U 2025. ostvarit ćemo cilj o izdvajanju 2% BDP-a za obranu, uz nastavak dosad nezapamćenih ulaganja u modernizaciju HV-a!
U Bruxellesu 4 sastanka na najvišoj europskoj i atlantskoj razini: glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, predsjednik Europskog vijeća António Costa, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola. Premijer Andrej Plenković: Hrvatska ostaje pouzdana i odgovorna NATO saveznica koja pridonosi globalnoj sigurnosti i miru, a strateški koristi članstvo u EU-u za ekonomski razvoj i za veću socijalnu sigurnost svojih građana.
S PRVIM ČOVJEKOM NATO-a
Otkad sam premijer, naš proračun za obranu porastao je za 145% - također je naglasio Andrej Plenković nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom:
- Od izdvajanja 2% BDP-a 2025. za obrambene sposobnosti zemlje gotovo 30% ići će na modernizaciju Oružanih snaga RH, na zamjenu stare, istočne tehnologije s onom zapadnom. Nabavljamo američke raketne sustave HIMARS i bolji sustav za hrvatske radare. Umjesto tenkova M 84, Hrvatska će imati njemačke Leoparde, a umjesto starih MIG-ova 21, imamo Rafale.
Pojačane investicije (i) u Hrvatsku ratnu mornaricu
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a istaknuo je i ulaganje u borbena oklopna vozila Bradley, koja se obnavljaju u Đuri Đakoviću, nabavu vozila Patria, besposadnih letjelica Bayraktari turske proizvodnje i protuzračne obrane francuske kompanije Mistral.
U svom 3. mandatu u Banskim dvorima najavio je i pojačane investicije u Hrvatsku ratnu mornaricu:
- Želimo da Hrvatska kao pomorska, jadranska, mediteranska zemlja ima i snažnu mornaricu.
Čak 26 država u NSATU-u
Osim o provedbi NATO-ovih smjernica o obrambenom proračunu, hrvatski je premijer s glavnim tajnikom NATO-a razgovarao i o važnosti daljnje podrške Ukrajini, postizanju pravednog i trajnog mira te NSATU-u, potpornoj aktivnosti koja se odvija na teritoriju Sjevernoatlantskog saveza:
- Za razliku od nekih, Vlada RH ne vidi ništa sporno u tome da pomognemo prijateljskoj Ukrajini slanjem dvojice časnika u Wiesbaden. Do sada je čak 26 država članica NATO-a poslalo ili će poslati svoje vojnike u taj njemački grad.
Zbog Milanovića ispadamo nepouzdani saveznik
Najavio je da će se Hrvatska toj temi vratiti kasnije jer se nisu stekli uvjeti o glasovanju u Hrvatskom saboru te je zahvalio Rutteu što je njegov zamjenik Boris Ruge izdvojio vrijeme da pojasni zastupnicima sve aspekte potporne aktivnosti NSATU:
- Zbog Milanovićevog protivljenja da iskažemo solidarnost ispadamo nepouzdani saveznik koji ima rezerve o podršci Ukrajini. Svi su zainteresirani za mir, ali ne bilo kakav. Prihvatiti mir kojim bi se zacementirale ilegalna aneksija i okupacija - bila bi to izrazito loša poruka za međunarodnu zajednicu i međunarodno pravo. Time bi se otvorio prostor bilo kojoj zemlji da nekom drugom učini ovo što je napravila Rusija Ukrajini.
COSTA, KALLAS, METSOLA
Hrvatski premijer je iskoristio dan i za još tri bilateralna sastanka na najvišoj razini EU-a, na kojima se razmatrala suradnja u novom institucionalnom ciklusu. O sastancima je kratko izvijestio na svom X-u.
S predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom: „Razgovarali smo o globalnom angažmanu EU-a u odnosu na brojne izazove, pružanju daljnje pomoći Ukrajini i postizanju pravednog i trajnog mira“.
S visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas: „Razgovarali smo o dinamici EU puta zemalja jugoistočne Europe, s posebnim naglaskom na BiH“.
S predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom: „Potvrdili smo izvrsnu suradnju po nizu važnih tema za hrvatske i europske građane te važnosti daljnje potpore Ukrajini koja, osim obrane svoje slobode, brani i demokratske vrijednosti Europe“.
.@EP_President welcomed the Croatian Prime Minister @AndrejPlenkovic at the European Parliament today
— European Parliament Audiovisual Service (@europarlAV) December 18, 2024
Download video of the visit here: https://t.co/2Xu5s0JqaE
pic.twitter.com/ih5i2DlzBS
Rast, razvoj & viši standard
Plenković je zaključno cijenio da Hrvatska sa svim institucijama u Bruxellesu gaji kvalitetne odnose te da strateški koristimo članstvo u EU-u za ekonomski razvoj i veću socijalnu sigurnost hrvatskih građana:
- Naš gospodarski rast zasigurno je pridonio rezultatima najnovijeg istraživanja Eurobarometar, prema kojima je čak 81% Hrvata zadovoljno svojim životom, a 19% nije. Nastavljamo s reformama i podizanjem standarda!
SASTANAK NA VRHU EU - JI EUROPA
Hrvatska nastavlja zagovarati proširenje EU-a, koje je temelj ZA snažniju i sigurniju Europu - poručio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a nakon samita EU - Zapadni Balkan:
- Naravno, ako i kada zemlje aspirantice ispune zadane reformske kriterije. Uvijek stavljamo posebni naglasak na BiH, u kojoj su Hrvati konstitutivni narod.
Samit je bio prigoda - dodao je - da vidimo kako koja zemlja napreduje prema EU-u, da je potaknemo da nastavi reforme i da ukažemo na ono što svaka od njih treba učiniti kako bi se taj proces ubrzao.
U Bruxellesu sudjelujemo na sastanku Europskog vijeća i summitu EU – #WesternBalkans, a održali smo i niz susreta s najvišim dužnosnicima EU i #NATO. Nastavljamo strateški koristiti članstvo u EU za naš ekonomski razvoj i veću socijalnu sigurnost HR građana.
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) December 18, 2024
pic.twitter.com/U1Qw1PwIAT
S CRNOGORSKIM PREDSJEDNIKOM
Uoči sastanka na vrhu Andrej Plenković se susreo i s crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem, s kojim je razgovarao „o otvorenim bilateralnim temama, europskom putu Crne Gore i stanju na jugoistoku Europe“:
- Hrvatska će dopustiti da Crna Gora zatvori pristupne pregovore u poglavlju 31 (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika) kada se za to steknu uvjeti. To poglavlje podrazumijeva i dobrosusjedske odnose. Unaprijed smo najavili i unutar EU-a i vlastima Crne Gore da nećemo dati suglasnost, a razlozi za to su brojni.
Otkrio je da je Hrvatska pritom dala suglasnost Crnoj Gori za zatvaranje tri poglavlja: 7 (intelektualno vlasništvo), 10 (mediji i informacijsko društvo) te 20 (industrijska politika).
