Revizija EU proračuna? Tražimo da Hrvatska zadrži sva sredstva za koheziju i poljoprivredu, a da nam se povećaju ona za zaštitu državne granice
(PHOTO) Andrej Plenković iz Granade, sa summita Europske političke zajednice i Europskog vijeća: Uz pomoć europskih sredstava želimo nastaviti sustizati razvijenije članice EU-a, loviti korak s njima. * Problem ilegalnih migracija mora se rješavati sa zemljama na izvorištu i u tranzitu, uz jačanje granica. Kako je poručila Ursula von der Leyen, Europljani će sami, a ne krijumčari, odlučivati tko može ući na naš kontinent. * Pomažemo EU putu BiH kao države ravnopravnih konstitutivnih naroda. Kandidatski status je dobila zahvaljujući Vladi RH. * Temeljno načelo proširenja moraju biti individualne zasluge aspirantica. * Ukrajina ima snage obraniti se i pobijediti. Naša jasna potpora stvar je solidarnosti.
I dok je Milanović sa svojim mališanima spao na jeftine političke smicalice, predsjednik Vlade RH i HDZ-a u Granadi se, u Španjolskoj, dva dana zauzimao za dodatna europska sredstva za Hrvatsku te da BiH otvori EU pristupne pregovore.
Prvog je dana sudjelovao na 3. summitu Europske političke zajednice, skupine koja okuplja 44 europske države (27 članica EU-a i 17 zemalja s ambicijom da to postanu), a drugog na neformalnom sastanku (također na vrhu) Europskog vijeća - najvišeg tijela Europske unije koje sačinjavaju predsjednici vlada/država 27 članica EU-a.
Andrej Plenković je i na ove međunarodne skupove, što gotovo prerasta u tradiciju, doputovao Vladinim zrakoplovom zajedno sa slovenskim premijerom Dr. Robert Golob.
Europski lideri na istom mjestu
Oba dana su u Granadi bile i čelne osobe europskih institucija - predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola te predsjednik Europskog vijeća (EUCO) Charles Michel.
Osim s njima, hrvatski premijer zasebno se susreo i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, španjolskim premijerom i domaćinom oba summita Pedrom Sánchezom…
BILATERALE & KLJUČNE TEME
Održao je bilateralne sastanke s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani (na njezinu molbu) i norveškim premijerom Jonasom Gahrom Støreom („O suradnji u okviru NATO-a, ali i na područjima gospodarstva, obrane i brodogradnje“).
Teme: proces proširenja EU-a, revizija zajedničkog europskog proračuna, daljnja pomoć Ukrajini, teroristički upad na sjeveru Kosova, borba protiv ilegalnih migracija…
Donosimo, objedinjeno, ključne naglaske iz Plenkovićevih izjava tijekom boravka u Španjolskoj o pitanjima o kojima je najviše bilo riječi na dvama sastancima na vrhu.
Europska sredstva za Hrvatsku
Revizija Višegodišnjeg financijskog okvira? Tražimo da Hrvatski zadrži sva EU sredstva za koheziju i poljoprivrednu politiku kako bismo nastavili sustizati razvijenije članice, loviti korak s njima.
Istodobno, želimo da nam se povećaju sredstva za zaštitu državne granice, koja je ujedno vanjska granica i EU-a i Schengena. Rasprava o toj temi nastavit će se i na formalnom sastanku Europskog vijeća krajem listopada.
Čvrsta zaštita granice
Kako je poručila i predsjednica Europske komisije, Europljani će sami odlučivati tko može ući na naš kontinent, a ne krijumčari. Ponavljam stav da se problem nezakonitih migracija mora rješavati sa zemljama na izvorištu i u tranzitu, uz istodobno jačanje zaštite vanjskih granica EU-a.
EU će nastojati dogovoriti Pakt o migracijama i azilu do europskih izbora u lipnju 2024. godine. Očekujem da će to pitanje dominirati i kampanjom za europske izbore.
BiH - najvažnija od svih zemalja u susjedstvu
Svojim znanjem pomažemo europskom putu Bosne i Hercegovine - kao države ravnopravnih konstitutivnih naroda. BiH je u prosincu prošle godine i dobila status kandidatkinje ponajviše zahvaljujući zauzimanju Vlade RH. Hrvatskoj je BiH najvažnija od svih zemalja u susjedstvu, snažno podupiremo da otvori pregovore s EU-om.
Individualne zasluge - temeljno načelo proširenja
Hrvatska podržava europski put i Moldove i Ukrajine, ali i ostalih zemalja jugoistoka Europe - ako, naravno, ispune zadane kriterije. Želimo da ostvare napredak u provedbi reformi. Temeljno načelo proširenja trebaju biti individualne zasluge aspirantica. Nije realno da uđu sve skupa.
Važno je ključne političke poruke i dinamiku budućih odnosa riješiti što se može više do kraja prosinca ove godine jer će već od početka 2024. godine svi praktički biti u kampanji za izbore za Europski parlament.
Jasna potpora Ukrajini
Ukrajina ima snage obraniti se od Rusije i pobijediti. Naša nedvojbena potpora pitanje je solidarnosti sa žrtvom brutalne agresije. Ukrajinci ne brane samo svoju slobodu, nego i vrijednosti demokracije i međunarodnog prava na kojima Europa i počiva.
Osuda terorističkog upada na sjeveru Kosova
Drago mi je što će predsjednica Osmani idućeg tjedna posjetiti Hrvatsku. EU mora jedinstveno i snažno osuditi teroristički upad na sjeveru Kosova. Siguran sam da to neće proći bez ozbiljne reakcije. Očekujemo prijedlog visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella te Europske komisije.
DEKLARACIJA IZ GRANADE
Europsko vijeće usvojilo je „Deklaraciju iz Granade“, koja u osnovnim crtama projicira ključne političke, ekonomske i sigurnosne teme kojima će se Europska unija baviti u razdoblju 2024.-2029.
Plenković je izdvojio zadaće koje pred EU-om: jačanje otpornosti gospodarstva, očuvanje socijalne kohezije, demografska revitalizacija, suzbijanje nezakonitih migracija, osnaživanje vojne sposobnosti i proširenje.
„Ovo je bila lijepa priprema za formalni sastanak Europskog vijeća koji će biti za tri tjedna u Bruxellesu“.
DIGITALNA TRANSFORMACIJA
Nakon plenarne sjednice, summit Europske političke zajednice nastavljen je kroz okrugle stolove, bilaterale i radne skupine. Plenković je skupa s predsjednicama Europske komisije i Europskog parlamenta sudjelovao na okruglom stolu o digitalnoj transformaciji i umjetnoj inteligenciji.
„Uz demografsku revitalizaciju, dekarbonizaciju (obnovljive izvore energije) i obrazovanje, digitalizacija je jedan od četiri temeljna procesa u ovom desetljeću kako bi Hrvatska bila aktivni i uspješni dionik 4. industrijske revolucije. Ta su četiri stupa dio Nacionalne razvojne strategije RH. Naš fokus je stalno i na ekonomskim i na socijalnim i na vanjskopolitičkim pitanjima“.
Mladi Hrvati imaju najviši stupanj digitalnih vještina
Na okruglom je stolu naglasio da je Hrvatska usvojila Digitalnu strategiju za razdoblje do 2032. godine, „kojom nastojimo provoditi proces digitalizacije države, gospodarstva, ali cjelokupnog društva“. Spomenuo je i izmjene Zakona o radu koje se odnosi i na rad od kuće, kazavši da je RH među prvima regulirala pitanje digitalnih nomada.
Istaknuo je da mladi u Hrvatskoj, prema Eurostatu, imaju najviši stupanj digitalnih vještina, ali i da čitava populacija polako dolazi na razinu EU prosjeka.