U plusu smo gotovo 12 milijardi € neto, u 10 godina članstva toliko smo više novca dobili iz EU proračuna nego što smo u nj uplatili!
PVRH Andrej Plenković: Uz EU sredstva postupno sustižemo razvijenije članice! Koliko je važna Kohezijska politika dovoljno govori podatak da se trećina EU proračuna ulaže u nju. Kršćansko načelo solidarnosti njen je ključni segment - razvijenije države pomažu onima manje razvijenima. I rezultati su tu: Hrvatska je 2016. bila na 62% prosjeka razvoja EU-a, a danas je na - 73%! BDP nam je u tom razdoblju porastao za 20 milijardi eura - s 47 na 67 milijardi! Brže smo rasli od drugih država, a tako ćemo i nastaviti koristeći rekordna EU sredstva za koja smo se izborili kroz VFO i NPOO. Investirat ćemo ih u radna mjesta, škole i vrtiće, plinovod prema Austriji i BiH, LNG terminal, promet, obnovu, digitalizaciju, dekarbonizaciju i, naravno, demografsku revitalizaciju.
„Pred Hrvatskom je desetljeće ravnomjernog regionalnog razvoja, dodatno ubrzanog!“ - također je poručio predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković na Konferenciji o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027. godine, na kojoj je sudjelovao u Zagrebu prije leta za Dublin i sastanka s irskim premijerom Leom Varadkarom.
Donosimo ostale ključne poruke iz njegovog obraćanja:
Osigurali rekordnih 25 milijardi eura
U četvrtom desetljeću samostalnosti Hrvatskoj je na raspolaganju najviše sredstava iz europskih izvora - čak 25 milijardi eura.
Osim toga, Hrvatska je nakon deset godina EU članstva u plusu gotovo12 milijardi eura, odnosno toliko joj je ostalo što smo uplatili 5.2 milijarde u europski proračun, a iz njega povukli 17.1 milijardi. To je važan podatak za sve one koji tvrde da nam Europska unija ne treba i da nam „nije donijela ništa dobro“.
Konkretno? Pelješki most
Primjer koristi EU članstva svakako je Pelješki most, jer upitno je kada bi ga i kako sami izgradili, a kao članica EU-a za njegovu smo izgradnju dobili 357 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Pogrešno je, međutim, govoriti samo o „uzimanju novca“ kao jedinoj prednosti članstva. EU je prije svega zajednica prava, zajednica vrijednosti, zajednica u koju smo htjeli ući.
Rezultati? Rast BDP-a
Hrvatska je 2013. bila na 51% prosjeka razvoja EU-a, 2016. na 62%, a danas je na - 73%! Tih 11 postotnih poena znače da smo rasli brže od drugih i lovili korak s razvijenijim zemljama, a prava prigoda za rezime ukupne koristi članstva bit će 2030. godine, nakon što Hrvatska u potpunosti iskoristi pune dvije financijske perspektive.
Pokazatelji o BDP-u najbolji su primjer tog rasta. Po stanovniku je 2015. iznosio 10.900 eura, a prošle godine 17.500 eura. U apsolutnom iznosu, BDP je od 2016. do 2023. porastao za 20 milijardi eura - s 47 na 67 milijardi eura.
Projekt Slavonija, Projekt Sjever
Nema nijedne županije, grada ili općine - od Dunava preko otoka do Prevlake - a da se u njima nešto nije izgradilo kohezijskim sredstvima, da u njima nije realiziran neki projekt. Primjerice, kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem dosad je uloženo 2.9 milijardi eura u pet slavonskih županija.
To je utjelovljenje politike ravnomjernog regionalnog razvoja i davanje šanse onim sredinama koje su i zbog agresije velikosrpskog Miloševićevog režima i zbog demografskog deficita bile u degradiranom položaju. Želimo ih transformirati u dio Hrvatske u koji se ulaže te u kojem će ljudi ostajati i zasnivati svoje obitelji.
Slični se projekti provode i za sjever Hrvatske, kao i za otoke, Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar i Banovinu.
680 milijuna eura za decentralizaciju
U novoj financijskoj perspektivi Vlada je odlučila dio sredstava - 680 milijuna eura - direktno dati gradovima koji su središta županija jer nam je važna politika decentralizacije i ravnomjernog regionalnog razvoja.
To potvrđuje i reforma koju je Vlada provela, a kojom su sve jedinice lokalne i područne samouprave uprihodile puno više sredstava nego što su ih imale prije 2017. godine, tj. prije fiskalne decentralizacije.
4 prioriteta desetljeća
Demografska revitalizacija, digitalizacija, dekarbonizacija i obrazovanje hrvatski su prioriteti u ovom desetljeću. I za to ćemo koristiti izdašna europska sredstva.
Za obrazovanje, bez kojeg nema natjecanja u globalnoj utakmici, Vlada će iz raznih izvora izdvojiti 1.7 milijardi eura, što predstavlja najveće ulaganje u obrazovnu infrastrukturu ikada.
ŠUICA: Kohezija - ključ razvoja & demografske revitalizacije
Video porukom u Konferenciju se uključila potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, naglasivši da je kohezijska politika ključ ravnomjernog regionalnog razvoja i primjene demografskih politika.