U 8. godinu mandata ulazimo s konkretnim postignućima i većinskom potporom hrvatskih ljudi
(VIDEO) Najduži premijerski mandat u povijesti samostalne Hrvatske. Andrej Plenković na 257. sjednici Vlade RH: Punih 7 godina u Banskim dvorima? Bitni su rezultati i povjerenje, a mi imamo i jedno i drugo. Uz ovoliko izvanjskih kriza i oporbenih podmetanja imati 30% podrške, to je sasvim ok. To je - super! Sugrađani prepoznaju naše uspjehe: zaštitne mjere kojima smo očuvali socijalnu koheziju, rast plaća i mirovina, cestovno povezivanje, Pelješki most, Rafalei, LNG terminal, besplatni obroci, udžbenici i prijevoz za sve školarce, ograničavanje cijena energenata… Odgovorno smo upravljali krizama, a istodobno ostvarivali strateške ciljeve.
Toga 19. listopada 2016. - prije točno 7 godina - Hrvatski sabor izglasao je povjerenje prvoj Vladi RH na čelu s Andrejem Plenkovićem. Najduži je to premijerski mandat u povijesti samostalne Hrvatske.
Premijer Plenković svoju 7. obljetnicu obilježava - radno. Na današnjoj sjednici Vlade RH, među ostalim, donijeta je odluka da se specijaliziranim trgovcima na malo koji prodaju proizvode vezane za blagdan Svih svetih (cvjetni aranžmani, vijenci, svijeće, lampaši…) omogući rad 1. studenog.
7 godina premijerskog mandata
„S izazovima smo se nosili najbolje što je moguće, nerijetko se pretvarajući u državne intervencioniste. Ali, to smo činili svjesno, znajući da jedino država može ovako čvrsto stati uz svoj narod i gospodarstvo“ - naglasio je Plenković u svom osvrtu na 7 godina premijerskog mandata.
U uvodnom obraćanju na sjednici Vlade RH Plenković se osvrnuo, po običaju, i na ostale aktualne teme.
Donosimo njegove ključne poruke:
Obljetnica pogibije Blage Zadre
Prisjetimo se još jednom 32. godišnjice pogibije generala Blage Zadre i bojnika Alfreda Hilla. Uz izraze dubokog poštovanja, hvala im još jednom na svemu što su učinili za slobodnu i samostalnu Hrvatsku. Njihova je hrabrost i odlučnost pokazala vrline koje se s ponosom prenose generacijama, a sigurno je da oni, kao ni drugi hrvatski branitelji, nikada neće biti zaboravljeni.
U kontekstu Vladine privrženosti sjećanju na Domovinski rat kao temelju hrvatske slobode, PPVRH i resorni ministar Tomo Medved otkrio je Spomen-područje "Minsko polje" u Lovasu, trajni spomenik na 89 poginulih i ubijenih te jednu nestalu osobu u tom mjestu u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Do sada 30 milijuna eura za pomoć svinjogojcima
Što se tiče sastanka s nadležnim institucijama u vezi suzbijanja afričke svinjske kuge još ću jednom ponoviti da ne postoji ni cjepivo ni lijek za tu bolest. Jer da postoji, Vlada bi ih već bila nabavila. Trenutačno je afrička kuga prisutna u Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Srbiji i BiH, a iz inozemstva je i dospjela u Hrvatsku.
Do sada je eutanazirano oko 26.000 svinja, što je 2.5% ukupnog fonda svinja u Hrvatskoj, a donijeli smo mjere u iznosu od 30 milijuna eura. Donosit ćemo i dalje programe koji će pomoći našim svinjogojcima da se oporave od pošasti za koju, naravno, oni sami nisu krivi. Mjere nisu usmjerene samo na suzbijanje bolesti, nego i na podršku i kompenzaciju hrvatskim svinjogojcima.
Dječji doplatak & inkluzivni dodatak
Na sjednici Vijeća za osobe s invaliditetom predstavili smo dva vrlo važna prijedloga zakona - o inkluzivnom dodatku i doplatku za djecu. To je kontinuitet Vladine politike i provedbe Programa kada je riječ o brizi za osobe s invaliditetom, odnosno doprinos jačanju politike demografske i obiteljske politike.
Zakon o inkluzivnom dodatku objedinit će četiri postojeće naknade, provodit će se samo jedno vještačenje i smanjit će se administrativni procesi koje su osobe s invaliditetom do sada prolazile te će pravo na doplatak od sada imati veći broj korisnika. Proračun je stoga povećan za gotovo 100%.
Kada je riječ o dječjem doplatku, broj korisnika podiže se na 271.000 obitelji, umjesto dosadašnjih 126.000, a umjesto dosadašnjih 247.000 djece, koristit će ga 511.000 djece. Zakon o inkluzivnom dodatku stupit će na snagu 1. siječnja 2024. godine, a Zakon o doplatku za djecu 1. ožujka.
DC403 za razvoj Rijeke i PGŽ-a
Ovog smo tjedna otvorili Državnu cestu 403 u Rijeci - radi se o fascinantnom građevinskom projektu i jednom od najskupljih, koji spaja obilaznicu Rijeke sa samom lukom.
Taj strateški projekt pridonijet će boljoj prometnoj povezanosti i gospodarstvu Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.
Ravnomjerni regionalni razvoj
Također, otvorili smo i Regionalni centar kompetentnosti u Zaboku, riječ je o jednom od niza takvih centara koji se bave hotelijerstvom i ugostiteljstvom - što će pridonijeti razvoju turizma u tom dijelu Hrvatske.
U Delnicama smo dodijelili ugovore iz Programa demografske revitalizacije Gorskog kotara. Stavljamo naglasak na one krajeve Hrvatske koji pate od depopulacije i kojima je nužna dodatna ekonomska potpora za realizaciju projekata.
Berlinski proces, Južna Koreja & Svjetski židovski kongres
Od međunarodnih aktivnosti izdvojit ću posjet predsjednika Vlade Republike Koreje Han Duck-sooa. Koreja je deseta ekonomija svijeta s kojom se sve više razgranava suradnja.
Potom sam sudjelovao u Tirani na sastanku na vrhu Berlinskog procesa. Taj je summit bio važan za europsku perspektivu jugoistoka Europe.
U Zagrebu je održan sastanak Izvršnog odbora Svjetskog židovskog kongresa, vrlo važan skup upravo za vrijeme hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust.
„Slom Schengena“ & oporbeni provokatori
Što se tiče privremenih graničnih kontrola, neki se očito vesele tome što će ih Slovenija uvesti prema Hrvatskoj, pa pokušavaju okriviti Vladu RH i za ono što je već učinilo 9 članica EU-a prema susjednim državama.
Nije dobro biti zlurad. Pogledajte samo koristi koje smo od Schengena već imali u turističkoj sezoni. Da nismo lani ušli, zar mislite kako bismo to uspjeli u ovakvim okolnostima? Naravno, za oporbu smo mi „krivi“ i za napad Hamasa na Izrael, i za terorizam u Belgiji, i za rusku agresiju, i za nestabilnosti na Bliskom istoku, i za migrante…
Jedna od posljedica sukoba na Bliskom istoku jest i odluka 9 država članica EU-a da zbog pojačanih terorističkih prijetnji i potencijalne ugroze nacionalne sigurnosti uvedu privremenu policijsku kontrolu na unutarnjim granicama.
Austrija ju je uvela prema Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj, Češka prema Slovačkoj, Slovačka prema Mađarskoj, Njemačka prema Poljskoj, Češkoj, Austriji i Švicarskoj, Poljska prema Slovačkoj, Norveška za sve brodove u lukama, Švedska na svim granicama, kao i Danska i Francuska…
Hrvatska i Slovenija imaju zajednički cilj
Ta mjera nije nikakav novitet, moguća je temeljem Zakonika o Schengenu, pa ju je tako Italija, koja ima veliki priljev migranata, najavila Sloveniji, a Slovenija posljedično Hrvatskoj i Mađarskoj. Slovenija to čini isključivo zbog odluke Italije, o čemu sam već razgovarao s kolegom Robertom Golobom.
Naše dvije države imaju zajednički cilj - sprečavanja nezakonitih migracija. Hrvatske sigurnosne službe i 6.700 graničnih policajaca pozorno prate stanje. Zahvaljujući angažmanu hrvatske policije spriječen je puno veći broj nezakonitih prelazaka, a time je ujedno rasterećen pritisak na Sloveniju i ostale države članice.
Frontex u Bosni i Hercegovini
Cilj je da BiH čim prije sklopi sporazum s Frontexom, želimo da se migrantska kriza kontrolira u BiH, Srbiji i ostalim državama koje još nisu u EU-u. O tome ćemo idućeg tjedna razgovarati i na Europskom vijeću u Bruxellesu. Hrvatska će i dalje čvrsto štititi svoju državnu granicu, koja je ujedno i vanjska granica EU-a.
Nije riječ ni o kakvom „slomu Schengena“, kako to neki i u Hrvatskoj priželjkuju. Sve te privremene mjere imaju blaži karakter, njima se ne uspostavlja tvrda kontrola kao što je ona na našoj granici sa zemljama koje nisu u EU-u.
7 GODINA MANDATA: Krizno upravljanje & ostvarivanje strateških ciljeva
Nakon sjednice, a prije nego što je otputovao u radni posjet BiH, predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković održao je konferenciju za medije o svojih 7 godina na mjestu hrvatskog premijera:
- Bitni su rezultati i povjerenje, a mi imamo i uspjehe i većinsku potporu hrvatskih građana. Uz ovoliko izvanjskih kriza i oporbenih podmetanja imati 30% podrške u 8. godini mandata u Banskim dvorima, to je sasvim ok. To je super!
Ljudi prepoznaju naša postignuća - dodao je:
- Snažne zaštitne mjere kojima smo očuvali socijalnu koheziju, rast plaća i mirovina, LNG terminal, cestovno povezivanje Hrvatske, Pelješki most, Rafalei, besplatni obroci, udžbenici i prijevoz za sve školarce, ograničavanje cijena energenata… Rekao bih da je Vlada ovih 7 godina u svom radu paralelno vozila dvije piste: krizno upravljanje i ostvarivanje strateških ciljeva.