje sve više ljudi umjesto sigurne državne službe, kako se to obično percipira, bira privatni posao? Što kaže statistika, jača li poduzetnička inicijativa?

Vrijedi spomenuti da su upravo mjere Vlade - od isplate plaća za vrijeme pandemije do ograničavanja cijena energenata - omogućile mnogim obrtima da prežive to razdoblje. Zadržali smo gospodarsku aktivnost i rast, omogućili otvaranje novih obrta. No isto tako treba reći da odrastaju nove generacije i sigurno drugačije vide na koji način treba živjeti, raditi, stvarati. Kad pogledate istraživanja stavova novih generacija, traži se balans između posla i privatnog života, otvaraju se nova radna mjesta koja prije 10 ili 15 godina nisu niti postojala, događa se digitalna transformacija, traže se usluge koje prije uopće nisu postojale… Svako jačanje poduzetničke inicijative treba podržati i ne čudi me da sve više mladih ljudi pokušava samostalno raditi i stvarati.

Hrvatska je postala dio schengenskog graničnog područja i eurozone. Kako je to utjecalo na naš izvoz?

Kao što sam spomenuo na početku, u turizmu ćemo najbrže vidjeti efekte uvođenja eura i ulaska u schengensko područje. Isto tako, ti strateški potezi Vlade imaju značajan utjecaj na povećanje izvoza, ali i pozicioniranja Hrvatske kao poželjne investicijske destinacije. Prije nekoliko mjeseci bio sam u Krapinsko-zagorskoj županiji, koja je značajan izvoznik i poduzetnici pozdravljaju takve poteze jer im olakšavaju poslovanje, pristup inozemnim tržištima, skraćuju vrijeme potrebno da dostave robu na druga tržišta, eliminira se valutni rizik... Kada uz to dodate aktivnosti koje provodimo, primjerice kroz Modernizacijski fond, u kojem je oko milijardu eura za ulaganja u produktivnost poduzeća, uopće nije upitno da smo posvećeni poticanju izvoza i to ćemo nastaviti raditi.

Na koncu, hoće li Hrvatska ove godine izbjeći recesiju? Inflacija koja se bilježi u Europi najveća je od 1993. godine. Njemačka već dulje vrijeme „pleše“ na rubu recesije. Njezino je gospodarstvo najsnažnije u EU-u, pa ako loše ide Nijemcima, i drugi će to osjetiti u manjoj ili većoj mjeri. Može li nas od nove krize spasiti dobra turistička sezona i značajniji priljev sredstava iz fondova EU-a?

Spomenuo sam već, Vlada vuče poteze kojima smo do sada uspješno izbjegli pad gospodarske aktivnosti. Ovo su nestabilna vremena, nezahvalno je predviđati što će se dogoditi i kako, ali pratimo na dnevnoj bazi što se događa i tako ćemo i donositi odluke. No, da direktno odgovorim na vaše pitanje: ne očekujem recesiju u ovoj godini, naše su stope rasta duplo više od prosjeka rasta EU-a. To su činjenice.

Situacije u velikim gospodarstvima poput Njemačke utjecat će na cijeli EU. No naš cilj je jasan - zadržati gospodarski rast, boriti se za održanje životnog standarda u Hrvatskoj, a uspješna turistička sezona i priljev koji će time doći u Hrvatsku sigurno su pozitivne vijesti koje će nam olakšati situaciju, dati nam alate da se kvalitetnije možemo nositi s inflacijom. I s druge strane, kao što spominjete, tu su i ogromna sredstva iz fondova EU-a koja moramo maksimalno iskoristiti za investicije, povećanje produktivnosti, zelenu tranziciju, energetsku učinkovitost… Samo putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planiramo u kratkom roku subvencionirati s 50 posto ugradnju solarnih panela na obiteljske kuće i utrostručiti njihov broj. To su sve pomaci koji Hrvatsku čine učinkovitijom, zelenijom, ali podižemo i svoju energetsku samodostatnost.

Ministre Filipoviću, stalno se ističe da je Vlada iznašla sredstva kojima nadoknađuje razliku između tržišne cijene električne energije i one koju plaćaju građani i gospodarstvenici te tako, u doba visokih stopa inflacije, čuva socijalni mir. No tu će razliku ipak netko na kraju morati platiti. Je li to u ovom slučaju HEP?

Prvo, ne radi se samo o socijalnom miru, nego i o tome da zadržimo rast gospodarstva, radna mjesta, da poduzetnicima pružimo stabilni okvir za poslovanje u vrlo nestabilno vrijeme. Bez toga je sve kratkog daha. Drugo, kada govorimo o energentima, tržišni su se mehanizmi u proteklom razdoblju “pokvarili” i utjecaj ruske agresije i špekulanata na tržištu je bio taj koji je cijene podignuo nekoliko puta, a ne odnos ponude i potražnje. I treće, iza HEP-a stoji država i Vlada se pobrinula da takve poteze možemo povući preko HEP-a.

Projekt LNG terminala na Krku, a nakon izbijanja rata u Ukrajini i sankcija koje su odmjerene Rusiji, pokazao se kao izvrsno rješenje. U početku je dio javnosti i stručnjaka dvojio je li takvo što uopće potrebno Hrvatskoj, a sada se radi na povećavanju kapaciteta. Kakva je budućnost LNG terminala na Krku?

LNG je strateški projekt koji smo usprkos protivljenjima realizirali, i točno, pokazao se kao izvrsno rješenje. Isto tako, sada proširujemo kapacitet, čime postajemo točka dobave za susjedne države. Sve su to potezi koji Hrvatsku čine sigurnijom i važnijom na novoj energetskoj karti Europe.

Ministre Filipoviću, kakvo je značenje Janafa u okolnostima kad je opskrba naftom i plinom iz Rusije prema Europi prekinuta? Je li istina da je mađarski MOL u velikoj mjeri ovisan o nafti koja se nabavlja upravo preko Janafa i da to jača poziciju Vlade u upravljačkoj strukturi Ina-MOL-a?

JANAF je naše poduzeće koje je dio energetskoga krvotoka Hrvatske, ali i susjednih država. On je važan i za Mađarsku jer MOL-ove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj trebaju alternativne pravce dobave u odnosu na onaj koji ide preko Ukrajine i kao takav je dugoročno nesiguran. Generalno gledajući, Janaf, kao i Plinacro, dio su energetske infrastrukture koja Hrvatskoj daje sigurnost i mogućnost da aktivno reagiramo u slučaju nekih novih nestabilnosti.

Kad pogledamo situaciju, uspješno smo reagirali na nestabilnosti i poremećaje koji su se pojavili na tržištu energenata, ali isto tako nastavili smo sa strateškim inicijativama koje Hrvatsku pozicioniraju na energetskoj karti. To su značajne investicije u našu budućnost, u sigurnost Hrvatske, i nećemo ih propustiti. Također, prvi put smo pokrenuli veliki natječaj putem Agencije za ugljikovodike za investicije u geotermalnu energiju, što će promijeniti energetsku sliku sjevera Hrvatske. Natječaj je uspješno proveden, javilo se mnogo inozemnih i domaćih tvrtki zainteresiranih za istraživanje i iskorištavanje geotermalnih potencijala. To su sve strateške državne inicijative koje nisu nikakvi predizborni trikovi, nego ozbiljna ulaganja koja hrvatsku državu čine snažnijom, otpornijom, radimo velike korake prema tome da što više energije proizvodimo na hrvatskom tlu.

SLUČAJ INA: Nemam veze s Husićem

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović ovih se dana našao u središtu zanimanja javnosti jer ga se, prema pisanju tjednika Nacional, dovodi u vezu s osumnjičenikom iz afere “Ina” Josipom Husićem. Ministar Filipović nije htio komentirati te napise, kazavši samo da su neutemeljeni i da je sve što je imao reći o toj temi već rekao predstavnicima medija i nadležnih institucija.

S AMERIČKOM MINISTRICOM ENERGETIKE

Nekoliko dana prije intervjua za Slobodnu Dalmaciju izv. prof. dr. sc. Davor Filipović bio je u službenom posjetu SAD-u. Među ostalim, u Washingtonu je održao sastanak i s američkom ministricom energetike Jennifer M. Granholm.

Imajući u vidu da je energetska politika neizostavni dio sigurnosne politike, pri čemu EU treba težiti daljnjoj diversifikaciji opskrbe, istaknuta je važnost LNG terminala te istaknut zajednički cilj da Hrvatska podrži energetsku diversifikaciju za srednju i istočnu Europu kroz proširenje postrojenja na Krku te izgradnju plinovoda prema Austriji i Južne plinske interkonekcije za BiH.

Ministrica Granholm izrazila je punu podršku svemu što radi naša Vlada te je osobito naglasila aktivnosti proširenja terminala kod Omišlja, a sve kako bi Hrvatska postala ključni faktor kada govorimo o sigurnosti opskrbe plinom velikog dijela europskog kontinenta - izjavio je ministar Filipović.