Ulaskom u Schengen i europodručje otvorena nova stranica hrvatskog turizma!
Povezali smo ova strateška državna postignuća s konkretnim koristima za hrvatsko gospodarstvo, a osobito za turizam i s njime povezane djelatnosti. Prva smo članica EU koja je istog dana pristupila Schengenskom prostoru i europodručju. Time smo Hrvatsku stavili u samu jezgru europskog procesa! To se nije dogodilo samo tako, već zbog brojnih agilnih procesa koje je naša Vlada vodila. Hrvatski turizam i povezane djelatnosti čine oko 20% BDP-a. Kada tome dodamo podatak da je 81% turista u Hrvatsku došlo iz država članica Schengena, vidimo koliko je to pozitivno za našu ekonomiju. Usto, države članice eurozone Hrvatskoj donose 59% turista. Ove godine bilježimo 50 milijuna noćenja, 37 milijuna vozila, 232 milijuna eura naplaćenih cestarina i 6 milijuna putnika na trajektnom prometu. 2016. godine prihodi od turizma bili su 8.6 milijardi eura, a danas smo na 13.1 milijardi! - poručio je PVRH Andrej Plenković u Opatiji na konferenciji Novog lista „Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni“.
Predsjednik Vlade i HDZ-a u svom je govoru izrazio zadovoljstvo što se konferencija održava u Opatiji, kolijevki hrvatskog turizma:
- Nalazimo se u novom trenutku u smislu geopolitičkog pozicioniranja Hrvatske u okviru schengenskog prostora i europodručja, što znači povezivanje strateških državnih postignuća s konkretnim koristima za hrvatsko gospodarstvo, a osobito važnu granu turizma i njime povezanim djelatnostima. U pogledu ostvarivanja članstva u Schengenu i eurozoni napravili smo jedinstven korak, jer smo prva članica koja je istog dana iste godine pristupila i obje dublje integracije.
Hrvatska u jezgri europskog procesa
Istaknuo je da su to bila dva strateška procesa i prioriteta Vlade još od početka 2016. godine, koji su definirani kao ključni ciljevi za daljnji razvoj Hrvatske i za njeno pozicioniranje u samu jezgru europskog procesa:
- Ta smo dva procesa vodili na način da nismo propustili niti jedan rok, da nismo propustili kvalitetno ispuniti sve kriterije i, najvažnije, da smo na političko-diplomatskoj razini stvorili ozračje među onim partnerima unutar Unije koji su odlučivali o našem članstvu, bilo na tehničkoj, bilo na općoj političkoj razini, bolje nego bilo koji proces ranije.
Posebno je istaknuo da se Hrvatska s ova dva članstva snažno repozicionirala u međunarodnoj percepciji i dodao da je element političke stabilnosti snažno pridonio tome, kao ključni preduvjet svakog razvoja.
81 posto turista iz Schengenskog prostora, 59 posto iz eurozone
Kazao je da su hrvatski turizam i povezane djelatnosti oko 20 posto našeg BDP-a, što ga čini itekako bitnim za hrvatsku ekonomiju.
Naveo je podatak da 81 posto turista dolazi iz Schengenskog prostora, gdje nema kontrola na granicama, a od iduće godine, kada se uvede novi sustav naplate na autocestama, neće biti čekanja na naplatnim kućicama te će ti turisti još radije doći u Hrvatsku jer mogu putovati bez zastoja i čekanja. Također, naveo je i podatak da 59 posto turista dolazi iz zemalja eurozone.
Gospodarska postignuća
Osvrnuo se i na ukupna ekonomska postignuća Hrvatske te istaknuo da je od 2016. do danas hrvatski BDP narastao za 20 milijardi eura - s 47 na 67 milijardi.
Naveo je i temeljne pokazatelje rasta, poput porasta prosječnih plaća za 50 posto, minimalnih za 70 posto, medijalnih za 48 posto te naglasio da je broj osiguranika 1.68 milijuna, najviše u zadnjih 30 godina. Nastavio je da je stopa zaposlenosti došla na 70.5 posto, a da smo 2016. bili na 61.4 posto te da je stopa nezaposlenosti 5.6 posto - najniža otkad je demokratske Hrvatske. Istodobno, stopa prosječne razvijenosti Hrvatske na razini Europske unije je 2016. bila 62 posto, a sada je na 73 posto.
Dodao je i da je Hrvatskoj porastao investicijski kreditni rejting po sve tri vodeće svjetske agencije:
- Vlada je građanima i gospodarstvu isplatila pakete mjera i pomoći u vrijednosti od 6.8 milijardi eura u zadnje tri i pol godine, a u vremenu covid krize isplaćeno je plaća u privatnom sektoru za 800 tisuća radnika i 'na nogama' je ostavljeno 130 tisuća poduzeća. Spriječili smo u vremenu energetske krize rast cijena struje i plina te snizili cijene naftnih derivata, koje su i dan danas niže nego što bi bile da pustimo tržišnu cijenu.
Ubrzana i učinkovita obnova
Što se tiče apsorpcije europskih sredstava, dodao je predsjednik Vlade i HDZ-a, ne samo da smo iskoristili sva sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, nego smo potrošili 59 posto više i ugovorili 1.59 milijardi eura za obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa:
- Iz novog modula Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurali smo dodatnih bespovratnih 1.2 milijardi eura za obnovu Banovine i Zagreba. Sveukupno 2.2 milijarde europskih bespovratnih sredstava.
Kazao je da je za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska dosad ispunila 104 kriterija i mjera koja je sama sebi nametnula:
- Nakon zahtjeva za dodatnih 700 milijuna eura, kada Komisija te naše mjere verificira u studenom ove godine, bit ćemo prva zemlja od svih članica Europske unije koja je apsorbirala više od 50 posto alokacije bespovratnih sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Osigurana europska sredstva za desetljeće razvoja
Kazao je da smo se istovremeno angažirali da se prva financijska perspektiva, 2014.- 2020. plus 3, također maksimalno iskoristi, što je sveukupno oko 11 milijardi eura. Dodao je da smo za idućih 7 godina, osigurali dodatnih 15 milijardi eura:
- Ovo sve govorim da osvijestimo osnaženi međunarodni hrvatski položaj s članstvom u EU, jer smo za ovo desetljeće osigurali sredstva, uglavnom bespovratna, u iznosu jednog cijelog godišnjeg proračuna.
Turizam važan za otvaranje radnih mjesta
Što se tiče hrvatskog turizma, kazao je da je vrlo jasno definiran u razvojnoj strategiji koju je Hrvatski sabor usvojio do 2030. godine, kao jedan od ključnih ciljeva u kontekstu održivosti, inovacija i otpornosti:
- Turizam je važan za otvaranje radnih mjesta, važan je za gospodarski rast, za pitanje klimatskih promjena, zaštite okoliša, prometa, poljoprivredu, ribarstvo… Nema grane aktivnosti s kojom nije povezan.
Istaknuo je da smo od 2016. godine, kad su prihodi od stranih turista bili 8.6 milijarde eura, došli do 13.1 milijarde eura u 2022:
- Taj podatak govori o financijskoj snazi hrvatskog turizma i njegovom vidljivom i mjerljivom rastu.
Pelješki most
Naveo je da ove godine bilježimo 50 milijuna ostvarenih noćenja, 37 milijuna vozila na Hrvatskim autocestama, što je 12 posto više nego prošle godine te naplaćene cestarine u iznosu od 232 milijuna eura, što je 10 posto više nego prošle godine:
- Trajektni promet bilježi 6 milijuna putnika i 1.8 milijuna vozila, zračni promet bilježi porast, sve bilježi bolje rezultate nego prošle godine.
Osvrnuo se i na Pelješki most, koji od otvaranja bilježi promet od 2.3 milijuna vozila, što znači da je u prosjeku gotovo 14 tisuća vozila dnevno prošlo kroz Pelješki most:
- I po tom se vidi njegova strateška važnost.
Istaknuo je i da u ovom trenutku u Hrvatskoj boravi više od milijun turista, što su podaci koji prethode kolovozu i daljnjoj turističkoj sezoni.
Izdano 35.460 radnih dozvola
Plenković je rekao da je turizam važan kad je riječ o obrazovanju jer predstavlja treći najpopularniji sektor u strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj:
- Mladi žele raditi u turizmu. Nije samo da nedostaje radne snage koju moramo uvoziti iz trećih zemalja, već ono dalje predstavlja vrlo atraktivnu granu za mlade. U Hrvatskoj se time bavi šest škola kroz regionalne centre kompetentnosti - u Zaboku, Splitu, Osijeku, Puli, Dubrovniku i Opatiji. Ove godine izdano je 35.460 radnih dozvola za one koji nam trebaju da bismo dovoljno kapacitirali potrebe za dodatnim radnicima u hrvatskom turizmu.
Daljnja ulaganja u turizam…
Kazao je da će daljnja ulaganja u turizam biti prioritet za Vladu, ali i da cijeni privatna ulaganja koja se kontinuirano događaju u hotele, kampove i privatnu ponudu:
- Država je izdvojila 1.3 milijarde eura za razvoj turizma iz proračuna, iz Višegodišnjeg financijskog okvira 190 milijuna eura, iz Plana oporavka i otpornosti 290 milijuna eura.
…i novi zakonski okviri
O novom Zakonu o turizmu kazao je da je on dodatna vrijednost za strateško upravljanje turizmom te će njime svi uključeni preuzeti odgovornost za upravljanje turizmom i njegovom održivošću.
Dodao je i da su na javnom savjetovanju dvije uredbe za hotele i kampove koje će pridonijeti uređenju pitanja koja nisu bila uređena i kroz prihode pomoći lokalnim zajednicama, županijama i fondu za financiranje turizma:
- Sabor je donio, nakon 20 godina, Zakon o pomorskom dobru, kojim su otklonjene sve dezinformacije i koji je pokazao jasne, kvalitetne i dobre namjere hrvatske Vlade da se na ovaj način bolje regulira pitanje pomorskog dobra.
SASTANAK S TURISTIČKIM SEKTOROM
Po završetku konferencije, predsjednik Vlade i HDZ-a održao je i sastanak s predstavnicima turističkog sektora te zahvalio svima na radu i doprinosu.
Poručio je da će se i dalje raditi na modelu razvoja hrvatskog turizma te da će sastanci s turističkim sektorom postati stalni oblik institucionalne komunikacije Vlade, gradova, županija i svih udruga vezanih za hrvatski turizam:
- Šansa je na svima nama da upravljanje hrvatskih turizmom bude takvo da i dalje ostane na ovoj razini doprinosa hrvatskom BDP-u, da svi koji u njemu rade žive solidno, a oni koji dolaze u Hrvatsku budu zadovoljni i da im svaki dolazak bude motivacija da dođu ponovo.