POUZDANO! Potpisano je najveće povećanje plaća u povijesti u javnoj i državnoj službi u Hrvatskoj!
(VIDEO) Premijer Andrej Plenković: Čestitam! Zajedno smo ostvarili glavne ciljeve - dosad nezamislivi porast primanja za svih 244.000 zaposlenika i jednaka plaća za poslove jednake složenosti! Cijeli paket težak je 1,63 milijardi €. Zahvaljujem svim socijalnim partnerima i članovima Vlade RH na angažmanu - nitko se prije nas nije odvažio na ovakav reformski pothvat! Kako bismo i dalje pravedno vrednovali vaš rad, osnovali smo Vijeće koje će pratiti sustav plaća i pravodobno reagirati kada i ako bude potrebno.
„Vrijedi izdvojiti da smo u svom mandatu kroz iskreni socijalni dijalog podigli osnovicu plaća za čak 40%. Godine 2016. bila je 678 eura, a danas je 947 eura“ - također je poručio predsjednik Vlade RH i HDZ-a na svečanosti potpisivanja u Banskim dvorima:
- Prethodno smo povećali regres s 200 na 300 €, a božićnicu s 232 na 300 €, uz uvođenje uskrsnice u iznosu od 100 € kao novog prava. Ništa od toga ne bi bilo moguće bez političke i socijalne stabilnosti, ekonomske sigurnosti i odgovornog upravljanja javnim financijama!
„Ne zaboravimo ni na činjenicu da država već tri godine subvencionira cijene plina, struje i naftnih derivata, čime štiti kućne budžete baš svih građana“ - dodao je premijer Andrej Plenković.
Donosimo i ostale naglaske iz njegovog obraćanja nakon što je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić s predstavnicima sindikata potpisao, punim nazivom, Temeljni kolektivni ugovor u javnim službama te Izmjenu i dopunu Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.
U prosjeku povećanje plaća od 32%
Nakon što je 1. siječnja na snagu stupio novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama, nakon čega je Vlada RH donijela i odgovarajuće uredbe o koeficijentima, potpisivanjem ovih ugovora zaokružen je proces povijesne, iznimno zahtjevne reforme plaća.
Omogućili smo da u prosjeku plaće porastu za gotovo 32%, što se nije dogodilo nikada do sada!
Sigurnost, pouzdanost, povjerenje
Vlada je svojim politikama, uz golemi investicijski ciklus i pripadni gospodarski rast, osnažila ekonomski položaj Hrvatske i upravo je zato takva reforma i bila financijski izvediva. Bila je moguća i zbog dubljeg integriranja u Europsku uniju članstvom u „sigurnosnoj mreži“ Schengena, europodručja i Europskog stabilizacijskog mehanizma.
Hrvatski građani čak su tri puta je u zadnjih godinu dana iskazali povjerenje u javne financije - prilikom izdavanja narodnih obveznica i dvaput trezorskih zapisa, a slijedi još jedno izdanje narodnih obveznica.
Imamo i povijesno visok kreditni rejting Hrvatske - koji je na razini investicijskog s pozitivnim izgledima, dok je 2016. bio četiri stupnja niži.
Rast primanja i BDP-a, a pad inflacije
Ovako veliko povećanje primanja ne može se više diskvalificirati floskulom o tome da je „inflacija pojela plaće“. Jer nije. Kumulativna inflacija puno je niža od ukupnog porasta plaća.
BDP nam je u 2023. porastao za 2,8%, što je daleko iznad prosjeka Europske unije i eurozone - od 0,5%. Zahvaljujući ovakvom rastu BDP-a, prosjek razvijenosti Hrvatske u odnosu na EU na kraju 2023. dosegnut će 75%. A 2016. bio je na 62%. BDP per capita došao je pak u 2023. na 20.000 eura - u odnosu na 11.500 eura u 2016. godini.
Uredbe - zajednički uspjeh
Socijalni dijalog, međusobno povjerenje, razumijevanje i poštovanje svih profesija okvir je o kojem se svi slažemo, a sindikati razumiju da Vlada radi najbolje što može kako bi svi građani bolje živjeli.
Uredbe o koeficijentima - iako su jednostrani akt Vlade - naš su zajednički uspjeh jer smo ih donijeli u konzultaciji sa sindikatima. Ako i ima nekih grešaka, one će se s vremenom korigirati.
PILETIĆ: Kontinuirani socijalni dijalog
Ministar Marin Piletić dodatno je naglasio da je ovim potpisivanjem zaokružen kompletni proces reforme plaća u državnom i javnom sektoru. Svim socijalnim partnerima zahvalio je na konstruktivnosti:
- Kontinuirani socijalni dijalog itekako postoji, što potvrđuje i činjenica da je danas Temeljni kolektivni ugovor potpisalo svih 11 reprezentativnih sindikata.
