Uslijed sve većih geopolitičkih napetosti EU mora voditi računa o jačanju obrambenih sposobnosti. Hrvatska je tu napravila velike iskorake!
Bruxelles. Premijer Andrej Plenković na sastanku na vrhu lidera EU-a: Dosegnuli smo cilj NATO-a o izdvajanju 2% nacionalnog BDP-a za obranu. A od tog iznosa čak 30% ide za zamjenu zastarjele istočne tehnologije onom zapadnom - za modernizaciju Hrvatske vojske: Bradley, Leopard, Rafale, Kiowa Warrior, Black Hawk, HIMARS, ophodni brodovi, Bayraktar… Ovaj je samit dobra prigoda da razmislimo o političkim smjernicama na temelju kojih će Europska komisija pripremiti „Bijelu knjigu o budućnosti europske obrane“.
(VIDEO & PHOTO) I prije preuzimanja dužnosti novi predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa najavio je da će češće organizirati tzv. neformalne samite lidera EU-a kako bi mogli na miru, bez obveze donošenja odluka ili zaključaka, raspravljati o aktualnim temama.
Tako je i današnje okupljanja šefova vlada ili država Europske unije i čelnika najviših EU institucija bilo namijenjeno razmjeni mišljenja kako bi se pripremio teren za buduće odluke, strateške dokumente i zakonodavne inicijative o europskoj obrani.
„Bijela knjigu o budućnosti EU obrane“
Sljedeći korak bit će objava „Bijele knjige“ - koju priprema Europska komisija zajedno s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas.
Nakon javne rasprave u cilju postizanja političkog konsenzusa, pitanje jačanja obrambenih sposobnosti EU-a bit će tema na redovitom sastanku Europskog vijeća (EUCO) u lipnju, na kojem će se i usvojiti pripadni zaključci.
EU - NATO - SAD - Ujedinjena Kraljevina
Kao uvijek, Costa je osobno dočekao (i) hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Osim „Bijele knjige“, na dnevnom redu sastanka na vrhu bile su i rasprave o suradnji u okviru NATO-a, odnosima …
… EU-a i SAD-a u svjetlu druge administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa te (budućim) odnosima u domeni obrane i sigurnosti između EU-a i Ujedinjene Kraljevine.
Zbog toga su se liderima država članica EU-a danas u Bruxellesu i pridružili glavni tajnik NATO-a Mark Rutte te, prvi put nakon Brexita, jedan britanski premijer - Keir Starmer.
Na samitu su sudjelovale i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Američke carine ne bi predstavljale veću prijetnju za Hrvatsku
Govoreći o Trumpovoj najavi da bi mogao uvesti carine na europske proizvode, predsjednik Vlade RH i HDZ-a napomenuo je da trgovinski rat između SAD-a i EU-a „nikako ne bi bio dobar ni za jednu stranu“:
- Ma koliko taj rat bio nepoželjan, ma koliko bi prouzročio gospodarsku štetu s obje strane Atlantika, američke carine ne bi predstavljale veću prijetnju za ono što hrvatski građani redovito konzumiraju.
Ako američki predsjednik i uvede carine, jer ništa zasad nije konkretizirano, Europska komisija ima na raspolaganju protumjere - napomenuo je hrvatski premijer.
LNG terminal & energetska suradnja sa SAD-om
Hrvatskoj je u odnosima sa SAD-om važna mogućnost još bolje opskrbe plinom, što i jest Trumpova politika - zaključno je poručio Andrej Plenković:
- A to je dobro i korisno. Proširenjem LNG terminala na Krku postali smo europsko energetsko čvorište, a povećanjem kapaciteta svojih plinovoda - što također činimo uz pomoć EU sredstava - bit ćemo spremni i za transport vodika.