LNG terminalom Hrvatska pridonosi jačanju konkurentnosti EU i smanjenju ovisnosti o ruskim energentima!

(VIDEO) 16. Dubrovnik Forum. PVRH Andrej Plenković: Zajedno s predstavnicima brojnih zemalja i prijateljima Hrvatske - koja danas ima nikad snažniju međunarodnu poziciju - raspravljamo ključna politička, gospodarska i sigurnosna pitanja pred Europom i svijetom, od pomoći Ukrajini do sprječavanja ilegalnih migracija i nužnosti proširenja EU na zemlje zapadnog Balkana. Suočeni s brojnim globalnim izazovima, privrženi smo multilateralizmu i suradnji kako bismo očuvali demokraciju i socijalnu koheziju. LNG terminalom na Krku, Hrvatska pridonosi jačanju konkurentnosti EU i smanjenju ovisnosti o ruskim energentima. Također, pomoći ćemo Ukrajini u razminiranju i odgovornosti za ratne zločine, područjima u kojima Hrvatska ima nesretno iskustvo iz Domovinskog rata.

Predsjednik Vlade i HDZ-a sudjelovao je na Međunarodnoj konferenciji Dubrovnik Forum 2023, koja je započela uvodnim obraćanjem ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana.

Potom su se video porukom okupljenim uzvanicima obratili ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmytra Kulebe te glavni tajnik Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Mathias Cormann.

„Navigating the Global Reshuffle“

Predsjednik Plenković sudjelovao je na uvodnom panelu na temu „Navigating the Global Reshuffle“ uz predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, glavnu tajnicu Vijeća Europe Mariju Pejčinović Burić, potpredsjednika Vijeća ministara i ministra vanjskih poslova i međunarodne suradnje Italije Antonia Tajanija te visokog predstavnika Europske unije i potpredsjednika Europske komisije Josepa Borrella.

Jasna i nedvosmislena osuda ruske agresije

Upitan kako se Hrvatska snalazi u promijenjenima geopolitičkim okolnostima, Plenković je podsjetio kako je pristup hrvatske Vlade i parlamentarne većine bio vrlo principijelan i jasan u osudi ruske agresije na Ukrajinu. Istaknuo je nedvosmislenu podršku Hrvatske Ukrajini i solidarnost s ukrajinskim narodom. 

Kad je riječ o krizama, naglasio je da je Vlada djelovala odlučno i brzo kako bi zadržala socijalnu koheziju u društvu i spriječila socijalnu frakturu. Pohvalio je suradnju na razni Europske unije tijekom kriza, od ograničavanja cijene plina, osiguranja opskrbe, do uzajamne podrške u vremenu pandemije koronavirusa.

Načelo modernog suverenizma

Istaknuo je da je Hrvatska dobro iskoristila svoj ojačani međunarodni položaj:

 - To je glavna odrednica modernog suverenizma, političkog okvira koji promičem i koji podrazumijeva bolji međunarodni položaj kako bi se ostvarili važni nacionalni ciljevi.

Podsjetio je i da je Hrvatska ostvarila strateške ciljeve dvije dublje EU integracije - članstvo u europodručju i Schengenskom prostoru.

Ocijenio je da je naša zemlja prešla veliki put te da nam je ostalo još pristupanje OECD-u čije su članice države zrele demokracije koje podupiru vladavinu prava te imaju visoko integrirano gospodarstvo.

Hrvatska iskustva u razminiranju

Predsjednik Vlade i HDZ-a osvrnuo se i na pružanje pomoći Ukrajini, podsjetivši da je Hrvatska, kao žrtva agresije Miloševićeva velikosrpskog režima, još od rusko-ukrajinskog sukoba 2014. ukazivala na svoje relevantno iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Kazao je i da će naša zemlja svojim iskustvom pomoći Ukrajini u procesu razminiranja, dodavši da je plan razminirati Hrvatsku do 2026. Naglasio je da Hrvatska pomaže Ukrajini i u pogledu odgovornosti za ratne zločine, dodavši kako je u Hrvatskoj nedavno boravio ukrajinski ministar pravosuđa:

- Naše nesretno iskustvo sada je ponuđeno Ukrajini, ne samo u smislu dijeljenja tog iskustva, već i jačanja međunarodne pravde kad je riječ o odgovornosti za ratne zločine.

Proširenje EU…

Upitan o proširenju Europske unije, hrvatski premijer podsjetio je da su Ukrajina, Moldova i uvjetno Gruzija, dobile status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, što je ocijenio značajnim promjenama u stavu starih članica. Kad je riječ o zemljama jugoistoka Europe, podsjetio je da se prije nekoliko godina na razini Europske unije uopće nije razmišljalo o proširenju:

- Svojim smo partnerima u Europskoj uniji godinama govorili da ako ne budu dovoljno uključeni u regiji doći će veći igrači koji će se angažirati. 

…i na jugoistok Europe

Podsjetio je da je na sastanku u Sofiji, 2018. godine, ponovno u fokus stavljena tema proširenja Europske unije na zemlje jugoistoka Europe. Dodao je da su države kandidatkinje dobile priliku ubrzati proces pristupanja ako provedu nužne reforme:

- Naši susjedi konačno imaju priliku ostvariti članstvo, a Hrvatska je spremna pomoći svojim iskustvom.

Sprječavanje ilegalnih migracija

Plenković smatra da je rezerviranost nekih zemalja prema proširenju posljedica ilegalnih migracija:

- To pitanje moramo to vrlo ozbiljno shvatiti. Grčki premijer Kiriakos Mitsotakis uložio je značajne napore da se osigura grčko-turska granica i spriječe ilegalne migracije.

Jačanje uloge međunarodnog prava

Zaključno je predsjednik Vlade govorio o zajedničkim i aktualnim globalnim izazovima.

Izdvojio je „natjecanje“ između demokratskih sustava i autoritarnih režima, kazavši da je rješenje problema u jačanju uloge međunarodnog prava. Poručio kako demokracije moraju biti otpornije i snažnije jer autokratski režim i vladari planiraju svoje pohode na duge staze.

Istaknuo je i važnost ulaganja u sigurnost i obranu Europske unije. Važnim smatra i smanjivanje energetske i svake druge ovisnosti Europske unije o drugim zemljama:

- Nema jednostavnog odgovora. Globalna situacija u sljedećim desetljećima bit će puno kompleksnija od onoga što smo predvidjeli u svojim strateškim dokumentima.

BILATERALNI SUSRETI: Borrell, Tajani, Renaud-Basso…

Tijekom konferencije, predsjednik Vlade Plenković održao je i niz bilateralnih susreta.

S visokim predstavnikom Europske unije i potpredsjednikom Europske komisije Josepom Borrellom, potpredsjednikom Vijeća ministara i ministrom vanjskih poslova i međunarodne suradnje Italije Antoniom Tajanijem i zamjenicom bugarskog premijera Mariyom Gabriel razgovarao je o jačanju globalne uloge i gospodarske konkurentnosti EU-a.

Hrvatski premijer susreo se i s predsjednicom Europske banke za obnovu i razvoj Odilom Renaud-Basso i globalnim potpredsjednikom za javne politike Google-a Karanom Bhatiom.

„Želimo osnažiti suradnju i potaknuti ulaganja u Hrvatsku. Digitalna i zelena tranzicija važna su područja za brži rast i jačanje otpornosti na buduće krize“ - poručio je na Twitteru.

…Schmidt, Escobar, Lajčak & Peach

Plenković je o situaciji na jugoistoku Europe razgovarao s visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom, izaslanikom SAD-a za Zapadni Balkan Gabrielom Escobarom, predstavnikom Europske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom i posebnim izaslanikom Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan Stuartom Peachom.