Nakon očuvanja društvene kohezije u energetskoj krizi, slijede ogromna ulaganja u hrvatsko zdravstvo i školstvo!
(VIDEO) Andrej Plenković na 234. sjednici Vlade RH: Kao i u doba Covida, Vlada RH je u energetskoj krizi nastojala očuvati socijalnu koheziju i spriječiti socijalnu frakturu. I u tome je potpuno - uspjela! Nije došlo do rizika od manjka plina, struje ili energenata, a cijene su bile priuštive i tu je važnu ulogu imao i HEP. Čim smo 30. lipnja bili obaviješteni o otpuštanju viška plina, izmijenili smo uredbu. * Predstavili smo prvi dio javnog poziva za izgradnju 619 osnovnih škola, natječaj vrijedan 302 milijuna eura. Osigurat ćemo još 1.5 milijardi eura za izgradnju škola i školskih sportskih dvorana te iz NPOO-a još 215 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju, dogradnju i opremanje predškolskih ustanova - čime će se omogućiti čak 22 tisuće dodatnih mjesta u vrtićima! Ovo je najveće ulaganje u hrvatsku obrazovnu infrastrukturu ikada! * Ulaganjem u Objedinjeni hitni bolnički prijam KBC-a na Firulama iskazujemo snažnu podršku gradu Splitu po pitanju kvalitetnije zdravstvene usluge, a u godinama pred nama planiramo samo iz NPOO-a uložiti još 340 milijuna eura u hrvatsko zdravstvo!
Otvarajući sjednicu Vlade, predsjednik Plenković osvrnuo se, po običaju, na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
Očuvali smo socijalnu koheziju ...
Istaknuo je koja je bila bit politike hrvatske Vlade u energetskoj krizi bez presedana, uzrokovane agresijom Putinove Rusije na Ukrajinu:
- Ta je agresija prouzročila ne samo tragediju za ukrajinski narod, ogromne žrtve i štete, destabilizaciju sigurnosne arhitekture Europe, nego je imala i enormne ekonomske, energetske, prehrambene i inflacijske posljedice na brojne države. Politika hrvatske Vlade je i kroz pandemiju Covida-19 i kroz ovu energetsku, prehrambenu i inflacijsku krizu imala za cilj očuvati socijalnu koheziju i spriječiti socijalnu frakturu. I u tome smo u potpunosti - uspjeli.
... i osigurali priuštive cijene energenata
Dodao je da je Vlada u energetskom smislu imala dva ključna elementa:
- Prvi je bio da cijena energenata bude priuštiva hrvatskim građanima, gospodarstvu i institucijama, a drugi da se osigura opskrba energentima. Hrvatska, hrvatski građani i hrvatsko gospodarstvo niti u jednom trenutku od početka ruske agresije na Ukrajinu nisu došli u rizik nedostatka bilo kojeg energenta. Uvijek je bilo plina, uvijek je bilo struje, uvijek je bilo naftnih derivata i uvijek su cijene tih energenata bile priuštive za naše građane i za naše gospodarstvo. To se nije dogodilo slučajno, već ciljanim i pravovremenim intervencijama i odlukama Vlade RH.
Daljnje odluke donosit ćemo na temelju detaljne analize
Osvrnuo se na pitanje prodaje viškova plina:
- O tome će biti više riječi na Odboru za gospodarstvo Hrvatskog sabora, na kojem će sudjelovati ministar gospodarstva Davor Filipović, kao i predsjednik Uprave HEP-a te čelni ljudi Plinacra, HERA-e i HROTE-a. Cilj rasprave na tom Odboru jest da se rasvijetle sve okolnosti situacije koja je nastala. Mi ćemo na temelju izvješća koja su nam dostavili Plinacro, HERA, HROTE i HEP, analizirati ovu situaciju. Želimo ju rasvijetliti do kraja i onda, ukoliko treba, donijeti neke odluke, ali da pritom budemo svjesni da je zahvaljujući našim odlukama HEP nabavljao plin po puno povoljnijoj cijeni nego što bi to bilo da ga je nabavljao u vremenu energetske krize po tržišnim cijenama.
Dodao je da je Vlada, u trenutku kada je Vlada obaviještena od strane HROTE-a i HERA-e 29. i 30. lipnja, izmijenila odgovarajuću uredba na prvoj sljedećoj sjednici:
- Tako je zaustavljena obveza INA-e da prodaje plin HEP-u i HEP-a da ga preuzima.
LNG kao jamac sigurnosti opskrbe
Plenković je pojasnio kako je Vlada osigurala da se podzemno skladište plina Okoli ispuni na vrijeme te da je ta popunjenost već oko 1. listopada 2022. bila blizu 100 posto:
- Zašto? Jer u bilo kojem trenutku u ratnim okolnostima u Ukrajini može doći do problema s plinovodima ili političke odluke da se plin iz Rusije ne šalje preko Ukrajine prema Europi. Morali smo osigurati opskrbu plinom, pri čemu nam je itekako pomogla činjenica da smo izgradili LNG terminal na Krku, što znači diversifikaciju opskrbnih pravaca. Također, dobro je i to što su osigurane dovoljne količine plina već i za iduću sezonu grijanja.
Projekti diljem Dalmacije
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a se potom osvrnuo na posjet dalmatinskim gradovima, počevši od Splita, gdje je realizirano projekt Objedinjenog hitnog bolničkog prijama KBC-a Split u vrijednosti od 9 milijuna eura, pola iz državnog proračuna, a pola iz europskih fondova:
- Ulaganjem u OBHP KBC-a na Firulama iskazujemo snažnu podršku gradu Splitu po pitanju kvalitetnije zdravstvene usluge, za koju smo u dosadašnjem mandatu na području Splitsko-dalmatinske županije izdvojili 70 milijuna eura. U godinama pred nama planiramo samo iz NPOO-a uložiti još 340 milijuna eura u hrvatsko zdravstvo!
Osvrnuo se i na otvorenje Studentskog doma Palacin u Šibeniku:
- Projekt vrijedan 11 milijuna eura, moderno opremljen dom koji Visokom učilištu u Šibeniku omogućuje kvalitetan smještaj za studente. Također, i u Zadru smo obišli završen projekt izgradnje 100 POS-ovih stanova, vrijednog 8 milijuna eura, od kojih je država sudjelovala s 3 milijuna eura.
16. Dubrovnik forum
Također, hrvatski je premijer izvjestio o sudjelovanju na Dubrovnik Forumu, ocijenivši ga izvrsnim i u smislu posjećenosti i u smislu sadržaja:
- Teme i rasprave, bile su globalnog karaktera, s europskom i regionalnom dimenzijom sudjelovanja, a bio je to i odličan uvod za sastanak na vrhu NATO-a u Vilniusu, na kojem su uime Vlade sudjelovali ministar vanjskih i europskih poslova Grlić Radman i ministar obrane Banožić, u ministarskom formatu.
Najveće ulaganje u školstvo ikada
Plenković je zatim naglasio važnost predstavljenog javnog poziva za gradnju preko 600 škola, natječaja vrijednog 302 milijuna eura:
- U razdoblju koje je pred nama osigurat ćemo milijardu i 500 milijuna eura za izgradnju obrazovne infrastrukture, škola i sportskih dvorana. To je za 50 posto više od sredstava koja su Hrvatskoj bila na raspolaganju za obnovu od potresa i predstavljat će najveće ulaganje ikada u obrazovnu infrastrukturu s ciljem jednosmjenske nastave i stvaranja preduvjeta da hrvatska djeca izlaze na tržište rada spremni za konkurenciju.
Kazao je da je to sve povezano i s ulaganjima u izgradnju i opremanje predškolskih ustanova, za koje se otvaraju drugi natječaji u vrijednosti od 215 milijuna eura bespovratnih sredstava:
- Pred nama je ogroman investicijski ciklus, od predškolskog obrazovanja do izgradnje obrazovne infrastrukture.
Pijetet prema žrtvama Srebrenice
Osvrnuo se i na 28. godišnjicu strašnoga genocida u Srebrenici, obilježenu 11. srpnja, u kojem je pogubljeno više od 8 tisuća nedužnih bošnjačkih dječaka i muškaraca:
- Takav zločin ne smije biti zaboravljen, a moramo učiniti sve da se on nikada ne ponovi. Još jednom izražavam pijetet prema žrtvama i sućut obiteljima tog strašnog genocida.
Brza cesta kroz Karlovac
Zatim je izvjestio kako je u Karlovcu riješen problem koji je postojao na dionici brze ceste Karlovac - Mostanje - Vukmanički Cerovac:
- Radi se o velikoj investiciji Hrvatskih cesta, vrijednoj 24 milijuna eura, a cesta je duga 6.2 kilometra i premostit će prometne poteškoće koje su ranije postojale u gradu Karlovcu.
Vlada stoji uz prijedlog Mije Validžića
Komentirajući postizanje dogovora o privremenom rješenju za čelnu osobu Vojne sigurnosno obavještajne agencije, Plenković je ponovio čvrstu poziciju Vlade o prijedlogu za ravnatelja VSOA-e brigadnog generala Mije Validžića, sa svim kompetencijama koje ima za obavljanje te dužnosti u svojoj dosadašnjoj karijeri:
- S te će se pozicije voditi razgovori u sljedećim tjednima s Uredom predsjednika Republike, s ciljem da se to pitanje što prije riješi. Zahvaljujem PPVRH Tomi Medvedu na postizanju dogovora o privremenom rješenju čelne osobe VSOA-e.