Nastavljamo povezivati Hrvatsku! Puštena u promet Državna cesta 403 od čvora Škurinje do Luke Rijeka
(PHOTO & VIDEO) PVRH Andrej Plenković: Ostvarili smo strateški infrastrukturni projekt za razvoj Rijeke, kojim se omogućava izravna cestovna povezanost kontejnerskog terminala s mrežom hrvatskih autocesta. Istarski ipsilon i 2. cijev Tunela Učke, autoceste Zagreb-Sisak, Metković-Dubrovnik i Križišće-Žuta Lokva, Vc koridor, Tunel Kozjak i novi spoj Splita s autocestom, brze ceste Križevci-Koprivnica i Farkaševac-Virovitica… sve su to kapitalni prometni projekti koji se realiziraju ili ćemo ih realizirati u novom mandatu. A ne zaboravimo ni Pelješki most. Prometno povezujemo sve krajeve Lijepe Naše!
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Plenković sudjelovao je u Rijeci na svečanom otvorenju državne ceste DC403, koja povezuje zapadni dio Luke Rijeka i Zagrebačku obalu s riječkom obilaznicom i prometnim čvorom Škurinje, vrijedne gotovo 70 milijuna eura.
„DC403 daje novu kvalitetu u gospodarskom razvoju i prometnom povezivanju riječke luke, a važna je i za povezivanje zapadnog dijela grada. Nakon Ploča i Zadra, možemo reći da i Rijeka ima autocestu do same obale“ - naglasio je Andrej Plenković u svom obraćanju.
Donosimo i ostale naglaske iz njegovog govora:
Desetljeće streteškog prometnog povezivanja
Riječ je o impresivnom građevinskom projektu s puno tunela i vijadukata. Hrvatska se snažno infrastrukturno razvija te je o ova cesta dio plana da se u ovom desetljeću riješi sve što je strateški bitno za Hrvatsku s mrežom cesta i brzih cesta.
Projekt DC403 mijenja sve. Zagrebačku obalu čini smislenom i učinkovitom, korisnom u prometnom smislu i smislu jačanja Rijeke i Hrvatske te daljnjih investicija u riječku luku. Zahtjevni radovi završeni su u roku od tri godine.
Lekenik-Sisak, Metković-Dubrovnik, Križevci-Koprivnica...
Upravo je u tijeku naš širi pothvat u smislu prometne infrastrukture. Druga cijev tunela Učka bit će u prometu do turističke sezone, za Jadransko-jonski koridor osigurali smo 1.4 milijarde eura, a tu su i autoceste od Križišća do Žute Lokve i od Metkovića prema Dubrovniku.
Sve to govori da u ovom desetljeću želimo dovršiti i preostalo, gdje središta hrvatskih županija još nisu povezana s brzim cestama ili autocestama. I zato smo sretni da radovi idu kako treba. Primjerice, autocesta Lekenik-Sisak bit će gotova do kraja travnja, koridor Vc do ožujka 2025. godine, radi se i cesta od Križevaca prema Koprivnici, od Farkaševca do Bjelovara, pa do Virovitice, te ostaju još Požega i Staro Petrovo Selo.
S time smo praktički riješili sve, uz malo bolje povezivanje na sjeveru Hrvatske, pravca Varaždin-Ivanec-Krapina. I kada se to napravi, Hrvatska će riješiti sve svoje strateške zadaće u smislu politike ravnomjernog regionalnog razvoja kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.
Ime ceste? Neka Riječani izaberu
Riječani će izabrati kako će se cesta zvati, a meni je naziv „Mediteranska cesta“ jako simpatičan jer je Rijeka kao europski grad kulture pokazala što je to hrvatski Mediteran.
BUTKOVIĆ: Više od 3.5 milijardi eura u prometnu infrastrukturu
PVRH i resorni ministar Oleg Butković kazao je da je izgradnja DC403 u gospodarskom, prometnom i građevinskom smislu jedan od najvećih pothvata u zadnje vrijeme:
- Rijeka će, nakon što se izgradi još 300 metara ceste od njenog središta i Trga Žabice do Zagrebačke obale, biti jedan od rijetkih mediteranskih gradova koji je uspješno riješio sve svoje prometne probleme. Infrastrukturni radovi u Hrvatskoj se nastavljaju. Više od 3.5 milijardi eura ulaže se u prometnu infrastrukturu, najviše zahvaljujući europskim fondovima. Golema su to sredstva!
DC403 - jedan od najvažnijih cestovnih projekta
Državna cesta 403 povezat će Zagrebačku obalu i budući kontejnerski terminal Rijeka Gateway - koji će 2025. započeti s radom. Priključena je i na Zvonimirovu ulicu, što će u zapadnom dijelu Rijeke omogućiti protočniji i sigurniji promet.
Dugačka gotovo tri tisuće metara, prolazi kroz gusto naseljeno gradsko područje, kroz usjeke, tunel, željeznički podvožnjak i vijadukte. pa je praktički cijela pod zemljom ili u zraku. Izgradnja ove prometnice bila je pravi izazov.
Na trasi je izgrađen niz vrlo zahtjevnih cestovnih objekata, među kojima su značajniji Tunel Podmurvice, vijadukti Piopi i Mlaka te 850 metara dugi evakuacijski tunel, zajedno s više evakuacijskih izlaza na površinu.
Bespovratna sredstva za gradnju, tj. 85% troškova, osigurana su putem Europskog fonda za regionalni razvoj, a ostatak iz državnog proračuna. Investitor su Hrvatske ceste, a izvođači radova tvrtke Kolektor, GP Krk i Euroasfalt.