Uz rekordna europska sredstva i ubrzani rast BDP-a nastavit ćemo sustizati starije i bogatije članice EU-a & osnažiti prehrambenu samodostatnost Hrvatske!
Konferencija Večernjeg lista „Hrvatska kakvu trebamo - Hrana kao geopolitičko i strateško pitanje“. PVRH Plenković iz Koprivnice: Za ovo desetljeće na raspolaganju imamo 25 milijardi € EU sredstava, od čega iz redovite financijske perspektive 10 mlrd ide na ravnomjerni regionalni razvoj i koheziju, a 5 mlrd na poljoprivredu. Osigurali smo još 10 mlrd za investicije i reforme iz NPOO-a. Tko bi nam drugi dao taj golemi novac da nismo u EU članstvu? Hrvatska će i dalje loviti korak s razvijenijim europskim državama! 2016. bili smo na 62% prosjeka razvijenosti EU-a, danas smo na 76%, a do kraja 2024. dostići ćemo - 78%!
(VIDEO) „Nacionalna sredstva i europski novac za koji smo se izborili pridonijet će napretku naših prehrambenih kompanija i tako dodatno povećati izvoz. Veća produktivnost i ulaganja u poljoprivrednu infrastrukturu prioriteti su Vlade RH!“ - također je istaknuo premijer Andrej Plenković u razgovoru sa zamjenikom glavnog urednika Večernjeg lista Mislavom Šimatovićem.
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a osvrnuo se tom prigodom na mnogobrojne gospodarske teme i ekonomski kontekst Hrvatske, a ne samo na poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju. Uvodno je naglasio pozitivne efekte članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
25 milijardi eura za desetljeće razvoja
Naglasivši da Hrvatska nikad nije imala više sredstava na raspolaganju, podsjetio je na 25 milijardi eura iz fondova EU, koji omogućavaju snažni investicijski zamah, jačanje konkurentnosti i „lovljenje koraka“ s drugim članicama Unije:
- Čudi me teza u hrvatskoj javnosti da nam je Europska unija donijela nešto loše. Snažno sam protiv takve teze. Živimo u desetljeću u kojemu nikada nismo imali više sredstava na raspolaganju. Tko bi nam dao tih 25 milijardi eura da nismo u članstvu Europske unije?
BDP povećan za 30 milijardi eura
Podsjetio je da je Hrvatska 2016. godine bila na 62% prosjeka razvijenosti EU-a, dok je danas na 76%. Uz rast BDP-a, koji je ove godine projiciran na 3,5%, i rekordnu zaposlenost te najnižu nezaposlenost u povijesti, gotovo je sigurno da će Hrvatska u prvoj godini trećeg mandata naše Vlade doseći 78% prosjeka:
- U prethodna dva Vladina mandata hrvatski BDP povećan je za 30 milijardi eura, sa 47 milijardi iz 2016. na današnjih 76 milijardi. Uz turizam, tome su pridonijeli i rast plaća te zamah ulaganja u infrastrukturu i proces obnove.
Hrvatska u vrhu EU-a po gospodarskom rastu
U tom kontekstu Plenković se osvrnuo na gospodarski rast na našim glavnim izvoznim tržištima:
- Njemačka očekuje do 1% rasta, Austrija oko 0,4%, Italija oko 0,9 - a Hrvatska je na 3,5%.
Vladine mjere ispunile cilj
U tom je kontekstu naglasio da su Vladine mjere, koje su imale za cilj zaštititi hrvatske građane i gospodarstvo od negativnih posljedica te krize, itekako uspjele:
- To je bio masivni državni intervencionizam, suprotno našoj političkoj filozofiji, ali je bio jedini put. Te će se mjere u promijenjenim okolnostima popuštati, postupno, koliko se ljudi budu prilagođavali. Rast standarda, plaća i BDP-a, Schengen, euro i Europski stabilizacijski mehanizam, investicijski kreditni rejting… Sve to ukazuje na to da smo puno snažniji nego što smo bili prije osam godina.
Paket mjera koji je Vlada predstavila prošlog tjedna ocijenio je mudrim:
- Horizontalan je, bez naglog popuštanja mjera i velikog šoka, a cilja upravo one kojima najviše treba. Ponovno smo pristupili umirovljenicima, ugroženim kupcima energenata, studentima, pružateljima socijalnih udrugama i nezaposlenim braniteljima. Točno smo ciljali one za koje očekujemo da će imati problem i kod ovog minimalnog povećanja od 10% kroz šest mjeseci.
Veliki uspjeh u korištenju EU sredstava
Govoreći o europskim sredstvima, predsjednik Vlade i HDZ-a osvrnuo se na Instrument „EU Iduće generacije“, pojasnivši da je to bio veliki politički odgovor Europske unije na veliki politički problem, odnosno krizu uzrokovanu pandemijom Covida-19:
- Morali smo dati jednu veliku injekciju cijeloj europskoj ekonomiji, koja je upalila. Jedino se Grčka izborila za više sredstava od Hrvatske. Mi smo za sada u ispunjavanju kriterija u 100-postotnom ritmu. Što god smo obećali, ispunili smo. Sad se osjeća da je Hrvatska nakon 11 godina članstva uspjela staviti dovoljno ulja u motore da naš mehanizam funkcionira bolje i da je apsorpcija puno brža. Želim da sve bude sukladno pravilima i zakonima i da se svaka i najmanja zlouporaba najstrože kazni.
Povećanje poljoprivredne proizvodnje
Što se tiče poljoprivredne proizvodnje, Plenković je kazao da je Hrvatska samodostatna u proizvodnji žitarica, peradi, ribe, šećera i vina:
- Vezano za voće, povrće, svinjetinu, govedinu i mlijeko, tu smo između 45 i 75 posto. Točno vidimo koji su segmenti poljoprivrede u kojima moramo povećati proizvodnju. Ali mi nismo sami, dio smo Europske unije i moramo prihvatiti slobodu kretanja robe. Ne možemo misliti da ćemo imati sto posto svega i da ćemo prisiliti naše građane da kupuju isključivo hrvatsko. Kupit će ako budu zadovoljni kvalitetom.
Zaštita potrošača
Istaknuo je da je otkupna cijena poljoprivrednih proizvoda čak nešto manja nego što je bila 2023. i 2022. godine, ali da je cijena za potrošače veća.
- U toj jednadžbi nalazi se problem. Moramo vidjeti što se to događa da nešto košta proizvođača jedan, a potrošača dva. Jesu li ti svi dodatni troškovi prometa, distribucije, marži toliki ili je to više nego što treba. Ako imamo neki oblik kartelnog ponašanja, onda je tu Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja da štiti potrošače i to sprječava.
Mi smo kao Vlada u ovoj krizi djelovali na svakom području na kojem smo mogli - zaključio je premijer Plenković:
- Ograničili smo cijene 30 ključnih prehrambenih i higijenskih proizvoda, subvencionirali cijene energenata i smanjivali PDV na praktički sve što smo mogli. Ne možemo se, međutim, vratiti u dogovornu ekonomiju, stoga apeliram na opću klimu odgovornosti u društvu.