Građani mogu biti sigurni. I u 2024. spremni smo reagirati u slučaju rasta cijena energenata! U krizama se vidi tko je pouzdan, a tko je - obmana!

Premijer Andrej Plenković za Novi list: Uspješnost tima gleda se po rezultatima. Zahvaljujući zaštitnim mjerama Vlade RH, energetsku krizu građani i gospodarstvo u najvećoj mjeri nisu ni osjetili! Unatoč svim neplaniranim izazovima, rješavamo probleme i ostvarujemo najveći gospodarski rast u EU-u. Bilježimo i rekordno povećanje primanja i zaposlenosti. Isporučili smo ono što smo građanima i najavili u Programu „Sigurna Hrvatska“, a mnoga smo obećanja i premašili. U 2024. prioriteti su nam daljnji pad inflacije, a nastavak rasta životnog standarda, plaća, mirovina, BDP-a i broja radnih mjesta te ulaganja u promet i učinkovito korištenja nezapamćenih EU sredstava za koja smo se izborili ZA razvoj Hrvatske!

U intervjuu za Novi list predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković govori o gospodarskim postignućima, nastavku rasta plaća, zaposlenosti i BDP-a, ulaganjima u energetsku sigurnost, korištenju rekordnih europskih sredstava i prioritetima Hrvatske u 2024. godini.

Razgovor koji je vodila kolegica Tihana Tomičić prenosimo u cijelosti:

U proteklim danima u medijima je izbila afera Mreža. Kažete da u njoj nema HDZ-ovaca. Kako će ona završiti?  

To je afera korumpiranog MOST-a. Glavni je akter bivši savjetnik bivšeg ministra gospodarstva, koji nije član HDZ-a i koji nije imao veze s našim izbornim uspjesima. Marin Vlahović isto nije član HDZ-a, a nije jasno ni je li uopće novinar. A Nikola Grmoja i ostali zastupnici MOST-a krajnji su korisnici prenošenih „informacija“. Objavljene poruke nepobitno dokazuju da je riječ o zlorabljenju položaja savjetnika ministra koji je očito sredstva za oglašavanje usmjeravao pojedinim medijskim kućama, a zauzvrat nastojao riješiti svoje privatne interese, promovirati ili štititi bivšeg ministra gospodarstva, a pritom i orkestrirati oporbene napade na Vladu i premijera.

Svaki hrvatski građanin, a pogotovo predsjednik Antikorupcijskog vijeća, informacije koje se mogu povezati s kaznenim dijelima treba prijaviti nadležnim tijelima. Ali, Grmoja to ne čini, on dobivenim informacijama manipulira, koristi ih na način da svoj ili nečiji tuđi privatni interes stavlja ispred javnog. Kako je sam napisao u jednoj poruci: ''Usmjerit ću na Plenkija!''. Na Antikorupcijskom vijeću saslušavao je i promovirao osobu koja je optužena za više kaznenih djela, a sada ponovno surađuje i dobiva informacije od osoba koje su izgledni počinitelji koruptivnih kaznenih djela. To nije slučajnost, to je obrazac političkog djelovanja koruptivnog MOST-a - koji je sada potpuno razotkriven.

Jeste li se raspitali kod ministara i šefova agencija koliko je ukupno novca u ovoj godini usmjereno u oglašavanje Vlade u medijima?

To rade službe u Vladi. Vjerujem da će nadležna tijela temeljito ispitati je li bilo koruptivnih radnji u toj aferi, a koje nisu činjene ni u ime ni za račun Vlade, a kamoli HDZ-a. Nadam se da ćemo saznati i je li se ovdje trgovalo povlaštenim informacijama. U interesu je Vlade i HDZ-a, ali i hrvatske javnosti, da se moguće koruptivne radnje, kao i pozadina suradnje navedenih aktera, u potpunosti rasvijetle.

Najavili ste promjene zakona o upravljanju državnim poduzećima, o čemu se radi?

Ministarstvo financija koordinira taj proces i Vlada će predložiti i u javno savjetovanje u siječnju pustiti Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH. To je dio naših priprema za članstvo u OECD-u, a s ciljem postizanja boljeg korporativnog upravljanja.

Zašto je pitanje rasta utjecaja vlasnika PPD-a Pave Vujnovca neka tabu tema, a PPD i Vujnovac su prisutni u Fortenovi, lukama, prometu, cijelom nizu djelatnosti. Da li je njegovo carstvo postalo moćnije od pozicije premijera?

Naravno da nije. To je samo narativ korumpiranog MOST-a i bezidejne oporbe koja to ponavlja, i to nikakve veze nema s nama. Ne bavimo se pitanjem tko je vlasnik privatnih subjekata, jer bi to onda bila dogovorna ekonomija, koncept koji smo napustili prije više od 30 godina. Ono što je bitno jest to da Hrvatska ima stabilan gospodarski i energetski sustav te da u uvjetima krize zahvaljujući potezima Vlade osiguravamo priuštive cijene energenata građanima, gospodarstvu i institucijama.

A hoće li njegov utjecaj na kraju imati i političke posljedice, hoćete li primjerice biti prisiljeni surađivati s Domovinskim pokretom? Ili ćete HDZ zadržati na poziciji blagog desnog centra?

Otkud vam to? Kada smo mi to uopće najavili koaliciju s DP-om? Prije svega, HDZ na izbore 2024. ide snažan, konsolidiran, uz brojna postignuća i program s rješenjima za izazove koji su pred Hrvatskom. Ponavljaju se iste neprovjerene teze koje smo slušali prije izbora 2020. godine, kada se pričalo o tome da će DP ucijeniti HDZ mjestom premijera. Poznat vam je moj stav o ucjenama. To kod mene ne prolazi. HDZ je i tada uvjerljivo pobijedio i ostvario čvrsto partnerstvo u parlamentarnoj većini s predstavnicima nacionalnih manjina te demokršćanskih, narodnjačkih, liberalnih i umirovljeničkih stranaka.

Kažu Vaši članovi stranke da bi, nakon ovih afera, izbori za Hrvatski sabor mogli biti pomaknuti na kraj ljeta ili početak jeseni, da se malo konsolidirate prvo.

Tko to kaže? Izbori će biti 2024. godine.

Hoće li Vam dosaditi treći mandat na čelu Vlade?

Ako dobijemo povjerenje građana za treći mandat, sigurno neće.

Na vas u prvoj jedinici idu Sandra Benčić i Arsen Bauk, ne Peđa Grbin.

To je njihova stvar. Grbin misli da će bijegom iz Zagreba ostvariti bolji osobni rezultat, ali nije svjestan da će mu u VIII. izbornoj jedinici biti jako teško oponirati HDZ-u koji je za Primorsko-goransku i Istarsku županiju učinio više nego obje Vlade SDP-a.

Kažu u oporbi da ste zarobili sve institucije, a i medije.

To je jedna od najbesmislenijih u nizu brojnih zlonamjernih teza oporbe. Da je istina da postoji neki orkestrirani projekt kojim bi npr. mediji kontinuirano godinama hvalili Vladu i HDZ, onda bi naš rejting bio na 50 posto, s obzirom na sva postignuća! Što se tiče ''zarobljavanja institucija'', da je to točno, ne bi bilo nijednog pravosudnog procesa protiv ijednog člana HDZ-a niti bi nadležne institucije radile samostalno i neometano, što je preduvjet u borbi protiv korupcije. I najneupućenijem promatraču rada Vlade u proteklih 8 godina jasno je da je teza o zarobljenim institucijama laž.

Ulazimo u izbornu 2024. godinu, a to vam je osma godina na vlasti. Pritom su se timovi mijenjali, ali je izbornik i trener ostajao isti. Koliko ste vi osobno promijenili pogled na politiku u tih 8 godina? Ima li stvari koje biste učinili drugačije?

Imali smo niz neplaniranih kriza, ali smo probleme rješavali i pritom zadržali zacrtani smjer koji smo najavili 2016. godine: politička stabilnost, pravna sigurnost, društvena solidarnost, gospodarski rast i razvoj te realizacija strateških projekata za hrvatski narod. Moja vizija Hrvatske kao sigurne, gospodarski snažne, inovativne, održive i prepoznatljive zemlje utemeljena je na politici desnog centra, čvrsto usidrene ondje gdje nas je postavio prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman. Takvu politiku provodimo od prvog dana svog mandata i zato smo danas u poziciji da je Hrvatska bitno ekonomski snažnija i međunarodno utjecajnija.

Uspješnost tima gleda se po rezultatima, a postignuća koja su iza nas pokazuju da smo isporučili ono što smo i obećali hrvatskim građanima. To je najbolji odgovor oporbi i analitičarima koji ocjenu rada Vlade površno svode na promjenu 30 ministara. A pritom je samo dvoje ministara otišlo zbog sumnje u nezakonita djela povezana s ministarskom ulogom.

Sigurno je da smo u nekim pitanjima mogli i bolje reagirati, jer uvijek se može bolje. Ali, mogu reći da smo uvijek radili predano i pravodobno, najbolje što znamo. Kroz neke smo krizne situacije kao država i društvo prošli prvi put. Imali smo prijetnju kolapsa Agrokora, naše najveće kompanije, što bi ugrozilo 60 tisuća radnih mjesta, brojne dobavljače i OPG-ove. Suočili smo se i s pandemijom COVID-19, dva razorna potresa i posljedicama ruske agresije na Ukrajinu i rata na Bliskom istoku.

U svemu tome puno smo naučili, a na prvom mjestu nam je bilo pomoći građanima i gospodarstvu. Moj cilj bio je da Vlada spriječi socijalnu frakturu i potencijalni val stečajeva, otkaza i nestašica. U tome smo uspjeli, jer smo energetsku krizu prošli tako da je građani, gospodarstvo i institucije u najvećoj mjeri nisu ni osjetili.

Koji su projekti pritom za vas bili najvažniji?

Država se u uvjetima kriza pokazala kao ključni akter i jamac sigurnosti. Hrvatsku smo doveli na razinu da je dovoljno financijski snažna da iznesemo pakete pomoći u vrijednosti od 7,2 milijarde eura, a da istovremeno zadržimo pravac stabilnog gospodarskog rasta, smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u i proračunske ravnoteže. Ujedno bilježimo rekordni broj zaposlenih i najmanji broj nezaposlenih.

Novi instrumenti poput narodne obveznice i trezorskih zapisa, a koji su nadmašili očekivanja, pokazuju povjerenje građana u državne financije. Uspostavili smo kvalitetno partnerstvo s predstavnicima sindikata i poslodavaca, županija, gradova i općina, brojnih udruga i akademskom zajednicom. Uvršteni smo među 38 razvijenih gospodarstava, na 12. smo mjestu od 193 države prema provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja i jedna smo od 16 država koje su istodobno članice NATO-a, Europske unije, Schengenskog prostora i europodručja.

Uz 20 milijuna gostiju postali smo 18. globalna turistička destinacija po broju dolazaka. Realizirali smo u cijelosti svih milijardu i tri milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU-a za obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa te znatno ubrzali izgradnju višestambenih zgrada i kuća. Nema dijela Hrvatske u kojem se ne realiziraju razvojni projekti.

Iza nas je izgrađeni Pelješki most, Vc koridor, probijena druga cijev tunela Učka, cesta D403… Usmjereni smo na što skoriji dovršetak punog profila Istarskog ipsilona i autoceste Zagreb-Sisak te niza drugih infrastrukturnih ulaganja. U međuvremenu smo pokrenuli postupak za izgradnju autoceste do Dubrovnika te autocestu A7 do Žute Lokve. Drago mi je i da ćemo u siječnju otvoriti i novu modernu bolnicu u sklopu KBC-a Rijeka!

Istodobno, vodimo računa o vrijednosnim i identitetskim pitanjima. Vratili smo Dan državnosti na 30. svibnja, a 18. studenog proglasili Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Štitimo dostojanstvo hrvatskih branitelja i istinu o Domovinskom ratu, izgradili smo četiri Veteranska centra, a donijeli smo i Zakon o hrvatskim braniteljima. Regulirali smo rad nedjeljom i zaštitili interes hrvatskih radnika i obitelji. Donosimo i Zakon o hrvatskom jeziku. Ulažemo u policiju, vojsku, vatrogasce te u sustav domovinske sigurnosti. Pritom, njegujemo partnersku suradnju sa saveznicama i koristimo prednosti članstva u EU-u za ubrzani razvoj svih krajeva Hrvatske. Započeli smo i pregovore o članstvu u OECD-u, što će biti završna faza međunarodnog pozicioniranja Hrvatske.

Jeste li znali za sastanak ministra Anušića i predsjednika Milanovića? Kako gledate na tu suradnju?

Naravno. To je tehnički sastanak, imaju zajedničku točku, a to je Hrvatska vojska. Sve bitne odluke za vojsku donosila je Vlada. Hrvatska će biti sigurnija zemlja dolaskom borbenih aviona Rafalea, modernizacijom oklopnih vozila Bradleyja i realizacijom ulaganja u obrambene sposobnosti, što potvrđuje i najveći proračun za obranu od 1,17 milijardi eura.

Što možemo očekivati u 2024. i idućem razdoblju?

Glavna poruka građanima jest to da ćemo zahvaljujući postignutoj stabilnosti ekonomske i fiskalne politike i u  idućoj godini biti u mogućnosti reagirati i zaštititi ih od bilo kakvih vanjskih šokova. Našu politiku ćemo i dalje voditi na konceptu modernog suverenizma koji znači jačanje međunarodnog položaja Hrvatske za veću kvalitetu života i konkurentnost gospodarstva. 

Nastavit će rasti prosječne plaće i mirovine, kao i ukupni standard građana. Od 1. siječnja na snagu stupaju porezne izmjene kojima osiguravamo daljnji rast plaća, a ostavili smo mogućnost gradovima i općinama da u tom procesu daju i svoj doprinos, temeljem povećanih prihoda. Prema podacima DZS-a, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u listopadu iznosila je 1.178 eura, što je rast od 57% u odnosu na listopad 2016. godine. A podsjetit ću da od 1. siječnja minimalna plaća ide na 840 eura bruto, odnosno 700 eura neto, što je povećanje od 103%.

Okosnica naše vizije su četiri ključne teme s kojima se već sada bavimo: demografska revitalizacija, dekarbonizacija, digitalizacija i obrazovanje. U petak smo u javno savjetovanje pustili Strategiju demografske revitalizacije do 2033. godine, kojom usmjeravamo državne politike na izgradnju poticajnijeg okruženja za obitelji, mlade i uravnoteženu mobilnost stanovništva. Kroz populacijsku, poreznu, stambenu i socijalnu politiku jačamo i obitelj kao nukleus hrvatskog društva.

Koristeći sredstva iz Mehanizma za oporavak EU-a, ulažemo rekordnih 1,5 milijardi eura u izgradnju i rekonstrukciju škola diljem Hrvatske radi uvođenja jednosmjenske nastave. Kad se uzmu u obzir svi izvori financiranja, ukupno ulažemo više od pola milijarde eura u izgradnju i opremanje vrtića s ciljem da do 2027. dosegnemo 90% obuhvata djece u vrtićima. To je važna  demografska mjera, ali i najveće dosad ulaganje u odgojno-obrazovni sustav.

Mislite li da je problem sa inflacijom završen? Iz dijela oporbe tvrde da ste je umjetno generirali i poticali kako biste dobro napunili proračun i onda "kupovali" birače? Realno, ima tu svega - umirovljenici koji se besplatno voze vlakom?!

U 2023. zabilježen je cjelogodišnji trend pada stope inflacije, uz iznimku za kolovoz, a mjere koje smo donijeli imaju za cilj da se smanje inflatorni pritisci na građane. Limitirali smo cijenu struje i plina te intervenirali u cijene naftnih derivata, radi čega cijene energije ne pridonose inflaciji. To su, naprotiv, činili pojedini akteri koji su produbili inflaciju nepotrebnim dizanjem cijena. Zahvaljujući paketu mjera Vlade, u kojem smo ograničili cijene 30 grupa artikala, kao i razgovorima vođenim s trgovačkim lancima i bankama, dodatno smo uspjeli smanjiti inflaciju. U studenome smo zabilježili stopu od 4,7%, najnižu u zadnje dvije godine. Vlada će kontinuirano pratiti i ponašanje aktera na tržištu kako bismo utjecali na neopravdana povećanja cijena, čuvajući tako standard građana.

U ovo božićno vrijeme, svjesni smo da je najpotrebnije pomoći našim umirovljenicima te smo odlučili proračunska sredstva koja smo uštedili preusmjeriti za podršku njima. Donijeli smo odluku o isplati jednokratnog novčanog primanja koja će obuhvatiti 830 tisuća umirovljenika. Time dosadašnje jednokratne naknade za umirovljenike iznose više od 450 milijuna eura. Nastavit ćemo i dalje brojnim mjerama skrbiti o kvaliteti života građana treće životne dobi.

Neki analitičari, pa koje smo i mi citirali, kažu da Hrvatskoj ne prijeti recesija, ali da prijeti dugoročna stagnacija.

Takve tvrdnje su neopravdane. Hrvatska je nakon gospodarskog pada od preko 8% u 2020. zbog pandemije zabilježila jedan od najbržih gospodarskih oporavaka u EU-u. BDP je u trećem kvartalu ove godine realno za 13% veći nego u trećem kvartalu pretpandemijske 2019. godine. Snažne mjere Vlade za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti poduzeća imale su učinka. Treći kvartal ove godine je već 11. za redom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja BDP-a i to od 2,8%, što je trenutačno najviša stopa u EU-u.

Da dugoročna stagnacija nije realna, govori i podatak da je, prema procjenama Europske komisije, očekivana stopa rasta BDP-a Hrvatske u razdoblju 2023.-2025. među najvišima u EU-u. Tome pridonose osobna potrošnja, investicije pod utjecajem korištenja EU sredstava, stabilnost tržištu rada, povijesno najviši kreditni rejting, ulazak u europodručje, dobro poslovanje poduzetnika i niske kamatne stope u odnosu na okruženje.

Na koliko novca iz EU-a Hrvatska može računati kad prođe trajanje NPOO-a? Procjene su da je u ovom periodu Hrvatskoj na raspolaganju najviše sredstava, i da vam je pritom lako biti premijer, jer pare nisu problem - para ima.

To su paušalne ocjene onih koji su bili u prigodi voditi izvršnu vlast, a nisu znali koristiti europska sredstva. Nisu nam sredstva iz EU-a poklonjena. Trebalo ih je ispregovarati i za njih se izboriti. Tako primjerice, kada gledamo povijesnu obnovu škola, fakulteta, bolnica, crkvi i kulturne baštine u Zagrebu - važno je znati da se to odvija zato jer se Vlada na razini EU-a izborila za ta sredstva. U okviru Višegodišnjeg financijskog razdoblja, Mehanizma za oporavak i otpornost te Fonda solidarnosti Hrvatskoj je na raspolaganju 25 milijardi eura.

Da u realizaciji europskih sredstava uspijevamo, pokazuje podatak da smo 2016. bili na 62% prosjeka razvijenosti EU-a, a 2022. dosegnuli smo 73%, što je primjerice iznad Grčke, Slovačke i Bugarske, a sasvim blizu Latvije, Mađarske i Poljske, koje su članice od 2004. godine. Tijekom provedbe Plana oporavka i otpornosti ispunili smo sve planirane reforme i investicije, temeljem čega smo dobili preko 2,9 milijardi eura bespovratnih sredstava. U četvrtak smo podnijeli zahtjev za isplatom 4. rate od 163 milijuna eura. Sredstva usmjeravamo u energetiku, vodoopskrbu, promet, kulturu, zdravstvo, školstvo, obnovu od potresa i turizam. Plan oporavka i otpornosti već sada značajno doprinosi našem gospodarskom rastu. Stoga nije slučajno da je Hrvatska jedina zemlja kojoj su, od početka pandemije, sve tri agencije povećale rejting za dva stupnja, uz pozitivne izglede.

Nakon kriza koje smo doživjeli, neke državne tvrtke poput HEP-a treba doslovce sanirati. Kako ste zamislili tu kompenzaciju ako je dokapitalizacija otpala? Dokad planirate protukrizne mjere koristiti s obzirom da EU pritišće da se s tim završi?

Vlada je od početka ruske agresije na Ukrajinu i energetske krize postupala odlučno i odgovorno kako bi zaštitila građane i poduzetnike od rasta cijena energenata. Velik teret u provedbi mjera podnio je HEP, koji je strateška energetska kompanija u stopostotnom državnom vlasništvu. HEP je pridonio stabiliziranju energetskog tržišta, održavanju neometane opskrbe i isporuke dostatnih količina energenata.

U ožujku ove godine donijeli smo odluku o davanju dioničarskog zajma HEP-u i pokretanju aktivnosti postupka dokapitalizacije. Izmjenama pravnog okvira ove jeseni predviđeno je da HEP, kao i ostali opskrbljivači na tržištu električne energije, ima pravo na kompenzacijske mjere odnosno obeštećenje zbog ograničenja cijena električne energije za razdoblje od ožujka 2023. do travnja 2024. godine.

U odnosu na prvotno planiranu dokapitalizaciju, Vlada će razmotriti hoće li nastaviti s tim procesom ili će na neselektivan način izvršiti obeštećenje HEP-a i za one troškove koje je kompanija imala od travnja 2022. do kraja ožujka 2023. godine. O svim tim aktivnostima nadležna tijela su u stalnom kontaktu sa stručnim službama Europske komisije. Tijekom ove krize jasno se pokazalo koliko je ključno da su strateške energetske kompanije u stopostotnom državnom vlasništvu, stoga su svi navodi o privatizaciji HEP-a promašeni.

Što se tiče paketa mjera kojima smo hrvatskim građanima i poduzetništvu omogućili jedne od najnižih cijena struje i plina u EU-u, one su na snazi do kraja ožujka 2024. godine. U narednom razdoblju pratit ćemo kretanja na energetskom tržištu i poduzimati sve potrebne korake kako bismo zaštitili građane, posebice one najugroženije.

Isto tako, u razdoblju najveće energetske krize, Hrvatska je značajno ojačala svoju poziciju na energetskoj karti Europe i prometnula se u ključno energetsko čvorište. Tome je pridonijela strateška odluka izgradnje LNG terminala na Krku, koja je omogućila diversifikaciju dobavnih pravaca plina, ne samo Hrvatskoj već i drugim državama u okruženju. Ovih dana je na terminal za prihvat ukapljenog prirodnog plina u Omišlju pristao već 80. brod od početka njegova rada. Naši prioriteti odnose se na proširenje kapaciteta LNG terminala i plinovodne infrastrukture, a što je prepoznato na razini EU.

Kad smo kod EU-a, je li ona u krizi nakon ovih diverzija Viktora Orbana? Kakve izborne rezultate očekujete na euroizborima u lipnju u cjelini gledano, može li doći do velikih promjena, može li ljevica ojačati, ili pak ekstremistički populisti? Pa i Vi ste, kao i Ursula von der Leyen, pobornici istih politika, pa kad se mijenja opća slika, obično se mijenjaju i rezultati izbora u državama članicama.

EU nastavlja djelovati u uvjetima višestrukih kriza, a na zadnjem Europskom vijeću donesene su važne odluke o početku pristupnih pregovora s Ukrajinom, Moldovom te, čim se ispune preostali dodatni uvjeti, i s BiH. Očekuje nas izvanredno Europsko vijeće u veljači do kada će se provesti dodatne konzultacije vezano za reviziju Višegodišnjeg financijskog okvira te dugoročne pomoći Ukrajini. Hrvatska je u svim razgovorima nastupala konstruktivno, braneći nacionalne interese, kao što se vidi i na primjeru uvrštenja dodatnih koridora iz Hrvatske u TEN-T mrežu.

Naše uspjehe gradimo upravo na čvrstoj zaštiti nacionalnih interesa i zastupanju proeuropskih stajališta, što nije jedno s drugim u koliziji. Naprotiv. Takvim pristupom okupili smo partnere i pomogli u zaštiti interesa Hrvata u BiH i pružili podršku BiH na europskom putu. Alternativa tome je isprazna i konfrontirajuća retorika koja ide za tim da vrijeđa i udalji naše saveznike.

Migracije i demografski trendovi, ruska agresija na Ukrajinu, pandemija i drugi izazovi utjecali su na to da se politička karta u Europi mijenja. Tome pridonose novi pokreti koji u okolnostima dezinformacijskog rata nude ekstremna stajališta i populizam kao rješenja. Zahvaljujući predvodničkoj ulozi Europske pučke stranke (EPP), kojem pripada i HDZ, na europskoj razini donosili smo pravodobne i odvažne poteze kojima su zaštićeni europski građani i gospodarstvo. To je razlika između provjerenih i dokazanih političkih opcija, koji su oslonac u krizama, za razliku od obmanjujućih aktera koji žele destabilizirati institucije i razgraditi europski projekt.