Članstvo Hrvatske u europodručju povoljno utječe na nastavak rasta plaća & daljnje stvaranje novih radnih mjesta!
„Godina dana s eurom u Hrvatskoj“. PVRH Plenković: BDP je 2016. u apsolutnom iznosu dosezao 47 milijardi €, dok je sad narastao na 75 milijardi! BDP po stanovniku tada je iznosio 11.500 €, a sad je blizu 20.000! Itekako su mjerljivi pozitivni efekti strateških iskoraka na koje se naša Vlada odlučila još na početku 1. mandata. Zato nas je MMF i uvrstio među 38 naprednih ekonomija svijeta. Po njegovim strogim kriterijima, RH više nije „zemlja u razvoju“! Euro je jedna od ključnih referenci za inozemne ulagače. S 2. najjačom valutom u svijetu postali smo otporniji na krize te skočili na najviši kreditni rejting u povijesti!
„Znam da to mnogim ignorantima smeta, pa ću sa zadovoljstvom ponoviti još jednu činjenicu - nijedna zemlja dosad nije na isti dan ušla i u eurozonu i u Schengen! Osim Hrvatske, to nije uspjelo nikome drugom, a pitanje je hoće li uspjeti ikada!“ - istaknuo je još predsjednik Vlade RH i HDZ-a na konferenciji koju je u Zagrebu organizirala Hrvatska narodna banka (HNB).
Donosimo ključne poruke iz obraćanja Andreja Plenkovića:
O ISPUNJAVANJU ZAHTJEVNIH KRITERIJA
Za Hrvatsku, kao 20. članicu europodručja, prelazak na euro bio je zahtjevni reformski iskorak. Kao što je to bio i za svaku drugu državu do sada. Hrvatska je, međutim, ispunila sve kriterije iz Maastrichta - stabilnost cijena i tečaja, proračunski manjak ispod 3% te javni dug ispod 60%.
O POVJERENJU EU PARTNERA
Zadnji parlamentarni izbori održani su 5. srpnja 2020. godine, a Hrvatska je već 10. srpnja, samo 5 dana kasnije, dobila zeleno svjetlo Europskog vijeća za članstvo u Europskoj bankovnoj uniji i Europskom tečajnom mehanizmu II - u kojem je u odnosu na sve ostale provela najmanje dana prije ulaska u eurozonu. Samo 906.
Na tom istom sastanku Europskog vijeća Hrvatskoj je osigurano i 25 milijardi eura sredstava - kao razvojna poluga za ovo desetljeće. Povjerenje naših partnera bilo je toliko veliko da nisu čekali čak ni da formiramo (novu) Vladu. Prepoznali su pouzdanost onih koji vode Hrvatsku i smjer kojim smo išli.
O BENEFITIMA EURA
Hrvatska je sada otpornija na izvanjske šokove i krize, a s članstvom u europodručju i Schengenskom prostoru, najvišim investicijskim kreditnim rejtingom u povijesti te odmjerenom stopom poreza na dobit poslali smo snažnu poruku inozemnim ulagačima - kojima su to najvažnije referencije.
Europodručje također će pozitivno utjecati i na hrvatsko tržište rada, na daljnji rast plaća - koji je već sada rekordan - te na otvaranje novih radnih mjesta.
Eurozona danas okuplja 350 milijuna ljudi, a zasigurno će se i dalje širiti. I Češka je najavila promjenu svoje dugogodišnje politike - shvaća da bi s eurom bila u krizama ekonomski zaštićenija i financijski sigurnija.
O OPORBENIM LAŽIMA O INFLACIJI
Da je euro uzrok inflacije, kako to uporno podmeću izolacionisti, onda bi zemlje izvan eurozone imale manju inflaciju od Hrvatske, a ne uglavnom veću. Te i takve podsjećam i da je inflacija najsnažnije rasla od srpnja 2021. do listopada 2022. - u globalnoj energetskoj krizi uslijed ruske agresije na Ukrajinu - dok Hrvatska još nije bila uvela euro! No ona zadnjih 12 mjeseci usporava, što je također potvrda da euro nije bio njen uzrok.
Prema analizi Europske komisije, zamjena kune eurom utjecala je na porast inflacije za samo 0,4%.
Prema pak prognozi te iste Europske komisije, inflacija bi 2024. u Hrvatskoj trebala iznositi 2,4%, što je manje od projiciranog prosjeka od 3,5% za cijelu Europsku uniju - u kojoj su i države bez
Također je lažna teza i to da je „inflacija pojela povećanje primanja“. Od listopada 2016. do studenog 2023. inflacija je kumulativno iznosila 28,6%, dok je u istom razdoblju prosječna mirovina porasla za 54%, prosječna plaća za 61%, a minimalac za 103%.
O KORIŠTENJU EUROPSKIH SREDSTAVA
Od velike je važnosti korištenje financijskih poluga europskih sredstava, pri čemu bih danas izdvojio Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). U korištenju novca iz toga mehanizma Hrvatska je među najboljima i najbržima.
Tako je Europska komisija prošlog tjedna isplatila Hrvatskoj 585,1 milijuna eura kroz pretfinanciranje u okviru Programa „REpowerEU“. A nitko nije ni „trznuo“ u hrvatskoj javnosti na tu vijest! Kao da je to „rutina“.
Obnova od potresa u Zagrebu i na Banovini košta, a nitko se ne pita „odakle pare“. Podsjećam da je do sada na obnovu potrošeno 2,3 od sveukupno 3,5 milijardi eura za koliko se izborila naša Vlada - a ne netko drugi.
O POLITIČKOJ STABILNOSTI & OČUVANJU DRUŠTVENE KOHEZIJE
Hrvatska je ostvarila sve što je planirala, a preostaje joj još članstvo u OECD-u, u koji bi Hrvatska trebala ući u prvom tromjesečju 2026. godine. Pritom smo - zahvaljujući i politici državnog intervencionizma - očuvali političku, ekonomsku, financijsku i socijalnu stabilnost.