Predstavljena Strategija demografske revitalizacije: Želimo stvoriti poticajno okruženje za obitelji, to je ključno pitanje opstojnosti Hrvatske!
(VIDEO) PVRH Plenković na 8. sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju: Majke koje idu u mirovinu dobivaju 12 mjeseci staža po djetetu umjesto dosadašnjih 6 - zadnja je to od naših mjera. Prije nje, povećali smo broj obitelji koje primaju dječji doplatak sa 126.000 na 271.000, a sredstva u tu svrhu podigli za 51%. Utrostručena je roditeljska naknada - s 353 na 995 € proračunske osnovice. Uveli smo očinski dopust. Osigurali smo besplatne obroke, udžbenike i prijevoz za sve učenike. 180.000 mladih ostvarilo je pravo na povrat poreza, a 194.000 dobilo posao na neodređeno. Izgrađeno je 1.800 POS stanova i subvencionirano 34.000 stambenih kredita. Od početka smo usmjereni prema mladima i prema obitelji kao nukleusu društva.
„Ulažemo rekordna sredstva u izgradnju, modernizaciju i proširenje dječjih vrtića, povećali smo proračun za obrazovanje za čak 85% i investirali 170 milijuna eura u 14 studentskih domova“ - također je izdvojio predsjednik Vlade RH i HDZ-a na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju:
- Već smo puno mjera donijeli, no na njima ne kanimo stati! Zato smo i izradili ovu strategiju, temeljenu na međuresornom i multidisciplinarnom pristupu, koju puštamo u javno savjetovanje. Privrženi smo ravnomjernom regionalnom razvoju, koji treba pružiti jednake šanse za sve građane u svakom dijelu Lijepe Naše.
Krenimo, međutim, od početka.
Europa gubi stanovništvo
U svom govoru, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na globalni kontekst demografske politike, koji uvelike određuje i sve ono što se zbiva u Hrvatskoj. Naveo je da se broj ljudi na Zemlji upeterostručio od 1900. godine do danas:
- Prije 123 godine bilo je milijardu i 600 milijuna ljudi, dok ih je danas 8 milijardi. Broj stanovnika jako brzo i puno raste u Africi, Aziji i Južnoj Americi. Na tim se kontinentima povećao čak 10 puta, dok se stanovništvo Europe u istom razdoblju povećalo za samo 73%. Ni duplo. Broj Europljana, bez Rusije, povećao se sa 345 milijuna na 600 milijuna stanovnika.
Dodao je da su 1900. 2 od 9 stanovnika svijeta bili su Europljani, a da je danas taj omjer pao na jedan od 13:
- Europa, nažalost, gubi stanovništvo, što će se dugoročno odraziti i na njen globalni utjecaj. Često se misli da je rast standarda preduvjet za rast nataliteta, a u pravilu je suprotno. Zemlje s najvećim natalitetom su one najsiromašnije, a najbogatije često imaju vrlo niski natalitet. Danas ni u jednoj europskoj državi stopa fertiliteta ne doseže čak ni 2, pa ni u najbogatijima. Štoviše, u većini europskih država već je nekoliko desetljeća ispod praga obnove stanovništva.
Plenković je pritom naveo podatak da je u razdoblju od 2000. do 2020. u 9 država članica Europske unije smanjen broj stanovnika:
- Riječ je o tri baltičke zemlje te državama srednje i istočne Europe. Točnije, Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Grčkoj. Broj stanovnika smanjio se i u Hrvatskoj, čemu je pridonio niz faktora. Iseljenička smo zemlja više od 150 godina, imali smo Prvi i Drugi svjetski rat te Domovinski rat, zadnja smo država koja je ušla u Europsku uniju... Sve su to elementi koji su se reflektirali i na demografska kretanja.
Očuvanje tržišta rada ...
Naveo je da je stopa fertiliteta danas u Hrvatskoj 1.45 djeteta po ženi, dok je 1967. bila na razini 2.1 djeteta. Broj živorođene djece kontinuirano pada od Drugog svjetskog rata, pa je u usporedbi s 1950. u Hrvatskoj rođeno trostruko manje djece:
- Tad smo ih imali 95.000, a danas imamo 34.000. U istom razdoblju porastao je broj umrlih za 10.000, s 47 na 57 tisuća godišnje, što znači da se u Hrvatskoj dnevno rodi 93 djece, a umre 156 osoba. Stoga je nužno u ovoj fazi povezati useljeničku i migracijsku politiku, jer praktički sve zemlje u Europi kompenziraju pad nataliteta i prirodnog priraštaja mjerama useljeničke politike, koja u razvijenim gospodarstvima mora nadomjestiti tržište rada.
Dodao je i podatak da je Hrvatska ove godine izdala 160.000 dozvola za boravak i rad na određeno vrijeme:
- Bez toga bi sektori poput graditeljstva, turizma i ugostiteljstva imali ozbiljnih problema.
... & održivost mirovinskog sustava
U kontekstu starenja stanovništva, premijer Plenković je napomenuo da se povećava udio umirovljenika, a smanjuje udio radno aktivnih, čiji doprinosi financiraju mirovine:
- Na početku stoljeća, na jednog umirovljenika imali smo 3.7 osoba u dobi od 20 do 64 godine, a danas je taj omjer pao na 1 prema 2.6. Stoga je i održivost mirovinskog sustava usko povezana s demografskom politikom. Oko 45% mirovina namirujemo iz poreza, a ne iz doprinosa.
Mjere za mlade
Naglasio je da je Vlada od 2016. do danas vodila računa o politici prema mladima i o politici prema obitelji, ocijenivši da je riječ o ključnim segmentima za bavljenje demografskom politikom:
- Vlada je ulagala u obrazovanje, poduzela niz mjera kako bi mladima olakšala uključenje na tržište rada te omogućila različite beneficije kako bi njihova ekonomska situacija bila sigurnija i neovisnija te stvorila ozračje da formiraju obitelj.
Obitelji - nukleus hrvatskoga društva
Potom se Plenković osvrnuo na mjere za obitelj, poručivši da je važno izgraditi poticajno društveno okruženje za jačanje obitelji kao nukleusa hrvatskog društva:
- To ne može nijedna Vlada sama, to je pitanje i društvenog optimizma i stvaranja ozračja koje favorizira obitelj. Unaprijedili smo zakonodavstvo koje uređuje pitanje doplatka za djecu te rodiljnih i roditeljskih potpora. Demografske, obrazovne i druge fiskalne mjere bile su potaknute i paketima pomoći, vrijednima 7.2 milijarde. I uvijek smo pomagali obitelj i djecu, na različite načine osiguravali svojevrsni štit prema onima koji su nam itekako važni.
Golema ulaganja u vrtiće & škole
Osvrnuo se i na investicije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), koje su - kako je ocijenio - bez presedana:
- Tako velikog ulaganja u obrazovnu infrastrukturu nismo imali do sada u povijesti. Izgradili smo, dogradili i obnovili 500 dječjih vrtića, a s novim programima idemo u daljnja ulaganja. Ideja je da do 2027. budemo na više od 90%, a do kraja desetljeća da svako hrvatsko dijete ima svoje mjesto u vrtiću - bez obzira gdje živjelo.
Dotaknuo se jednosmjenske nastave, kazavši da je to europski standard:
- I mi želimo upravo taj standard, ponajviše zbog sigurnosti djece. Bolje da su u školi i da je što više tzv. izvannastavnih aktivnosti unutar škole dok roditelji rade, a da djeca u međuvremenu mogu riješiti svoje zadaće. I da nisu na cesti.
Viši standard & društveni optimizam
Također je istaknuo i da rast plaća i mirovina ide za jačanjem hrvatske obitelji:
- I provedba Nacionale razvojne strategije daje do znanja da ćemo 2025. morati revidirati naše ciljeve, jer ih ostvarujemo brže nego što smo to prije četiri godine mislili.
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković zaključio je da demografska revitalizacija, uz digitalizaciju i dekarbonizaciju, predstavlja glavni prioritet hrvatskog naroda i hrvatskog društva:
- Moramo zaustaviti negativne trendove i onda ih malo po malo, kombinacijom različitih politika i demografskih mjera, većim životnim standardom, a prije svega društvenim optimizmom, dovesti u povoljniju situaciju nego što je sada.
DUBRAVKA ŠUICA & 9-ero MINISTARA
Vijeće za demografsku revitalizaciju RH osnovano je na sjednici Vlade 6. travnja 2018. godine u svrhu praćenja i koordinacije provedbe mjera demografske politike iz Programa Vlade.
Na sjednici, održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, sudjelovali su potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica i 9-ero ministara.
ZAUSTAVITI NEGATIVNE TRENDOVE
Pronatalitetne mjere, mobilnost, fleksibilizacija radnog vremena, kao i snažna podrška mladima, to je okvir prijedloga Strategije demografske revitalizacije do 2033. godine, koja je predstavljena na Vijeću za demografsku revitalizaciju.
"Cilj je da u 2030. godini naši ljudi kvalitetnije žive i ostaju u Hrvatskoj i da zaustavimo negativne trendove" - poručila je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.