U novu smo godinu ušli s nizom velikih iskoraka! Plaće? Neki su lokalni čelnici iskoristili priliku da ih podignu u sredinama koje vode, a neki, nažalost, nisu
(VIDEO) Premijer Plenković na 276. sjednici Vlade RH: Temeljem novog kruga porezne reforme svim hrvatskim građanima od 1. siječnja rastu plaće, ali puno, puno manje u onim gradovima koji su neopravdano povećali porez na dohodak. Dotični će gradonačelnici kad-tad to morati objasniti sugrađanima, koji će s vremenom sve više osjećati razliku u primanjima. Mi ćemo pak nastaviti podizati plaće, zaposlenost, BDP i mirovine te raditi na višem životnom standardu i očuvanju socijalne kohezije. Politikom modernog suverenizma i dalje ćemo koristiti nikad snažniji međunarodni položaj Hrvatske za boljitak svih ljudi!
Na početku svoga uobičajenoga uvodnog obraćanja na sjednici, predsjednik Vlade RH i HDZ-a još jednom je svim Hrvaticama i Hrvatima u Domovini, BiH i cijelom svijetu zaželio sve najbolje u 2024. godini.
„Siguran sam da ćemo svi s vjerom i optimizmom nastaviti raditi zajedničkim snagama ZA boljitak Hrvatske i u ovoj godini. Kao i do sada, pripravni smo - unatoč svim kriznim okolnostima - maksimalno raditi na podizanju životnog standarda naših građana i obitelji“ - dodao je Andrej Plenković:
- Vlada će istodobno i dalje jačati hrvatski međunarodni položaj i štititi nacionalne interese, provodeći politiku modernog suverenizma radi ostvarivanja strateških ciljeva.
Porast i minimalne i prosječne plaće
Osvrnuo se potom na zakone koji su stupili na snagu s danom 1. siječnja. Izdvojio je paket poreznih izmjena od ukupno 9 zakona, na temelju kojeg će rasti plaće svim građanima. Podcrtao je, pritom, aspekt jačanja fiskalne autonomije općina i gradova:
- Tako i one mogu svojim odlukama i preuzimanjem odgovornosti pridonijeti manjem oporezivanju rada, a time i većim plaćama svojih stanovnika.
Osim toga, od 1. siječnja minimalna plaća povećana je na 840 eura bruto:
- A na početku prvog mandata naše Vlade, podsjetimo, iznosila je 414 eura bruto. To je porast od 103%!
Inkluzivni dodatak & naknada za starije
Izdvojio je da s novom godinom na snagu stupa i Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je izrazito važan za oko 150.000 osoba s invaliditetom:
- Njime se uvelike pojednostavljuje proces vještačenja te objedinjuju i znatno povećavaju naknade. Pogotovo za one koji imaju najviši stupanj invaliditeta.
Dodao je da se povećava i nacionalna naknada za starije osobe, koja će od sada iznositi 150 eura.
Neradna nedjelja & braniteljske mirovine
Napomenuo je, također, da od 1. siječnja u potpunosti prelazimo na režim od maksimalno 16 radnih nedjelja godišnje:
- Time smo ispunili još jedno obećanje iz Izbornog programa „Sigurna Hrvatska“, što će pomoći u uspostavljanju ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, osobito radnika u trgovini.
Naglasio je i da su promijenjena četiri zakona radi održivosti mirovinskog sustava, većih prinosa mirovinskih fondova i većih mirovina:
- Povećavaju se i invalidnine za hrvatske ratne vojne invalide te je u potpunosti ukinuto smanjenje od 10 posto na mirovine, koje su donosile ranije Vlade u nekim ranijim kriznim okolnostima.
Veći doplatak za djecu, veća studentska satnica & jednosmjenska nastava
Zakonskim izmjenama - nastavio je premijer Plenković - udvostručen je i broj obitelji i broj djece koja su korisnici doplatka za djecu:
- Za doplatak je osigurano 90 milijuna eura više nego do sada, pa godišnje izdvajanje sada ukupno iznosi oko 260 milijuna eura.
Istaknuo je da su na snagu stupile i izmjene zakona koje omogućavaju prelazak svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni do 2027. godine, što je preduvjet uspješnog iskorištavanja oko 2 milijarde eura za obrazovanje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Izdvojio je i rast minimalne studentske satnice, koja sada iznosi 5,25 eura.
Novi rast plaća od ožujka
Potom je naveo još dva zakona koja su stupila na snagu početkom godine:
- Novim zakonom osiguran je kvalitetniji okvir za održivost hrvatskoga turizma, a Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH ima za cilj bolje upravljanje državnom imovinom i daljnju decentralizaciju.
Dodao je da je stvoren i novi zakonski okvir za plaće u javnoj i državnoj službi, istaknuvši da se radi o povijesnoj reformi:
- Slijedi usvajanje dviju uredbi, a koje će stupiti na snagu početkom ožujka. Nakon stupanja na snagu već spomenute porezne reforme i inicijalnog dizanja plaća u 2024. za 240.000 zaposlenika u državnoj i javnoj službi, doći će i do novog povećanja plaća u travnju - na plaćama za ožujak.
Društveni optimizam & demografska revitalizacija
Vezano za nastavak rasta BDP-a u 2024. godini, izdvojio je trenutačnu prognozu od 2.8%, poručivši da neke financijske institucije procjenjuju da bi on mogao biti i veći:
- Nastojat ćemo i dalje stvarati preduvjete za rast plaća, mirovina i socijalnih naknada, kao i za daljnja ulaganja i realizaciju kapitalnih infrastrukturnih projekata. Uz veliki projekt obnove Zagreba i Banovine, u Hrvatskoj se golema sredstva ulažu u ravnomjerni regionalni razvoj.
Dodao je da će Vlada svojim aktivnostima učiniti daljnje korake u izgradnji što pozitivnijeg društvenog ozračja:
- Društveni optimizam ključan je i za jedno od temeljnih pitanja opstanka Hrvatske, a to je demografska revitalizacija.
Zahuktala obnova
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a osvrnuo se i na posjet Petrinji na 3. obljetnicu razornog potresa koji je pogodio Banovinu. Tog je dana dodijelio ugovore vlasnicima 128 najmodernije opremljenih stanova u 8 petrinjskih zgrada:
- Ukupno se, u prvoj fazi, gradi 20 takvih višestambenih zgrada, a potom slijedi izgradnja još 36 zgrada, financiranih iz Državnoga proračuna, od čega će ih čak 20 biti u Sisku.
Ukupna vrijednost projekata obnove koje je obišao u Petrinji iznosi 44 milijuna eura.
„Proces obnove je ubrzan i strukturiran, s kvalitetnom zakonskom podlogom i maksimalnim angažmanom svih aktera, od lokalne razine do Vlade“ - dodao je, zahvalivši još jednom izvođačima.
3.3 milijarde eura & najviši standardi gradnje
Podsjetio je da je do sada apsorbirano 2.2 milijarde eura za obnovu Zagreba i okolice te Banovine, a sve skupa je osigurano 3.3 milijarde eura:
- Od toga je 2.5 milijarde eura bespovratnih sredstava iz Europskog fonda solidarnosti, NPOO-a i Operativnog programa „Konkuretnost i kohezija“ te 800 milijuna eura iz Državnog proračuna. Ukupno je obnovljeno 11.147 zgrada i kuća, od čega 10.576 privatnih i 581 javna. Trenutno je u Zagrebu i na Banovini otvoreno 1.431 gradilište, a u postupku ih je još 1.373.
Naglasio je da se cijeli proces protupotresne konstrukcijske obnove obavlja prema najvišim suvremenim standardima, koji su podrazumijevali nešto skuplji i dulji postupak, ali dugoročno sigurniji i isplativiji.
Nastavlja se - dometnuo je premijer - i s olakšanjem života građana na Banovini:
- Od subvencija za toplinsku i električnu energiju te besplatnog prijevoza vlakom i autocestom do otpisivanja potraživanja pristojbi, subvencioniranja režijskih troškova i najamnina trajnog i privremenog smještaja.
Kontinuirane zaštitne mjere
Osvrnuo se i na politiku priuštivih cijena energenata, podsjetivši da je Vlada prvog radnog dana u ovoj godini već održala telefonsku sjednicu:
- Iako je došlo do neznatnog poskupljenja benzina i dizela, cijena goriva je zahvaljujući mjerama Vlade i dalje bitno niža nego što bi to bila bez njih. Nastavit ćemo osiguravati temeljni preduvjet za daljnje smanjivanje inflacije, a to je priuštiva cijena energenata - koja znatno utječe na cijene u svakome drugom segmentu gospodarstva.
Rekordna turistička godina
Što se tiče turizma, istaknuo je da je Hrvatska 2023. godine, prema podacima iz sustava e-Visitor, bila među top 20 destinacija svijeta te da je ostvarila više od 20.6 milijuna dolazaka i 108 milijuna noćenja:
- To je u odnosu na 2022. porast od 9% u dolascima i 3% u noćenjima. Samo tijekom prosinca prošle godine ostvareno je preko 394.000 dolazaka i 938.000 noćenja, odnosno 17% više dolazaka i 10% više noćenja nego u prosincu 2022. godine. Na novogodišnju noć u Hrvatskoj je bilo 90.000 gostiju, što je 12% više nego lani.
Komemoracija za Jacquesa Delorsa
Premijer Andrej Plenković na kraju je obraćanja najavio je da će petak u Parizu, na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, sudjelovati na komemoraciji za bivšeg predsjednika Europske komisije Jacquesa Delorsa.
Podsjetio je da je riječ o jednom od najznamenitijih i najvažnijih predsjednika Europske komisije u povijesti te institucije, koju je tu dužnost obnašao od 1985. do 1995:
- Njegov su mandat obilježili početak Schengenskog prostora, proširenje na Španjolsku i Portugal, Jedinstveni europski akt, Erasmus, reforma europske poljoprivredne politike, ugovor iz Maastrichta, dovršetak priprema za uvođenje eura te potpuno uspostavljanje jedinstvenog tržišta s četiri temeljne slobode.