Nastavljamo podizati plaće, mirovine, BDP i zaposlenost, ograničavati cijene struje, plina i goriva & štititi životni standard!
Plenković na 302. sjednici Vlade RH: „Prosječna mjesečna neto plaća najveća je u povijesti - u veljači je porasla na 1.248 €. Od listopada 2016. naovamo povećana je za čak 500 €. A u ovom će mandatu još rasti budući da se tek treba izračunati za ožujak, u kojem je svih 244.000 zaposlenika u državnoj i javnoj službi dobilo znatno veće plaće“. Osvrnuo se i na podatke o realnom gospodarskom rastu od 3,1% u 2023. te na novu Vladinu odluku o limitiranju cijena naftnih derivata. „Bez naših intervencija benzin i (plavi) dizel bili bi 9-16 centi skuplji po litri, a UNP za spremnike i boce 24-31 centi po kg“.
Izražavamo zadovoljstvo i daljnjim jačanjem nacionalne ekonomije - također je poručio premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade RH:
- Prema revidiranim podacima Državnog zavoda za statistiku, vrijedi ponoviti, Hrvatska je u 2023. ostvarila realni gospodarski rast od 3,1%. A ne od 2,8%, koliko se ranije procjenjivalo. To je 2. najviša stopa rasta BDP-a u čitavoj Europskoj uniji!
Sustizanje razvijenijih država članica
Pritom je Hrvatska - nastavio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a - dosegnula 76% prosjeka razvijenosti EU-a:
- A znate li na koliko smo bili početkom 2016. godine? Na samo - 62%!
I dalje ćemo sustizati bogatije i starije države članice EU-a, koje su puno prije nas mogle koristiti golema sredstva za razvoj iz europskih fondova - podcrtao je.
Subvencioniranje energenata i goriva
Osvrnuo se i na ovotjednu telefonsku sjednicu Vlade RH na kojoj je donesena nova Uredba o maloprodajnim cijenama naftnih derivata.
Pritom je najavio da ćemo i u 3. mandatu subvencionirati struju i plin za hrvatska kućanstva te goriva:
- Ograničavat ćemo njihove cijene sve dok bude potrebno. Bez kontinuiranih državnih intervencija benzin i (plavi) dizel bili bi 9-16 centi skuplji po litri, a ukapljeni naftni plin (UNP) za spremnike i boce 24-31 centi po kilogramu.
Snažne zaštitne mjere
Reagirali smo pravodobno i cjelovito u svim krizama - dodao je na kraju hrvatski premijer - te snažnim mjerama zaštitili gospodarstvo i građane, posebice najranjivije skupine:
- Istodobno, odgovorno smo upravljali javnim financijama i vodili razboritu fiskalnu politiku. Udio javnog duga u BDP-u u prošloj je godini spušten na 63%.