Još jeftinija goriva - i to i (plavi) dizel i benzin za 5 centi po litri! Nastavljamo štititi nacionalnu ekonomiju & standard hrvatskih građana!
(PHOTO) Premijer Plenković na Gospodarsko-socijalnom vijeću: Imamo rekordni porast plaća, i prosječne i minimalne, ali i mirovina i zaposlenosti. Po rastu BDP-a u samom smo europskom vrhu. Istodobno, inflacija pada, a i rapidno smanjujemo udio javnog duga. S 20 milijuna gostiju u 2023. skočili smo na 18. mjesto među svjetskim turističkim destinacijama. Jedina smo zemlja u svijetu kojoj su u globalnim krizama sve tri kreditne agencije podigle rejting za dva stupnja - na korak smo do investicijske A razine. Iduća godina? U nju Hrvatska, unatoč svim izazovima, ulazi ekonomski i socijalno konsolidirana. Prema procjeni Europske komisije, inflacija bi u 2024. trebala pasti na 2.4%. Očekujemo, međutim, da će biti i niža!
Na početku sjednice GSV-a predsjednik Vlade RH i HDZ-a najavio je pojeftinjenje goriva te zahvalio socijalnim partnerima na suradnji i razumijevanju u nerijetko zahtjevnim okolnostima, a koje su bile uzrokovane vanjskim čimbenicima:
- Ovaj je sastanak prigoda da se rezimira 2023. godina, koju je, unatoč nepovoljnim okolnostima, obilježilo nekoliko velikih postignuća.
Donosimo ključne poruke iz govora Andreja Plenkovića:
Jedinstvena godina
Ulazak Hrvatske u Schengen i europodručje 1. siječnja jedinstveni je događaj koji ćemo još dugo pamtiti. Potom smo ušli i u Europski stabilizacijski mehanizam te Global Entry program SAD-a.
Prema standardima MMF-a uvršteni smo među zemlje visokog dohotka. Hrvatska više nije zemlja s tržištem u nastajanju, već se ubraja u razvijena gospodarstva, među kojima je 38 država svijeta.
Što se pak tiče ciljeva održivog razvoja UN-a, na 12. smo mjestu od 193 zemlje, što znači da je naša politika itekako utemeljena na onome što su globalni i europski prioriteti. Također, Hrvatska je s 20 milijuna gostiju postala 18. globalna turistička destinacija.
Rast BDP-a i kreditnog rejtinga …
Jedina smo zemlja u svijetu koja je u ovim kriznim vremenima po sve tri agencije podigla svoj kreditni rejting za dva stupnja, što pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo i otporno i dinamično. Izgledi su nam revidirani iz stabilnih u pozitivne - stepenicu smo od slova A.
Što se gospodarskog rasta tiče, Vladine projekcije o rastu BDP-a od 2.8% za ovu godinu više su od svih inicijalnih procjena. BDP nam raste već 11 kvartala zaredom. Hrvatska ima najveći rast BDP-a u trećem kvartalu među 24 zemlje Europske unije za koje postoje podaci.
… a pad javnog duga i inflacije
Istodobno, očekujemo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 60.7% u ovoj godini, a u idućim godinama idemo prema 55%.
Imamo i trend smanjivanja inflacije. Ona je u studenom iznosila 4.7%, pri čemu za 2023. očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od 8%. U idućoj godini, prema nedavnim prognozama Europske komisije, očekuje se inflacija od 2.4%. Uvjeren sam da bismo je mogli smanjiti i ispod toga.
U tom kontekstu podsjećam na pakete pomoći građanima i gospodarstvu, vrijedne 7.2 milijarde eura, čime su se znatno smanjili troškovi energenata.
Najuspješniji u provedbi NPOO-a
Nastavljamo s ulaganjima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) - Hrvatska je prva zemlja koja je prešla 50% apsorpcije bespovratnih sredstava iz tog EU instrumenta.
Ovog ćemo tjedna podnijeti Europskoj komisiji zahtjev za novu, četvrtu tranšu u iznosu od 163 milijuna eura. Dobri smo i precizni u ispunjavanju kriterija koje smo sami sebi zadali. Na Vijeću za ekonomske i financijske poslove EU-a prihvaćen je naš aneks NPOO-a - osigurali smo dodatnih 4.2 milijarde eura izrazito povoljnih zajmova.
Obveznice, trezorci, zaposlenost
Odgovorno upravljamo javnim financijama. Izraz povjerenja u državu vidljiv je kod izdavanja narodnih obveznica, u koje su građani uplatili milijardu i 350 milijuna eura, te kod trezorskih zapisa, gdje su uplate građana iznosile 975 milijuna eura.
Što se tiče plaća i tržišta rada - zaposlenost jača, kao i kupovna moć građana.
Stopa zaposlenosti došla je sa 63 na 71%, a stopa nezaposlenosti s 10 na 5%. U studenom je nezaposlenih bilo 113.000. Vlada je u mjere zapošljavanja uložila više od milijardu eura te uključila 235.000 osoba.
Rast i plaća i mirovina i osiguranika
U sedam godina ove Vlade prosječna plaća porasla je za 54% te sada iznosi 1.156 eura. Podsjećam da je u Vladinu programu planirano da naraste na 1.000 eura, a već je sada za 156 eura veća od našeg obećanja. Prosječna bruto plaća došla je na 1.596 eura, dok je za 103% povećana minimalna neto plaća, koja je 2016. iznosila 414 eura, a od 1. siječnja 2024. bit će 840 eura.
Osiguranika u studenom ove godine bilo je 1.658.116, što je za 13%, odnosno 200.000 više nego u studenom 2016. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na dan 30. studenog 2023. bilo je 327.000 osiguranika sa sklopljenim ugovorom na određeno vrijeme, a milijun i 330.000 na neodređeno vrijeme.
To je tako jer smo vodili politiku stabilnosti javnih financija, dosegli najviše razine kreditnog rejtinga, očuvali radna mjesta, povećali zaposlenost, smanjili nezaposlenost, osigurali rast plaća, podigli zaštitnu ogradu oko građana i gospodarstva u vremenu COVID-a i energetske krize, a pritom nastavili politiku poreznih, administrativnih i parafiskalnih rasterećenja.
Unaprjeđenje položaja javnih i državnih službenika
Kad je riječ o državnom i javnom sektoru, osnovica za izračun plaće povećana je za 40%. Povećali smo jednokratna materijalna prava: regres sa 166 na 300 eura, božićnicu sa 166 na 300 eura, dar u prigodi svetog Nikole sa 66 na 100 eura, ugovoreno je potpuno novo pravo - uskrsnica od 100 eura, iznos dnevnice i terenskog dodatka povećan je s 21 eura na najmanje 26 eura te je uvećana i osnovica za izračun otpremnine prilikom odlaska u mirovinu.
Povećana je i naknada prijevoza po kilometru s 0.13 na 0.18 eura te naknada za sistematske preglede sa 66 na 160 eura. Uveden je dodatak za završeni specijalistički studij od 5%. Uvećan je i najniži koeficijent od 2% do 5% u rasponu od 0,601 - 0,920. Osiguran je dodatak u lipnju od 100, 80 i 60 eura, koji je obuhvatio 219.000 ljudi u državnom i javnom sektoru.
Povećanje primanja znatno iznad inflacije
U razdoblju od 1. do 10. mjeseca 2023. prosječna mjesečna bruto plaća javnih i državnih službenika iznosila je 1.844 eura, od toga javnih 1.860 eura, a državnih 1.802 eura. Osnovica je povećana za 5%.
U razdoblju od 2016. do listopada 2023. prosječna mjesečna bruto plaća javnih i državnih službenika nominalno je rasla za 55.5%. Stopa inflacije u istom je razdoblju iznosila 26.6%, iz čega proizlazi realni rast plaća od gotovo 23%.
Podižemo i standard umirovljenika
Što se tiče mirovinskog sustava, Vlada je imala šest intervencija u iznosu od gotovo 375 milijuna eura za 700.000 umirovljenika.
Omogućeno je korištenje 27% dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu, a proširen je i krug osoba koje mogu raditi i primati mirovinu. Trenutačno se na tržištu rada nalazi 27.000 umirovljenika. Zakonom o doprinosima ukinuto je plaćanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 3%.
Izmjenama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe od 1. siječnja podiže se iznos nacionalne naknade na 150 eura i relaksiraju se uvjeti za ostvarivanje prava na nju.
Tijekom 2024. ponovno ćemo uvesti pozitivne promjene u mirovinski sustav, što će omogućiti majkama koje idu u mirovinu da dobiju 12 mjeseci radnog staža po djetetu umjesto dosadašnjih - 6.
U idućoj godini istim tempom
Godina 2024. izrazito je važna u političkom, gospodarskom i socijalnom smislu. Demografska revitalizacija, dekarbonizacija, digitalizacija i ulaganje u obrazovanje četiri su piste djelovanja - ključne za društveni i ekonomski razvoj.
Iduća godina izborna je u Europskoj uniji, SAD-u i Rusiji, pa i u Hrvatskoj. To će globalni politički, ekonomski i socijalni kontekst učiniti dodatno izazovnim. Hrvatska u nju, međutim, ulazi izrazito financijski i ekonomski, pa i socijalno konsolidirana nakon globalnih kriza koje traju cijeli ovaj mandat, a mi smo u takvim okolnostima sačuvali socijalnu koheziju.
Na kraju, čestitam Krešimiru Severu što će predsjedati GSV-om od iduće godine.