Iz Münchena: Mir mora biti pravedan i održiv, a pregovori bez Ukrajine su - „no go“! Nužno je da i Europa bude zastupljena
61. Međunarodna sigurnosna konferencija. PVRH Plenković na dva panela - o Ukrajini i sigurnosti u Europi. „EU treba jaku vidljivost, nekog snažnog tko u njeno ime može voditi proces. Svi se zalažemo za mir, no ne bilo kakav. Mir kojim bi okupirana područja ostala pod Rusijom bio bi grozna poruka u budućim agresijama, neuspjeh međunarodne zajednice. Daljnja potpora Ukrajini - kako bi ojačala u herojskoj borbi za slobodu - treba teći paralelno s pregovorima. Samo snažna Ukrajina može biti dostojan protivnik agresoru. Primjer Hrvatske tu je itekako poučan“.
(VIDEO) Glavni bavarski grad ovog je vikenda bio političko središte svijeta! Potpredsjednik SAD-a JD Vance, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, američki državni tajnik Marc Rubio, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen…
Politički i vojni lideri razgovarali su u Münchenu o mirovnom sporazumu za Ukrajinu, ali i o recentnoj inicijativi Europske komisije da se olabave stroga pravila zaduživanja kako bi države članice Europske unije mogle povećati ulaganja u obranu („Mentalitet hitnosti“).
Osim što je održao niz bilateralnih sastanaka (o čemu ćemo izvijestiti u zasebnom članku - op. ur.), predsjednik Vlade RH i HDZ-a sudjelovao je na dva panela - zajedno s više koleg(ic)a premijera i predsjednika država.
PANEL 1. "Your Country First - Win With Us"
„Ukrajinski ručak“. Tema: pravedni i održivi miru u Ukrajini. Organizator: Zaklada Viktora Pinchuka.
Sudionici: PVRH Andrej Plenković, danska premijerka Mette Frederiksen, predsjednik Estonije Alar Karis, potpredsjednica Vlade Ukrajine Olga Stefanišina i posebni izaslanik američkog predsjednika za Ukrajinu i Rusiju general Kieth Kellog.
Diskusiju je moderirala glavna urednica tjednika Economist Zanny Minton Beddoes.
PANEL 2. "In the Eye of the Storm"
Tema: sigurnosna arhitektura u Europi (50 godina nakon Helsinkija). Organizator: Međunarodna sigurnosna konferencija (glavni dio programa).
Sudionici: PVRH Andrej Plenković, predsjednik Finske Alexander Stubb, predsjednik Latvije Edgars Rinkēvičs i islandska premijerka Kristrún Mjöll Frostadóttir.
Diskusiju je moderirao Jamil Anderlini, regionalni direktor za Europu globalnog portala POLITICO.
PLENKOVIĆEVE KLJUČNE PORUKE
S obzirom da su se rasprave na oba panela sadržajno preklapale, s fokusom na Ukrajinu, objedinjeno donosimo najvažnije naglaske iz uvodnih izlaganja, odgovora na pitanja i replika premijera Andreja Plenkovića:
Iskustvo agresije i prisilno okupiranih područja
Snažno se zalažemo za okončanje rata pravednim i održivim mirom! Hrvatska od prvog dana ruske agresije dosljedno podupire Ukrajinu i načela međunarodnog prava. Dosad smo joj osigurali 12 paketa vojne pomoći, a pomagat ćemo i dalje.
Mi Hrvati i sami imamo iskustvo agresije i prisilno okupiranih područja. Neka od njih uspjeli smo vratiti tek kada smo se izjednačili u moći s agresorom - s Miloševićevom Srbijom. Postali smo dovoljno snažni da vojno oslobodimo svoj teritorij, a preostali smo dio vratili u ustavni poredak uz pomoć UN-a. Primjer mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja može biti koristan za Ukrajinu.
Pozorno pratimo američku mirovnu inicijativu
U duhu transatlantskog partnerstva Europske unije i SAD-a važnije je nego ikad osigurati prekid rata. Pozorno pratimo američku mirovnu inicijativu. Svi se zalažemo za mir, ali ne bilo kakav, nego - vrijedi ponoviti - pravedni mir. Mir koji uključuje teritorijalni integritet i suverenost Ukrajine. Mir koji neće poniziti žrtvu i nagraditi agresora. Za to se zauzimaju i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i svi EU lideri, uz jednu ili dvije iznimke
Isto tako, važno je da su u pregovore uključene i Ukrajina i EU. Pregovori bez njih su - „no go“! Ukrajina neće prihvatiti ništa što se dogovori bez nje, a slično je raspoloženje i kod europskih saveznika i partnera. EU države zajednički su dale puno u vojno-tehničkom, financijskom, diplomatskom i humanitarnom smislu, a na svakom sastanku Europskog vijeća u zadnje tri godine puna pozornost posvećena je Ukrajini. Isključiti je iz pregovora, to je politički neprihvatljivo.
Europa pritom treba jaku vidljivost - nekoga snažnog tko će je predstavljati za stolom, tko u njeno ime može upravljati procesom mirovnih pregovora. To bi trebala biti osoba koja je vrlo cijenjena od svih, koju će se uvažavati i u Moskvi i u Kijevu, koja ima podršku i SAD-a i država EU-a.
„Pragmatični“ VS. principijelni pristup
Pristup zaustavljanju ratnih operacija koji bio isključivo „pragmatičan“, kojim bi se zamrznuo konflikt, a anektirana i okupirana područja ostavila dugoročno pod Rusijom, bio ne samo neuspjeh Ukrajine, nego i međunarodne zajednice. Bila bi to negacija temeljnih vrijednosti koje zagovaramo. Hrvatska je za principijelni pristup.
Sve manje od pravednog i principijelnog mira bila bi grozna poruka u budućim krizama, budućim ekspanzionističkim politikama, budućim agresijama. Nagrađivanje agresora imalo bi dalekosežne posljedice za mir i stabilnost u Europi i svijetu.
Ne smijemo biti politički naivni
Nastavak potpore Ukrajini - kako bi se dodatno ojačala u herojskoj borbi za slobodu - stoga treba teći paralelno s mirovnim pregovorima. Samo snažna Ukrajina može biti ozbiljan i dostojan protivnik agresoru. Primjer Hrvatske tu je itekako poučan.
Ako Rusija troši 10% svog BDP-a i gotovo 40% svog proračuna na vojsku, to nije kratkoročna vježba, već ratna ekonomija s dugoročnim ciljevima. I to treba uzeti u obzir u kontekstu mirovnih pregovora. Ne smijemo biti politički naivni.
Ključno za shvaćanje ukrajinske pozicije jest podsjetiti na ugovor iz Budimpešte, kada su Ukrajinci odustali od svog nuklearnog arsenala u zamjenu za sigurnost koja im je jamčena. To se nije dogodilo, a izigrani su i nakon što se nije implementirao sporazum iz Minska. Kada bi mirovni pregovori rezultirali time da agresor dobije više teritorija, Ukrajinci bi bili izigrani i treći put.