Hrvatska ostvaruje snažni, kontinuirani gospodarski rast, ali se istodobno sve više okreće obnovljivim izvorima energije!
(VIDEO) PVRH Plenković u Bakuu na 29. klimatskom samitu UN-a: Kako bismo zaštitili ljude, prirodu i gospodarstva, u borbi protiv klimatskih promjena moramo djelovati - odmah! RH je snažno privržena dekarbonizaciji i ubrzanju zelene tranzicije. Danas crpi 29,5% ukupne energije iz obnovljivih izvora, a cilj nam je razvojem projekata geotermalne energije i zelenog vodika do 2030. dostići 42,5% udjela OIE u energetskoj potrošnji. Osim toga, po ispunjavanju ciljeva održivog razvoja na visokom smo 8. mjestu među 193 članice UN-a!
„Uspjeli smo odvojiti snažni rast svoje nacionalne ekonomije od emisija CO2, koje su nam daleko ispod prosjeka Europske unije“ - poručio je još predsjednik Vlade RH i HDZ-a u obraćanju na 29. konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koja se održava u Azerbajdžanu:
- Predani smo zaštiti okoliša i očuvanju biološke raznolikosti Jadranskog mora. Sredozemlje je jedna od najranjivijih regija, stoga još jednom pozdravljam osnutak resora Mediterana, koji će u novoj Europskoj komisiji voditi hrvatska povjerenica Dubravka Šuica!
Govor premijera Andreja Plenkovića donosimo u cijelosti:
I klimatska i ekonomska nužnost
Zadovoljstvo mi je danas predstaviti vam stajališta Hrvatske u pogledu ključnog pitanja za čovječanstvo: hitnom potrebom za globalnom akcijom protiv klimatskih promjena.
Naša budućnost ovisi o tome koliko hrabro djelujemo danas. Hrvatska je predana dekarbonizaciji svog energetskog sustava i ubrzanju zelene tranzicije.
Uz upozorenje Međunarodne agencije za energiju o skorom vrhuncu u korištenju fosilnih goriva, odstupanje od njih nije samo klimatska, već i ekonomska nužnost.
Podupiremo pritom i naše susjede, počevši od Bosne i Hercegovine, pridonoseći povećavanju otpornosti na klimatske promjene i njihovom ublažavanju.
Veliki potencijal Hrvatske
Naša postignuća i ulaganja u obnovljive izvore energije odražavaju predanost energetskoj tranziciji. U 2022. godini obnovljivi izvori energije činili su 29,5 posto naše energetske potrošnje, a ta brojka nastavlja rasti.
S projektima kao što su zeleni vodik i geotermalni razvoj, cilj nam je koristiti 42,5 posto obnovljivih izvora energije do 2030. godine. Za održivo upravljanje varijabilnosti tih izvora, ključno je ulaganje u reverzibilne hidroelektrane, a Hrvatska ima veliki potencijal na tom području.
Naši napori pokazuju da gospodarski rast i ekološka odgovornost mogu ići usporedo. Hrvatska je odvojila svoj snažan rast od emisija CO2, održavajući svoj ugljični otisak znatno ispod prosjeka EU-a.
Očuvanje Jadranskog mora
Predani smo zaštiti našeg okoliša i bioraznolikosti, te radimo na očuvanju 30% Jadranskog mora sukladno Globalnom okviru za bioraznolikost.
Hrvatska je predana energetskoj tranziciji, što pokazuje usvajanje inicijative Clean Energy for EU Islands, koja je pokrenuta tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a 2020. Unaprjeđujemo vrhunsku tehnologiju koja pretvara plastiku, tekstil, mulj i organski otpad koji se ne može reciklirati u vodik s nultom emisijom CO2.
Ovom se inovacijom zbrinjava otpad, osigurava izvor energije te istodobno smanjuju emisije metana.
Energetska učinkovitost u stanovanju
Drugo ključno područje u rješavanju klimatskih promjena i prilagodbi njihovim posljedicama je poboljšanje energetske učinkovitosti u stanovanju.
Energetska potrošnja u zgradarstvu i dalje je glavni izvor emisije stakleničkih plinova i potrošnje energije, i to zahtijeva mnogo veće napore.
Na COP 29 ključna su financijska pitanja, ali naš najvrjedniji resurs je vrijeme - moramo djelovati sada.
Održivi razvoj
Hrvatska se zalaže za ugljičnu neutralnost, ubrzava korištenje solarne energije i energije vjetra s kartom ekološke ranjivosti te pretvara obveze u opipljive akcije. Održiv razvoj mora uključiti ekološku, društvenu i ekonomsku dimenziju.
Zauzeli smo visoko 8. mjesto među 193 zemlje UN-a u Ciljevima održivog razvoja, postižući pritom i rast BDP-a od 3,6 posto. Time dokazujemo da je održiv rast moguć. Ugrađujemo održivost u naše financijske okvire kako bismo potaknuli našu zelenu i digitalnu tranziciju.
Na ovom COP-u od vitalne je važnosti postavljanje uključivog cilja klimatskog financiranja koji se odnosi na potrebe zemalja u razvoju i privlačenju ulaganja. Katastrofalne poplave u Španjolskoj i Bosni i Hercegovini, ali i na jugu Hrvatske, tijekom godine pokazale su razoran utjecaj porasta temperature.
Posebni fokus na Sredozemlje
Mediteran, jedno od najosjetljivijih područja, zahtijeva hitnu akciju. Pozdravljamo uspostavu portfelja posvećenog Sredozemlju koji u nadolazećoj Europskoj komisiji vodi hrvatska povjerenica Dubravka Šuica.
Ova će inicijativa ojačati koordinaciju EU-a u regiji, posebice u rješavanju klimatskih promjena i njihovih učinaka. Moramo djelovati sada kako bismo zaštitili naše stanovništvo, gospodarstva i prirodna staništa. Hrvatska je predana globalnoj viziji održive budućnosti.
Zajedno moramo pretočiti naše ambicije u stvarnost - za generacije koje dolaze.
Tijekom#COP29 @marvuckovic sudjelovala je na otvorenju Paviljona Unije za Mediteran. Pozdravljamo uspostavu portfelja #EK za Sredozemlje, koji će voditi @dubravkasuica. Ova će inicijativa ojačati koordinacijuEU u mediteranskoj regiji, posebice u rješavanju klimatskih promjena. pic.twitter.com/lwLOvB4qpA
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) November 13, 2024
BILATERALNI SUSRETI
Na marginama konferencije UN-a o klimatskim promjenama predsjednik Andrej Plenković susreo se s nizom državnika, s kojima je razgovarao o zajedničkim inicijativama ZA zaštitu okoliša.
Predsjednica Vlade Talijanske Republike Giorgia Meloni, bugarski predsjednik …
Rumen Radev, albanski premijer Edi Rama, kazahstanski predsjednik Qasym-Jomart Toqayev …
