Vijesti
6. 11. 2023.

Hrvatska je spremna, u sinergiji s europskim partnerima, dati svoj doprinos izgradnji Jadransko-jonskog plinovoda

(PHOTO) Andrej Plenković iz Bakua: Hrvatska više od 90% nafte uvozi upravo iz Azerbajdžana, strateško partnerstvo naših dviju država razvijamo već gotovo 10 godina. Osim nafte, važna je i diversifikacija opskrbe plinom, stoga želimo graditi trak Transjadranskog plinovoda do RH. Sastanci sa šefom države Ilhamom Alijevim, premijerom Alijom Asadovim i predsjednicom Parlamenta Sahibom Gafarovom bili su vrlo sadržajni. Posebno smo se založili za unaprjeđenje suradnje u područjima u kojima naše kompanije žele otvoriti ili ojačati svoje poslove na azerbajdžanskom tržištu: razminiranje, poljoprivreda, energetika, ICT, farmaceutska industrija...

Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković započeo je radni posjet Republici Azerbajdžanu tête-à-tête sastankom s predsjednikom Ilhamom Alijevim.

Hrvatski premijer došao je u uzvratni posjet nakon što je prije 5 godina Alijev bio u Zagrebu.

Jadransko-jonski plinovod od Albanije do RH

Naglasio je da su dvije države potvrdile kvalitetne bilateralne odnose te da je unaprjeđenje energetske i gospodarske suradnje naš prioritet:

- Više od 90% nafte uvozi upravo iz Azerbajdžana, strateško partnerstvo razvijamo već gotovo 10 godina. Osim nafte, važna je suradnja i u pogledu diversifikacije opskrbe plinom. Podsjećam da je Azerbajdžan lani potpisao memorandum razumijevanja o udvostručenju izvoza plina u Europsku uniju - na 20 milijardi kubičnih metara do 2027. godine.

Napravit ćemo plinovod kako bi LNG terminal mogao opskrbljivati i BiH. Položaj Hrvata u njoj vanjskopolitički je prioritet Vlade RH

Hrvatska je spremna, u sinergiji s EU-om, dati svoj doprinos izgradnji Jadransko-jonskog plinovoda, tj. traka Transjadranskog plinovoda od Albanije preko Crne Gore do Lijepe Naše - dodao je.

Pomoć u razminiranju

Andrej Plenković potom se sastao s azerbajdžanskim premijerom Alijom Asadovim …

… i s predsjednicom Parlamenta Sahibom Gafarovom.

Ocijenivši sve sastanke vrlo sadržajnim, izdvojio je da su razgovarali o unaprjeđenju suradnje ne samo u energetici, nego u svim područjima u kojima naše kompanije žele otvoriti ili ojačati svoje poslove na azerbajdžanskom tržištu: razminiranje, poljoprivreda, ICT, farmaceutska industrija...

- Dogovorili smo da se međudržavno povjerenstvo za gospodarstvo sastane početkom 2024. kako bi se razradili detalji. Nudimo hrvatska iskustva i ekspertizu i u procesu razminiranja, nedavno smo organizirali vrlo uspješnu međunarodnu konferenciju o humanitarnom razminiranju Ukrajine. Azerbajdžan na svom teritoriju ima otprilike milijun mina, i tu bismo itekako mogli pomoći.

Mi Hrvati najbolje znamo kroz koje patnje sada prolaze Ukrajinci & koliko će biti zahtjevan proces razminiranja nakon što oslobode svoj državni teritorij!

O normalizaciji odnosa s Armenijom

Premijer Plenković je izvijestio i o zajedničkim razmatranjima globalne sigurnosne situacije i pitanju posredovanja EU-a i SAD-a u cilju postizanja mirovnog dogovora između Azerbajdžana i Armenije:

- Čuli smo pojašnjenje azerbajdžanske strane o događajima na području Nagorno Karabaha. Naša je pozicija da treba poštovati teritorijalnu cjelovitost i međunarodno pravo. Dobro je što je izbjegnut veliki broj civilnih žrtava. Pod posredništvom predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela trebali bi se održati pripremni sastanci o normalizaciji odnosa.

S HRVATIMA U AZERBAJDŽANU

Plenković je radni posjet Bakuu završio susretom s predstavnicima hrvatske zajednice u Azerbajdžanu, koju uglavnom sačinjavaju poslovnjaci, građevinski inženjeri i sportaši.

S predsjednikom Vlade RH i HDZ-a u Baku je doputovao ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Filipović: Hrvatska želi biti energetsko čvorište jugoistočne Europe

A A A