Hrvatska danas više nije ista. Znatno je bolja, uređenija i razvijenija nego 2016. godine!

Premijer Andrej Plenković za Večernji list TV: Prvo poluvrijeme dobili smo 17. travnja, a vjerujem da će Hrvati i na europskim izborima dati glas onima koji jamče sigurnost, stabilnost i daljnji rast plaća, BDP-a i zaposlenosti, koji iza sebe imaju nedvojbena ekonomska i socijalna postignuća, koji su izgradili Pelješki most i LNG terminal te osnažili međunarodni položaj Lijepe Naše, koji su se izborili za 25 milijardi € za razvoj i ostvarili strateške ciljeve ulaska u Schengen i eurozonu, ali i otvaranja pristupnih pregovora s BiH. Zajedno, idemo po novu pobjedu za snažnu i važnu Hrvatsku u EU-u! 
 

„Potpora su građana motiv nam je za predani rad i u novom mandatu u Banskim dvorima. Nema veće časti od toga da ti hrvatski narod tri puta zaredom ukaže povjerenje da vodiš svoju zemlju!“ - također je poručio predsjednik HDZ-a i Vlade RH Andrej Plenković gostujući u izravnom prijenosu na Večernji list TV-u.

Intervju koji je napravio zamjenik glavnog urednika VL-a Mislav Šimatović prenosimo u cijelosti:

Kakva su Vaša očekivanja glede predstojećih europskih izgleda? Dojam je da je kampanja mlaka i ankete projiciraju slabu izlaznost?

Ovisi iz kojeg kuta gledate. Ako gledate iz moga kuta nositelja liste HDZ-a, na kojoj su zaista najiskusniji i najdokazaniji kandidati, onda ta optika izgleda malo drugačije. Za mene je ovo intenzivna kampanja, koja traje više od 45 dana. Obišli smo cijelu Hrvatsku, održali skupove u svim županijama, bila nam je Ursula von der Leyen u Splitu. Prema tome, iz mog kuta gledanja kampanja je jako intenzivna, sve ovisi o tome koliko mediji prate neku kampanju.

Imali ste Milanovićevo grubo kršenje Ustava, njegove jatake koji su ga doveli na Glavni odbor SDP-a, pratili ga u tome. Medijima je to bilo jako zabavno. Imali smo pumpanje relevantnosti izbori, koji su, naravno, jako važni. Za europske izbore oporba, po mome mišljenju, uopće ne želi da se vide, i to iz nekoliko razloga. Prvo, još se nisu saživjeli sa svojim teškim porazom 17. travnja, imali su tu postizbornu tragikomediju traženja iskre u oku DP-ovaca pa nakon toga razočaranja, sada granice ili brane od crne desnice. Dakle, jedna teška konfuzija oporbe. 

Ovo su izbori vrlo ozbiljni i vrlo važni. Pozivam sve naše sugrađane da izađu na njih, da prepoznaju tko ide gore da bi ljudima prodavao priče koje ne može realizirati i one koji su ozbiljno radili na ulazu u europodručje, ulazu u schengensko područje i brojnim važnim europskim zakonima. To je ta ogromna razlika i zato mi se čini da oni koji ne žele da se zna koliko malo znaju o tim temama, njima je bolje da se slabo vidi kampanja. Oni koji znaju koliko je tema važna, kao što smo mi u HDZ-u, nama je to u interesu. Mislim da će izlaznost biti veća nego zadnji put, mi smo kao lista i stranka pripravni za sve.

U Hrvatskoj je iznimno mala zainteresiranost za europske izbore, možda i najmanja na razini cijele Europe.

Mi radimo sve što možemo. Hoće li netko prenositi sve naše skupove i sve što radimo, ja to, nažalost, ne vidim. To su sve neke male vijesti, ukomponirane s nekim potpuno nepoznatim ljudima kada je riječ o europskim postignućima, kao da smo na istoj razini. To je ta ključna razlika. 

Imate Vladu i HDZ koji su aktivno radili na ulasku u Schengen, pripremili su detaljno strategiju za uvođenje eura, ušli isti dan, istog mjeseca u eurozonu i Schengen. Pa nismo tamo ušli slučajno. Trudili su se Vlada, zastupnici, hrvatska diplomacija, ispunjavali su se kriteriji, stvarali su se mostovi partnerstava, savezništava i prijateljstava. Kada se u EP-u birao tko će biti hrvatski izvjestitelj za Schengen, za eurozonu, znate tko su ti ljudi bili? Bili su ljudi iz naših sestrinskih stranaka. Kakva su bila njihova izvješća? Pozitivna, nisu mogla biti bolja. Ostvarili smo perfektan posao i sad smo polako navikli da su ta naša europska postignuća nešto redovito i normalno. 

Kada se obnavlja nešto u Zagrebu, ne obnavljaju to Grad Zagreb i Možemo, obnavljaju se novcima koji su priskrbili Vlada i HDZ. Bilo bi dobro da to netko kaže osim nas, a ne da se tuđim perjem kite oni koji za to nisu učinili ništa, nego su spavali ispred Sabora kad se donosio Zakon o obnovi. Puno je Europa kompleksnija od jeftine demagogije.

Hrvatska trenutno ima najdinamičniju stopu rasta BDP-a u cijeloj Europi. Naravno, dobar dio toga je potpomognut sredstvima koja dolaze iz europskih fondova. Dojma sam da te milijarde investiramo u infrastrukturu, ali da se premalo novca investiralo u nešto što bi u budućnosti trebalo stvarati dodanu vrijednost.

Ne bih rekao. Imate nužne investicije. Imate investicije u obnovu. Tko bi od nas mogao zamisliti da ćemo imati najveću pandemiju u sto godina, otežanu razornim potresima u Zagrebu i na Banovini?! Što mi tada radimo kao Vlada? Očuvali smo socijalnu koheziju, interveniramo do mjere koja je čak bila veća nego prije. Mi tada isplaćujemo plaće za 800.000 radnika u privatnom sektoru. Pa nema veće potpore gospodarstvu nego da ljudi ostanu zaposleni, da naša poduzeća i obrti ostanu na nogama. Njih 130.000 je primalo različite oblike pomoći. Nakon toga ulaganja u obnovu, infrastrukturu, koja su ogromna. Nema kraja Hrvatske u kojoj nema ogromnih investicija, a to je dovelo do ogromnog angažmana građevinskog sektora.

Što kada se ispuše taj balon, taj novac?

Pa neće se ispuhati. To je neka bizarna teza koju je Milanović plasirao, ne znam tko mu to servira, kao da nema financijskog okvira 2028.-2034. Imamo sedmogodišnje redovite proračune, iz njih Hrvatska crpi 15 milijardi eura. Mi smo se izborili za dodatnih 10,5 milijardi eura, što je 15 posto hrvatskog BDP-a, kroz instrumente EU iduće generacije. Zato sam i rekao da za ovo desetljeće imamo 25 milijardi eura, to je ogromna financijska poluga za ulaganje. Fondova će biti i dalje, ne znam čija je to teza. 

Kada sam išao prvi put na izbore, mi kao HDZ 2013. godine, tada nam se slogan zvao "Hrvatski glas u Europi". Bili smo skromni. Sada smo mi jedina stranka koja može reći "Hrvatska snažna i važna". Snažna jer smo puno snažniji nego tada. Mi smo u samo 10 godina članstva skočili za 14 postotnih bodova po BDP-u. Zaposlenost u Hrvatskoj je skočila za 283.000 ljudi u osam godina. Danas imamo odnos između zaposlenih i nezaposlenih 19 prema 1, to Hrvatska nije imala nikada. 

Mi rastemo četiri puta brže nego prosjek eurozone, a meni to daje za pravo da kažem da ćemo onda s ovih 76 posto razvoja na kraju trećeg mandata Vlade dovesti zemlju na iznad 80 posto prosječne razvijenosti. Kad to dosegnemo, jenjava motiv ljudi da idu raditi u neku drugu zemlju članicu Europske unije za nešto još uvijek veću plaću, ali ne dovoljno veću da bi se cijeli taj prestanak stila, načina života koji ljudi imaju u svojem mjestu isplatio. To je taj trenutak kada ćemo otprilike, nakon pune dvije perspektive, ispuniti smisao u članstvu Europske unije. Zato je u ovih sljedećih nekoliko godina beskrajno važno da nastavimo ovim tempom.

Međutim, imamo i velik demografski problem. Na jednog zaposlenog imamo jednog umirovljenika. Koju korist možemo izvući iz europskih institucija da demografski revitaliziramo državu, odnosno barem da pokrenemo taj proces?

Demografska revitalizacija je pitanje ostanka hrvatskog naroda, toga smo svi svjesni. Taj naš demografski pad je kontinuiran, '50-ih godina imali smo više od 90.000 beba godišnje, a sada ih imamo oko 32.000. To je skoro tri puta manje, to su naše realnosti. Ni jedna članica EU nema stopu prirodnog prirasta da joj broj stanovnika ostane barem onakav kakav je sada. Europska komisija je preporučila svim članicama da oforme ministarstvo demografije, mi smo to napravili sada u trećoj Vladi. Mi ćemo u ovom mandatu raditi na provedbi naše strategije demografske revitalizacije i jednoj kombinaciji mjera koje će jačati obitelj i stvarati preduvjete da naši mladi imaju više djece, i to na način da će imati poticaje poreznog karaktera, veće ulaganje u školstvo...

U doba moje Vlade svi imaju besplatne udžbenike, nema nijednog gladnog djeteta u osnovnoj školi... Trenutno je iznos investicija u obrazovnu infrastrukturu 2,7 milijardi eura. Naš je politički cilj do 2027. uvesti jednosmjensku nastavu, gotovo je s turnusima. Na zapadu ako ostavite dijete u Parizu u školi, neće vam ovi u školi otključati vrata prije 16, 17, to vam se ne može dogoditi. Do 2030. nam je cilj i da svi imaju zajamčeno mjesto u vrtićima. To su veliki ciljevi, a po mom sudu to je preduvjet da se ljudi lakše odlučuju na to da imaju više djece.

Dvaput ste spomenuli da predvodite listu HDZ-a za europarlamentarne izbore. Analitičari se i dalje pitaju zašto je to tako, posebno zato što ste vi uz talijansku Giorgiju Meloni jedini premijer koji je na listi za izbore. 

Imate u Hrvatskoj niz čelnika stranaka koji su predvoditelji svojih lista, tu su Domovinski pokret, Most. Što se tiče Europe, stvar je vrlo jednostavna. Koji je to drugi premijer uspio dovesti svoju zemlju u eurozonu, Schengen i pred vratima je OECD-a? Nema li logike da netko tko utjelovljuje europsku politiku Hrvatske i dublju integraciju, a to radi moja Vlada ovime što smo radili proteklih godina, pa da onda predvodi listu stranke koja je tome dala najveći doprinos. 

Koliko mandata očekujete?

Očekujemo pobjedu. Vidjet ćemo s mandatima, ali očekujemo pobjedu. Ja samo 2019. nisam išao na europske izbore, a sada smo u stranci odlučili da je to dobar potez. Ako smo mi ti koji smo se dokazali da znamo kako osigurati Hrvatskoj više sredstava, ostvariti dublju integraciju, onda je logično da time jačamo svoj europski legitimitet, i to s potporom hrvatskih građana. Time ćemo dati doprinos ukupnoj pobjedi europskih pučana. Što se tiče naših koaliranja, mislim da su koaliranja nakon ovih izbora bila takva da su ovi iz SDP-a tražili iskre iz očiju ovih iz DP-a pa kada se nisu rasplamsale, sad su oni najcrnija desnica. To je malo smiješno, kao da zaboravljamo kako su se postavljali u izborima, isključivali dijalog, napadali.

Što namjeravate poduzeti kao parlamentarna većina kada kažete da je predsjednik Republike Hrvatske izgubio legitimitet?

Naći ću jako dobrog kandidata ili kandidatkinju da pobijedimo na predsjedničkim izborima, druge opcije nemamo. Ja se kandidirati neću. Za razliku od Milanovića, ja ne mislim da mogu biti i premijer i predsjednik u isto vrijeme. O kandidatima će se govoriti nakon što pobijedimo na europskim izborima. Već kolumnisti Milanovića peru da će to biti bitka između nas dvojice, neće. Sad smo imali bitku, imali smo i 2016. Oba sam puta pobijedio. Sad će se natjecati netko drugi, a mi ćemo svi pomoći da pobijedi taj netko drugi.

Ako ovi izbori prođu prema Vašim očekivanjima i koalicija koju će predvoditi europučani ima većinu u Europskom parlamentu, koga ćete nominirati za hrvatskog člana Europske komisije?

To ćemo dogovoriti. Slijede konzultacije s predsjednicom Komisije pa ćemo vidjeti. U svakom slučaju bit će to predstavnik ili predstavnica HDZ-a. Šuica je sigurno među kandidatima, ona je sjajno radila svoj posao kao potpredsjednika Komisije za demokraciju i demografiju.

Sva istraživanja nakon izbora predviđaju rast krajnje desnice. Tema na kojoj se oni hrani su migracije. Je li u okolnostima u kojima živimo moguće kontrolirati te migrantske tokove na razini Europske unije?

Mislim da smo učinili ogromne napore, kontrola je puno veća. Hrvatska ima 6500 graničnih policajaca koji se rotiraju i čuvaju granicu, njima pomaže 1500 policajaca interventne i specijalne policije. Uložili smo ogromna sredstva u kamere, dronove, vozila, helikoptere... Imamo centar u MUP-u koji u realnom vremenu prati stanje na granici, gdje je sve to praktički uvezano da se u trenutku može reagirati i čuvati hrvatsku granicu. 

Pravo rješenje je, najprije, dobro zatvoriti granicu između Grčke i Turske i Bugarske i Turske, barem kada je riječ o nama. Također, sa zemljama koje su izvan Europske unije dogovoriti aranžmane, kao što dogovaramo s Turskom, Jordanom, Libanonom, afričkim zemljama... Treće, djelovati svim mehanizmima vanjske aktivnosti - je li to diplomatska aktivnost, politička, humanitarna, ekonomska, razvojna - kako bismo stabilizirali zemlje koje su slabe, krhke, kako bismo pomogli u rješavanju posljedica klimatskih promjena, sprječavali ratove, gradili institucije i na taj način spriječili da se ratovi ponovno intenziviraju. 

Realno gledajući, ta migrantska kriza iz 2015./2016. je ostavila možda najveće posljedice na političku arhitekturu pa i narative političkih stranaka na europskom kontinentu. To je, među ostalim, jedan od glavnih razloga rasta krajnje desnice. 

Kako planirate riješiti problem imenovanja Milorada Pupovca na čelo saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina?

To ćemo nakon izbora. Naći ćemo rješenje. U Hrvatski sabor izabrani su svi oni koji su dobili povjerenje hrvatskih građana, a dobio ga je i Milorad Pupovac. U hrvatskom političkom prostoru postoji jedan običaj, koji traje 24 godine, da je na čelu Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, uvijek bio netko iz nacionalnih manjina. Mi smo kao HDZ tu praksu i taj običaj itekako poštovali. Mi smo rekli tada da Klub nacionalnih manjina sam odredi koga želi, a naša pozicija je i dalje takva, ali ćemo se tim pitanjem pozabaviti nakon nedjelje.

Stav Vašeg koalicijskog partnera je tu vrlo jasan.

Mislim da ćemo se dogovoriti. To je na neki način već neutralizirano. Pa nije to toliko presudno tko predsjeda nekim Odborom u Saboru. Jedino što je bitno bitno je potpora Vladi To su samo nijanse strukture čelnih ljudi u parlamentarnim odborima kojih ima jako puno. Više je zanimljivo koliko se ljudi bavi time umjesto da se bave kršiteljem Ustava, njegovim jatacima i političkim procesima u gubitničkim strankama nakon 17. travnja. To je prava politička bit. Da je to realno, o tome bi se dogovorilo. Ovo je trivija da se uzme medijski prostor praćenju izbora za Europski parlament. 

Zašto sada Sabor ne radi dva tjedna? Pa nismo to napravili slučajno. Napravili smo to zato da se svi mogu baviti onime što se događa jednom u pet godina, a to su europski izbori koji su izrazito važni. Zato je nama fokus nama na tome, a ne nešto što je puno, puno manje važno.

Kako tumačite to da DP-ovci, kao koalicijski partneri HDZ-a, opetovano prozivaju ministricu kulture i druge? Stalno je prisutna neka napetost. Utječe li to na političku stabilnost?

U Saboru ljudi govore ono što misle da trebaju, a to ne utječe ni na kakvo glasanje, donošenje zakona ili proračuna. Sigurno je da je ovo što je izgovorila ministrica o Jasenovcu generalno naš stalni stav. Neće se ministrica konzultirati ni s kim u odnosu na ono što će izgovoriti, kao što ni mi ne tražimo konzultacije s našim partnerima o tome što će reći o nekoj temi. Pa nije ovo nekakav 'Big Brother' da ćemo kontrolirati tko će što reći. Treba neko vrijeme da se svi uglazbe, pa nismo ni prije svi govorili isto. Kada narod odluči da je nešto slika zastupnika u danom trenutku i kada se napravi neki kompromis, onda to od svih zahtijeva jednu vrstu prilagodbe. Ne možemo se mi, kada krene parlamentarna većina, ponašati kao da smo u predizbornoj kampanji i da će biti kako mi hoćemo ili nikako. To ne ide više. Svi tu moramo ići korak naprijed, nazad, lijevo, desno. 

Mi u tome imamo puno iskustva. Ako smo nešto naučili, a to mi je inače jedna od političko-diplomatskih vještina, da održavamo generalni smjer stabilnosti, a da ove sitnije detalje rješavamo, tako ćemo i to rješavati. Jedino kad smo imali takvu situaciju totalne nelojalnosti je bilo kada vam tu u sobi pored nas četiri tada Mostova ministra dižu ruku da vam sruše kolegu s kojom su u Vladi. Taj stupanj nelojalnosti neće trajati ni sekunde. Da se to ponovi s bilo kime, opet bih isto napravio, ali to se neće dogoditi zato što smo tada poslali poruku. Kada igraš u timu, moraš biti timski igrač, ne možeš zabijati autogolove. To se dogodilo jednom i oni su platili svoju cijenu, to je tako. Mislim da je to bilo jako zdravo za razumijevanje politike. Ako se to dogodi, ide se na izbore.

Planirate li mandat odraditi do kraja?

Mislite imam li 'force'? Nije to jednostavno, ovaj posao puno troši. Vidim po sebi, slika iz 2016. i slika danas nije više ista. Taj posao zahtijeva puno razumijevanja i potpore obitelji, supruge, djece, koji svi traže svoje vrijeme. Tu ima jako puno dubokih ofsajda za koje nitko osim mene i Ane nije briga. No tu smo, mislim da je jasno da smo se angažirali, da činimo Hrvatsku bolju, cijeli taj napor koji smo učinili zadnjih osam godina je zahtjevan, ali smo tu. 

Mislim da je Hrvatska sada bolja nego što je bila 2016. i to me čini sretnim i daje mi elana i volje da radimo i dalje, ako narod odluči da smo i dalje tu. Pitali smo ga 17. travnja, prvo poluvrijeme smo dobili. Sada igramo drugo poluvrijeme 9. lipnja, opet tražimo potporu, i to na temelju rezultata i programa i kvalitetnih i dokazanih ljudi, ne demagoga i neke lažne priče.