Samo istinska standardizacija ustavnih prava triju naroda Bosnu i Hercegovinu može učiniti stabilnom!

Kako bi postojala ikakva komunikacija s Komšićem kada se on jasno deklarira da ne zastupa Hrvate, već „građane“?! Ustavni sud je jasno naglasio da je konstitutivnost naroda „natkrovljujući princip kojem se moraju povinovati svi ustavi i zakoni u BiH“, a konstitutivnost je neodvojiva od toga da svaki narod ima mogućnost izabrati legitimne predstavnike „na svim administrativno-političkim razinama“!

Ali bošnjačke nacionalne i tzv. građanske stranke opstruiraju izmjene Izbornog zakona kako bi zadržale mogućnost da u vlast izaberu „Hrvate“ lojalne bošnjačkoj politici umjesto legitimnih predstavnika našeg naroda! Pozdravljam napore predsjednika Plenkovića da osvijesti međunarodnu zajednicu da je kršenjem Ustava narušen odnos između konstitutivnih naroda na štetu Hrvata, ali i na štetu političke stabilnosti BiH! - istaknuo je predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH i naš saborski zastupnik Božo Ljubić u razgovoru za Glas Slavonije.

Intervju prenosimo u cijelosti, zajedno s uvodom novinara Igora Bošnjaka:

Prijepori oko položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, posebice kada je riječ o zanemarivanju odluke Ustavnog suda BiH vezano za Izborni zakon, obilježili su ovu godinu. O tome smo razgovarali s Božom Ljubićem, saborskim zastupnikom HDZ-a koji je izabran na listi za „dijasporu“ i predsjednikom Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Nakon što su usvojene upute o konstituiranju Doma naroda Parlamenta Federacije BiH izvjesno je kako bi HDZ BiH sa svojim koalicijskim partnerima mogao osigurati najmanje 12 od 17 mjesta u Hrvatskom klubu unutar Doma naroda i time bitno utjecati na proces uspostave vlasti u Federaciji BiH. Jeste li zadovoljni tim rješenjem, ispravlja li to dio izborne nepravde prema volji Hrvata?

Ne bi nitko trebao biti zadovoljan odlukom koja je nezakonita i protuustavna. Naime, Središnje izborno povjerenstvo je pod zakonskim aktom „uputstvo o izmjeni uputstva“ sebi u nadležnost uzurpiralo ovlasti zakonodavca, tj. Parlamenta BiH. Ustavni sud je odlučujući po „predmetu Ljubić“ 1. prosinca 2016. donio odluku da su dijelovi Izbornog zakona BiH u dijelu indirektnih izbora za Dom naroda Federacije BiH suprotni Ustavu BiH, citiram: „Utvrđuje se da odredba Potpoglavlja B članka 10.12, stavak 2. Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu... nisu u skladu s člankom I/2 Ustava BiH.“

Na temelju osporenih članaka Izbornog zakona, koje je Ustavni sud kasnije izbrisao iz Izbornog zakona, Kanton Goražde, u kojemu prema zadnjem popisu stanovništva žive 24 osobe hrvatske nacionalnosti, davao je jednog izaslanika u Dom naroda Federacije BiH - isto kao Posavski kanton u kojemu živi gotovo 40 tisuća Hrvata. Slična je situacija u još nekoliko kantona s bošnjačkom većinom. Posljedica je da su većinske bošnjačke županije bile u stanju izabrati kontrolni paket od trećine članova hrvatskog kluba u Domu naroda, koja im je bila dovoljna da onda izaberu i izvršnu vlast u Federaciji BiH bez hrvatskog izbornog legitimiteta, što se i dogodilo u dva izborna ciklusa u prošlosti.

Ustavni sud je u svom obrazloženju jasno naglasio da ove odredbe stavljaju konstitutivne narode u neravnopravan položaj naglašavajući da je konstitutivnost naroda „natkrovljujući princip Ustava BiH kojem se moraju povinovati svi ustavi i zakoni u BiH“, a konstitutivnost naroda je neodvojiva od mogućnosti da svaki narod ima mogućnost izabrati svoje legitimne predstavnike „na svim administrativno-političkim razinama“. Ustavni sud je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od šest mjeseci izmijeni Izborni zakon sukladno odluci suda, a kako PS BiH to nije realizirao, ukinuo je osporene članke Izbornog zakona. Tako da Središnje izborno povjerenstvo nije imalo osnova ni raspisati opće izbore, a još manje igrati ulogu zakonodavca bez ustavnog Izbornog zakona.

Istina, bazirajući raspodjelu mandata u Domu naroda Federacije na popisu 2013. godine, ustavno jedino validnom, a uzimajući u obzir da su stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora ostvarile više od 90 % glasova hrvatskih birača, vjerojatno ćemo imati 12 legitimnih predstavnika u Domu naroda FBiH. Međutim, Središnje izborno povjerenstvo primijenilo je neustavnu odredbu i svakom konstitutivnom narodu u svakom kantonu dodijelilo najmanje jedan mandat. Jasno je da ne možemo biti zadovoljni tim rješenjem iako ćemo na temelju tih 12 mandata ovaj put, samo zahvaljujući odličnom izbornom rezultatu, biti u stanju izabrati legitimne hrvatske predstavnike u Vladu Federacije BiH.

Koga držite ključnim krivcem što u Parlamentu BiH prije izbora nije izmijenjen Izborni zakon sukladno pravorijeku Ustavnog suda BiH, nego su se nastavila primjenjivati postojeća pravila?

Bošnjačke nacionalne i tzv. građanske stranke srušile su u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je na prijedlog stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora usvojio Dom naroda PS BiH, a koji je omogućavao i Hrvatima da izaberu svoje legitimne narodne predstavnike, kako u Dom naroda Federacije BiH, tako i u Predsjedništvo BiH. Motiv je jasan, a to je zadržavanje mogućnosti da u zakonodavnu i izvršnu vlast Federacije i države BiH izaberu nelegitimne, lojalne bošnjačkoj politici, pripadnike hrvatskog naroda (odnosno one koji se samo zbog izbornog procesa tako izjasne) na mjesta Ustavom predviđena za legitimne političke predstavnike Hrvata.

Očekujete li da će se, nakon iskazanog nezadovoljstva najvećeg dijela hrvatskog naroda u BiH, kao i angažmana čelništva RH u međunarodnim krugovima oko nužnosti rješavanja tog pitanja, ipak ubrzo pokrenuti proces izmjena toga zakona?

Očekujem da međunarodna zajednica (posebice potpisnici i sponzori Daytona) spozna da BiH stabilnom može učiniti istinska standardizacija i harmonizacija ustavnih prava triju konstitutivnih naroda. Pozdravljam nastojanja predstavnika Republike Hrvatske, potpisnice Daytona i članice Vijeća za implementaciju mira u BiH, posebice premijera Andreja Plenkovića, ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, da se državama članicama Vijeća za implementaciju mira u BiH te sponzorima Mirovnog sporazuma iz Daytona (SAD i EU posebice) osvijesti da je kršenjem Ustava iz Daytona, od strane nekih visokih predstavnika OHR-a u BiH, narušen odnos između konstitutivnih naroda posebice na štetu Hrvata, ali i na štetu političke stabilnosti BiH.

Postoji li ikakva komunikacija između HDZ-a BiH i Željka Komšića koji je, najvećim dijelom glasovima bošnjačkog stanovništva, izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH? Nije li to dugoročno nužno?

Kako bi postojala ikakva komunikacija kada se Željko Komšić jasno deklarira da on ne zastupa Hrvate već „građane BiH“?! U protekla dva mandata, kada je izabran na isti način, nije ni jednim svojim potezom pokazao da se želi predstaviti i kao hrvatski predstavnik u Predsjedništvu. Prije nekoliko dana je smijenio sve hrvatske veleposlanike i generalne konzule, uključujući i neke od njih koji su karijerni diplomati, bez ikakvog objašnjenja. Potez nezabilježen u diplomatskoj praksi. Podsjećam da je prije četiri godine član Predsjedništva Dragan Čović naslijedio veleposlanike koje je upravo bio imenovao Željko Komšić i nijednog nije smijenio do kraja mandata. Tek nakon završetka mandata neke je zamijenio, a neke ponovno imenovao.

Kako se sve to odražava na položaj, u odnosu prema Bošnjacima i Srbima, malobrojnijeg hrvatskog naroda u BiH i u kojoj to mjeri utječe na razmišljanja Hrvata o BiH kao njihovoj domovini?

Hrvati su uvijek bili privrženi svojoj zemlji i domovini Bosni i Hercegovini svjesni da su hrvatski i katolički korijeni u BiH najdublji. Pa samo u zadnjih 25 godina smo mi Hrvati više puta odlučujuće spasili BiH. U najvećem postotku izglasovali smo nezavisnost BiH, prvi smo ustali u obranu BiH u vrijeme kada su je jedni napadali, a drugi bili nesposobni braniti. Prvi smo prihvatili sve mirovne sporazume, predvodimo je na euroatlantskom putu. Naravno, ne možemo biti zadovoljni državom odnosno njenim administrativno-teritorijalnim uređenjem, posebice nasilnim intervencijama u Ustav i Izborni zakon, zbog kojega nismo u stanju birati svoje legitimne političke predstavnike niti na razini entiteta niti na razini države.

Je li s obzirom na sve to bilo nužna Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH koju je usvojio Hrvatski sabor, čiji ste zastupnik, a koja je izazvala oštre reakcije bošnjačkih čelnika?

Hrvatska je potpisnica Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma čiji su dijelovi i ustavi Federacije BiH i države BiH. Činjenica je da Hrvatska nije adekvatno reagirala kada su ti sporazumi narušeni na štetu Hrvata nametanjem Izbornog zakona i amandmana na ustave entiteta 2001. i 2002. godine. Činjenica je da je Hrvatska obvezna skrbiti se o položaju dijelova hrvatskog naroda koji žive u drugim državama na temelju članka 10. Ustava RH. Činjenica je da je hrvatski narod u BiH, upravo zbog narušavanja tih mirovnih sporazuma, doveden na sam rub gubitka političkog subjektiviteta i ustavno zajamčene konstitutivnosti. Činjenica da je Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a dužna skrbiti se i o regionalnoj stabilnosti i sigurnosti na jugoistoku Europe, a da politička destabilizacija na granicama Hrvatske i ovih asocijacija ima kapacitet ugroziti sigurnost i stabilnost u ovoj regiji, na Hrvatsku stavlja obveze i u ovoj sferi. Činjenica da je Hrvatski sabor velikom većinom glasova, oko 85 posto onih koji su glasovali i gotovo svih koji su raspravljali, podržao ovu Deklaraciju govori o tome da je bila potrebna.

Dijelu ljudi i u Hrvatskoj bode oči činjenica da je HDZ-u BiH i drugim strankama okupljenim u Hrvatski narodni sabor u takvim okolnostima danas partner upravo Dodikov SNSD, unatoč činjenici da je upravo prostor Republike Srpske tijekom rata temeljito „očišćen“ od Hrvata. Kako vi to vidite?

Političkim Hrvatima odnosno legitimno izabranim hrvatskim predstavnicima - kada se razgovora o formiranju vlasti, ali i budućnosti BiH - partneri su u prvom redu legitimni predstavnici Srba i Bošnjaka. Ne želimo propisivati ni Srbima ni Bošnjacima tko će ih predstavljati, a birati njihove predstavnike nismo u stanju kao što oni nama, nažalost, jesu i u entitetu Republika Srpska i u entitetu Federacija BiH, a izbori za člana Predsjedništva pokazali su i na razini države.