Izvrsne brojke u turizmu, 1.45 milijardi € iskorištenih iz Fonda solidarnosti EU & izgradnja Maksimira i obnova Poljuda!
(VIDEO) Andrej Plenković na 233. sjednici Vlade RH: U 10 godina EU članstva Hrvatska je ostvarila financijski plus od 10.7 milijardi €. Izgradili smo i sufinancirali Pelješki most, LNG terminal, zračne luke, veteranske centre, razne ustanove i druge velike projekte. * 1. srpnja na snagu je stupio Zakon o trgovini, kojim se regulira rad nedjeljom. Time ispunjavamo naše obećanje i ostvarujemo ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života, što podržava veliki broj hrvatskih građana. * U prvih 6 mjeseci ove godine u Hrvatsku je došlo 6.7 milijuna turista, koji su ostvarili 27.3 milijuna noćenja. To sve prate i izvrsni financijski pokazatelji. Samo u prva tri mjeseca ove godine prihodi su bili veći za 186 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje lani. * Iskoristili smo sva sredstva Fonda solidarnosti EU za obnovu Zagreba i Banovine! Realizirano je 1.45 milijardi €, što je 45% više od alociranog iznosa. Još jednom zahvaljujemo Europskoj komisiji i predsjednici Von der Leyen, ministrima, županima, gradonačelnicima, izvođačima, projektantima i radnicima! * Na tragu novog Zakona o sportu, na današnjoj sjednici donosimo odluke da se gradski stadioni u Zagrebu i Splitu proglase sportskim građevinama od nacionalnog interesa. Time osiguravamo preduvjete za izgradnju Maksimira i obnovu Poljuda!
Otvarajući sjednicu Vlade, predsjednik Plenković osvrnuo se, po običaju, na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
10. godišnjica članstva Hrvatske u EU
Predsjednik Vlade i HDZ-a podsjetio je na obilježavanje 10. godišnjice članstva Hrvatske u Europskoj uniji:
- U tom smo desetljeću ostvarili plus od 10.7 milijardi eura. Izgradili smo i sufinancirali Pelješki most, LNG terminal na Krku, zračne luke, poduzetničke centre, društvene domove, ustanove socijalne skrbi, veteranske centre… Proteklih godina brojni su projekti diljem Hrvatske poduprti sredstvima iz različitih europskih izvora.
Izrazio je posebno zadovoljstvo što je Hrvatska u mandatu ove Vlade realizirala i dublju integraciju pristupanjem Schengenskom prostoru i europodručju:
- Jedina smo zemlja u povijesti Unije koja je istoga dana ostvarila ta dva cilja. Sada smo među 15 država koje su istovremeno članice NATO-a, Europske unije, Schengena i europodručja, što je ogromno postignuće za zemlju koja prije nešto više od 30 godina nije bila subjekt međunarodnoga prava.
25 milijardi eura za desetljeće razvoja
Dodao je da nam je članstvo u EU omogućilo i rast BDP-a po stanovniku:
- Prije članstva bili smo na 61 posto prosjeka Europske unije, a danas smo na 73 posto. Ovoga ožujka Hrvatska je ušla i u Europski stabilizacijski mehanizam, čime smo hrvatskim građanima i gospodarstvu omogućili bolju zaštitu od vanjskih šokova ili kriza.
Podsjetio je i da je Hrvatska za ovo desetljeće dobila 25 milijardi eura bespovratne pomoći kroz sedmogodišnji proračunski okvir Unije i kroz instrument EU iduće generacije:
- Članstvo u Europskoj uniji ključan je i važan događaj hrvatskoga političkoga i gospodarskoga razvoja te boljitka naših građana.
Iskorištena sva sredstva iz Fonda solidarnosti za obnovu
Istaknuo je da smo iskoristili smo sva sredstva Fonda solidarnosti EU za obnovu Zagreba i Banovine:
- Realizirano je 1.45 milijardi eura, što je 45 posto više od alociranog iznosa. Još jednom zahvaljujemo Europskoj komisiji i predsjednici Von der Leyen, ministrima, županima, gradonačelnicima, izvođačima, projektantima i radnicima.
Ostvaren napredak u području vladavine prava
Hrvatski premijer rekao je da je Europska komisija donijela četvrto Izvješće o vladavini prava, kazavši da je Hrvatska u odnosu na prošlu godinu ostvarila napredak u ispunjavanju preporuka:
- Dojam je da je ovo izvješće u pozitivnom tonu. Preporuke u kojima je ostvaren napredak vezane su za ukidanje provjera za pravosudne dužnosnike, lobiranje, ispunjavanje preporuka pučkog pravobranitelja, SLAP tužbe, informatizaciju pravosuđa, smanjenje broja zaostalih slučajeva, jačanje kapaciteta Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa i Državne komisije za javnu nabavu, jačanje zakonodavnog okvira u suzbijanju korupcije i suradnju institucija.
Podsjetio je da je održano Vijeće za provedbu Etičkog kodeksa za dužnosnike izvršne vlasti:
- Imali smo kvalitetnu razmjenu o brojnim temama koje se tiču mehanizama i postupaka za suzbijanje korupcije.
Ravnoteža između poslovnog i obiteljskog života
Od 1. srpnja na snagu je stupio Zakon o trgovini kojim se regulira rad nedjeljom, a predsjednik Vlade i HDZ-a naglasio je da ogromna većina građana podupire ovu odluku:
- Ostvarili smo ključnu ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života. Vidi se po reakcijama brojnih radnica i radnika da je ovaj potez dobar. Režim od 16 radnih nedjelja omogućio je Hrvatskoj da funkcionira kao bitna i značajna turistička zemlja.
Izvrsni turistički pokazatelji
Govoreći o turizmu, predsjednik Plenković je naveo da je u prvih šest mjeseci u Hrvatsku došlo 6.7 milijuna turista te da smo imali 27.3 milijuna noćenja:
- To je za 10, odnosno 16 posto više nego u lanjskom razdoblju i 4 posto više noćenja nego u prvom dijelu dosad rekordne 2019. godine. To sve prate i izvrsni financijski pokazatelji. Prihodi od stranih turista za prvo tromjesečje bilježe povećanje od 38 posto, što je za 186 milijuna eura više. Naravno da svemu tome pridonose članstvo u europodručju i Schengenskom prostoru.
Broj aktivnih obrta porastao za 43 posto
Podsjetio je da je sudjelovao na svečanoj akademiji kojom je obilježeno 29 godina obnovljenog rada Hrvatske obrtničke komore. Istaknuvši važnost obrtništva, kazao je da je u sedam godina mandata ove Vlade broj aktivnih obrta u Hrvatskoj porastao za 43 posto.
Dodao je i da je sudjelovao na 7. konferenciji u organizaciji Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca, koji pridonose spajanju domovinske i iseljenje Hrvatske.
Ulaganja u potpomognuta i brdsko-planinska područja
Najavio je da će ministar Erlić u Pleternici predstaviti ulaganja u brdsko-planinska područja za područje Panonske Hrvatske:
- Sljedeći tjedan bit će dovršeni programi za brdsko-planinska područja, za Dalmatinsku Zagoru, Liku i Gorski kotar.
Snažna potpora razvoju hrvatskog nogometa
Podsjetio je i da je Vlada Hrvatskom nogometnom savezu darovala zemljište u Velikoj Gorici, vrijedno 4.2 milijuna eura, za izgradnju nogometnog kampa.
U tom je kontekstu najavio donošenje odluke da se gradski stadioni Maksimir i Poljud proglase sportskim građevinama od nacionalnog interesa i time steknu preduvjeti za njihovu gradnju, odnosno obnovu.
Izrazio je zadovoljstvo što se u Hrvatskoj održava još jedan šahovski turnir Croatia Grand Chess Tour.
Zakon o izbornim jedinicama
Predsjednik Vlade i HDZ-a kazao je da će Zakon o izbornim jedinicama s ove sjednice biti poslan u saborsku proceduru:
- Ovaj zakon u potpunosti poštuje odluku Ustavnog suda, rješava ono temeljno pitanje da glas svakog građanina Hrvatske, bez obzira gdje živi, u kojoj izbornoj jedinici i gdje ostvaruje svoje biračko pravo, vrijedi jednako. Zadržava se postojeći model od 10 izbornih jedinica gdje se bira po 14 zastupnika u Hrvatski sabor. U odnosu na dokument koji je otišao u javno savjetovanje, odlučeno je da se riješi pitanje teritorijalnog diskontinuiteta u 8. izbornoj jedinici, koje je bilo i ranije. Tako će grad Bakar, umjesto u sedmoj, sada biti u osmoj izbornoj jedinici.
S današnje sjednice izdvojio je i Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih. Istaknuo je da je 40 tisuća ugovora manje na određeno vrijeme, a 50 tisuća mladih više zaposleno je na ugovor na neodređeno.
Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije
Premijer Plenković najavio je i da će ministar Filipović na sjednici predstaviti Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije:
- Zbog dovoljne količine plina koji je uskladišten i koji je u sustavu, Vlada će obustaviti odluku o obvezi Hrvatske elektroprivrede da kupuje plin od Ine koji je proizveden u Hrvatskoj, a bio je namijenjen osiguranju dovoljnih količina plina u krizi kada su cijene bile ogromne, kako bi građani imali priuštiv plin.
Podsjetio je da su umjesto tržišnih cijena - zahvaljujući odlukama Vlade - škole, vrtići, fakulteti, bolnice i domovi za starije, općine, gradovi, županije, vjerske institucije i nevladine organizacije, imale priuštiv plin, koji bi u suprotnom bilo vrlo teško platiti. Istaknuo je da je 120 tisuća kućanstava bilo u problemu kada je riječ o opskrbi plinom te da je HEP-ova kupnja plina koji Ina proizvodi u Hrvatskoj omogućila da ljudi imaju sigurnu opskrbu.
Najavio je i da će ministar predstaviti mehanizam kompenzacije za opskrbljivače u obvezi javne usluge i opskrbljivače trgovce za razliku cijene koje su morali plaćati prilikom kupnje i nabave plina, u odnosu na cijenu koja je regulirana metodologijom prema kojoj je prošle godine bila 41, a ove godine 47 eura po megavatsatu.