33. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske & 27. mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

PVRH/PHDZ Andrej Plenković: Povijesnoga 15. siječnja 1992. Hrvatska je osigurala status suverene države na međunarodnoj sceni. Istog je datuma, samo 1998. godine, u ustavnopravni poredak vraćen istok Lijepe Naše - bez ispaljenog metka i bez ijedne žrtve. Zahvalni smo hrvatskim braniteljima na podnesenoj žrtvi za našu slobodu i samostalnost, kao i predsjedniku dr. Franji Tuđmanu na odlučnom i mudrom državničkom vodstvu. Nastavljamo predano raditi na boljitku Hrvatske te biti odgovoran partner u Europskoj uniji i saveznik u NATO-u!

MEĐUNARODNO PRIZNANJE

Hrvatska je na današnji dan prije 33 godine postala međunarodno priznata država. Uspjeh prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i naše diplomacije bio je to veći jer je u vrijeme međunarodnog priznanja, u jeku velikosrpske agresije, gotovo trećina državnog teritorija Hrvatske bila pod okupacijom.

Ključna pomoć Njemačke i Vatikana

Toga 15. siječnja 1992. svih 12 članica tadašnje Europske zajednice priznalo je Lijepu Našu. Njemačka i Sveta Stolica odigrale su najvažnije uloge u procesu priznavanju prava Hrvatske na neovisnost.

Na isti dan Hrvatsku su priznale i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Prethodno su to već bili učinili Island, Ukrajina, Slovenija, Litva, Latvija, Estonija, Vatikan i San Marino.

Ne zaboravimo tko su nam bili prijatelji u tim ključnim, presudnim trenucima suvremene nacionalne povijesti!

Zaokruživanje statusa suverene države

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku su priznale ukupno 44 države.

Priznanje je omogućilo Hrvatskoj članstvo u brojnim međunarodnim organizacijama, što je zaokružilo njen status kao suverene države. U Ujedinjene narode primljena je 22. svibnja 1992. godine.

MIRNA REINTEGRACIJA

Na isti datum, 15. siječnja 1998. godine, završena je mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Temelj za taj proces bio je Erdutski sporazum (potpisan 12. studenog 1995.), kojim je započet dvogodišnji mandat prijelazne uprave UN-a (UNTAES).

Prijelazni upravitelj Jacques Paul Klein predvodio je proces mirne reintegracije, koji je uključivao povlačenje srpskih paravojnih snaga, uspostavu prijelazne policije i povratak prognanika.

Vlak mira

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nekoliko je puta tijekom mirne reintegracije posjetio hrvatsko Podunavlje. Prvi put 3. prosinca 1996. godine, a zatim i 8. lipnja 1997. - kada je "Vlakom mira" došao u Vukovar.

Tada je istaknuo da dolazak "nije samo početak konačnog povratka prognanika, nego i dokaz skrbi hrvatske vlasti da se ovo razoreno područje što prije izgradi i što prije uvrsti u svekoliki društveni, gospodarski i kulturni život Domovine". Predsjednik Tuđman posjetio je 2. lipnja 1997. i Beli Manastir.

Završetak agresije i okupacije

Rezolucijom od 19. prosinca 1997. Vijeće sigurnosti UN-a dalo je punu potporu okončanju mandata misije UNTAES-a u predviđenom roku.

Mirna reintegracija obilježena je na svečanosti u Zagrebu, na kojoj je dr. Tuđman rekao da su "predajom hrvatskog Podunavlja službenim predstavnicima hrvatske vlasti konačno završene agresija na Hrvatsku i okupacija posljednjeg dijela njenog teritorija“:

- Dolaskom na granicu na Dunavu, hrvatski je narod potvrdio svoju veličanstvenu pobjedu u nametnutom mu ratu.