Hrvatska je u samom vrhu Europske unije po gospodarskom rastu & povlačenju novca iz NPOO-a!
Izvješće o sastancima Europskog vijeća. PVRH Plenković: Najvažnije teme bili su ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku te sigurnosni izazovi. Raspravljali smo i o potrebi daljnjeg jačanja jedinstvenog tržišta te konkurentnosti i otpornosti gospodarstva EU-a. Razmatrali smo i pitanje proširenja. Hrvatska ga snažno zagovara, posebno u odnosu na susjednu nam BiH. Bavili smo se, isto tako, suzbijanjem ilegalnih migracija, kao i osnaživanjem europskih obrambenih sposobnosti. Nastavljamo zastupati hrvatske interese unutar EU-a!
(VIDEO) Prema dobroj praksi koju je sam uveo kako bi se javnost dodatno senzibilizirala na europske teme, premijer Andrej Plenković je nakon Aktualnog prijepodneva podnio Hrvatskom saboru Izvješće o sastancima Europskog vijeća (EUCO).
Donosimo ključne poruke iz izlaganja (izvješća) predsjednika Vlade RH i HDZ-a:
Sastanci s novoizabranim vrhom EU-a
Sastanci su održani krajem prošle godine, kada su i postignuti dogovori o novim liderima ključnih europskih institucija nakon izbora za članove Europskog parlamenta početkom lipnja.
Potpredsjednica EP-a Roberta Metsola, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas preuzeli su svoje dužnosti, pa su sastanci poslužili i za prve bilateralne susrete s njima.
U novoj EK resor je dobila i naša Dubravka Šuica - kao povjerenica za Mediteran i demografiju.
Vanjskopolitički & sigurnosni izazovi
Glavne teme redovitih sastanaka Europskog vijeća odnosile su se na paket vanjskopolitičkih i sigurnosnih izazova, pri čemu je Ukrajina bila najvažnija, a raspravljalo se i o Bliskom istoku te širim regionalnim implikacijama s obzirom na promjenu režima u Siriji te situaciju u Iranu i Libanu.
Raspravljalo se i o položaju Europske unije u svijetu, osobito o njenom snalaženju u brzomijenjajućim globalnim okolnostima, jačanju obrambenih sposobnosti, suradnji sa SAD-om i unutar NATO-a te većem angažmanu u neposrednom susjedstvu. Cilj je da svojom aktivnošću EU diktira tempo i smanjuje utjecaje trećih aktera.
Važna se rasprava vodila i o izvješću bivšeg talijanskog premijera Enrica Lette, koje se odnosi na daljnje produbljivanje jedinstvenoga tržišta, a time i jačanje otpornosti europskoga gospodarstva s naglaskom na smanjivanje regulatornih opterećenja, sprječavanje fragmentacije tržišta i jačanje zaštite potrošača.
Konkurentnost & energetska tranzicija
Detaljnije se razgovaralo i o izvješću Maria Draghija o budućnosti konkurentnosti EU-a, u kojem je glavna poruka poziv na gospodarsko i tehnološko buđenje cijelog kontinenta u kontekstu odnosa između SAD-a i Kine.
Razgovaralo se i o klimatskim promjenama, o čemu je lani održana velika konferencija u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu, kao i o naporima radi ispunjavanja ciljeva energetske tranzicije i smanjenja emisija stakleničkih plinova. EU se mora prilagoditi činjenici da svijet dolazi do kraja rezervi fosilnih goriva, što će uvelike utjecati ne samo na energetsku sigurnost, nego i na cijene energenata te time i na globalnu ekonomiju.
Izvrsni gospodarski pokazatelji
Što se tiče Hrvatske, svi su ovi sastanci bili prigoda da raspravimo kako se tko nosi s ovim izazovima, kako prolazimo kroz krize i na koji način uspijevamo ostvariti temeljne ciljeve - od socijalne kohezije i gospodarskog rasta do ispunjavanja kriterija definiranih Sporazumom iz Maastrichta.
Hrvatska je jako dobra - s gospodarskim rastom od 3,6% nalazi se među prve tri članice EU-a. Proračunski manjak je na prihvatljivoj razini - od 2,1%, a udio javnog duga u BDP-u sveli smo na 57,4% - s jasnim trendom smanjivanja i u 2025. i u 2026. godini.
Najviši kreditni rejting & golema EU sredstva
Odgovornim upravljanjem javnim financijama, reformama, investicijama i uspješnom apsorpcijom sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) Hrvatska je učinila iskorake i u pogledu kreditnog rejtinga - koji su na sve 3 svjetske agencije podignule na investicijsku „A“ razinu, najvišu u povijesti.
Vezano za NPOO, Hrvatska je primila uplatu 5. rate te uputila zahtjev za 6. tranšu. Po brzini provedbe reformi i postavljanja zahtjeva za sada smo doista najbolji i najučinkovitiji. Parira nam jedino Italija koja, međutim, ne ispunjava sve kriterije u svakoj tranši, već parcijalno traži sredstava.
Zamah politike proširenja
Na sastancima Europskog vijeća puno je vremena posvećeno i politici proširenja na Ukrajinu, Moldovu i Gruziju, ali jednako tako i na države hrvatskog susjedstva. Na inicijativu RH i Bugarske održan je 2018. u Sofiji prvi sastanak između EU-a i država jugoistoka Europe, nakon čega je taj format postao praksa svake godine.
Nametanje tog dijela Europe kao prioritetne teme možemo kvalificirati kao politički uspjeh RH. Taj je format osvijestio nužnost da se te zemlje novom metodologijom pregovora, koja je usvojena za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u proljeće 2020. godine, približe Europskoj uniji. To i jest smisao cijele te politike.
Najsnažniji zagovaratelji europskog puta BiH
Riječi je bilo i o jesenskom paketu proširenja, dokumentu koji se raspravio na prijedlog Komisije, a usvojili su se zaključci na razini ministara vanjskih poslova.
Hrvatska je pritom diplomatskim djelovanjem u te zaključke uvrstila konstitutivne narode u BiH i njihovu ravnopravnost kako bi se, između ostalog, riješilo pitanje ustavnih izbornih reformi u BiH na način koji će omogućiti skladnije funkcioniranje nama, strateški gledano, najvažnije susjedne države.
Govorilo se i o planu rasta za zapadni Balkan i potrebi da nama susjedne zemlje usklade vizne režime s onima EU-a kako bi se spriječilo da ljudi bez zahtjeva za vizama dolaze kao turisti u BiH ili Srbiju, a onda se odjednom „pretvore“ u nezakonite migrante koji onda posredstvom „vodiča“, tj. krijumčarskih skupina, za veliki novac nastoje preko zelene granice ući u Hrvatsku, u EU i Schengen.
Blokirali poglavlja Crnoj Gori
Neke od susjednih zemalja napravile određene iskorake što se tiče pregovora. Crna Gora je primjerice zatvorila tri pregovaračka poglavlja za koja su dobili našu potporu - o intelektualnom vlasništvu, medijima i informacijskom društvu te industrijskoj politici.
Hrvatska je, međutim, stavila rezervu na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku, koja obuhvaća i politiku dobrosusjedskih odnosa, a na temelju argumentiranih razloga vezanih za rezoluciju koju je u lipnju donijela Skupština Crne Gore, i to neposredno nakon što je RH podržala tzv. međuizvješće o ispunjavanju kriterija za pojedina poglavlja. Crna Gora je time nepotrebno narušila dinamiku naših bilateralnih odnosa.
Kada je riječ o Srbiji, nisu se stekli uvjeti za otvaranje ili zatvaranje novih poglavlja.
Nastavak potpore Ukrajini
Potpora EU-a Ukrajini još je uvijek vrlo snažna, uz određene rezerve i donekle disonantne tonove pojedinih država članica. Rusija u ovom trenutku za vojsku izdvaja čak 40% svog proračuna i gotovo 9% BDP-a. Treba shvatiti da se tu radi o ratnoj ekonomiji.
Apeliram na sve one koji su živjeli u zabludi da je „Vlada željela slati hrvatske vojnike u Ukrajinu“ da shvate da smo kao zemlja koja je bila žrtva agresije Miloševićevog velikosrpskog režima samo vodili konzistentnu politiku prema državi koja nas je prva priznala kao članica UN-a u prosincu 1991. godine.
Obmane u političkom prostoru
Hrvati su posljednji koji bi smjeli zaboraviti prijateljski ukrajinski narod, ali vidjeli smo da u našem političkom prostoru dominiraju razne obmane, pa onda dio građana smatra da netko treba „štititi“ Hrvate od takvih laži. I to je jedna od velikih lekcija koju smo naučili, ali će se na kraju shvatiti tko je govorio istinu.
Nažalost, razlika između realnosti i percepcije je nešto s čime smo svi suočeni. Manipulacije mogu proći jednom, ali ne mogu trajati vječno.
Hrvatska je Europsko vijeće izvijestila o sastanku održanom u Dubrovniku između zemalja jugoistoka Europe i Ukrajine, na kojem je bio i predsjednik Volodimir Zelenski.
Zaštita vanjskih granica EU-a
U raspravama europskih lidera među najvažnijim temama bile su i migracije. Politika svih država članica vrlo je čvrsta i usmjerena na zaštitu vanjskih granica EU-a kako bi se spriječili šokovi za europski kontinent poput onih nakon migrantskog vala iz 2015. godine. Posljedice toga se osjećaju i danas, bilo da je riječ o jačanju populističkih opcija, sigurnosti, tržištu rada ili provedbi Pakta o azilu i migracijama.
To je vrlo važna tema i svi se njome bave na manje-više usklađen način, pa tako i Hrvatska. Osobito je vezana za novi zakonodavni prijedlog o vraćanju nezakonitih migranata i čuvanju vanjske granice sa svim mehanizmima koje EU i njene članice imaju na raspolaganju.
Zaštita hrvatskih interesa
Zaključno, Vlada RH je kvalitetno zastupala hrvatske interese, predstavila je sve bitno za budućnost Europske unije, kao i teme koje se odnose na ekonomsku politiku, s fokusom na postupno dolaženje u fazu priprema za novo višegodišnje financijsko razdoblje nakon 2027. godine.
U tom kontekstu, Vlada RH će i dalje voditi računa o onome što je nama bitno s obzirom da je Hrvatska još uvijek zemlja koja hvata korak s onima koji su u EU ušli prije nas i imali šansu duže koristiti sve blagodati jedinstvenoga tržišta, kao i različite fondove koji su im bili ranije na raspolaganju nego nama.
Ubrzano hvatanje koraka s razvijenijim članicama
Zamah je u ovih zadnjih 9 godina, od kada upravljamo Vladom, opipljiv i ostvariv. Sa 62% došli smo na 78% prosjeka razvijenosti EU-a, s vrlo jasnim ciljem da do kraja trećeg mandata dođemo na oko 82%. Uvjeren sam da će se to i dogoditi s obzirom na projekcije gospodarskog rasta koje su veće od prosjeka EU-a i europodručja.
Pritom ćemo voditi računa da svi ovi koraci naprijed poboljšaju život hrvatskih građana.