Vlada RH osigurala financiranje mjera važnih za građane i sigurnost Hrvatske, a istovremeno očuvala proračunsku stabilnost!
(VIDEO) Premijer Andrej Plenković na 103. sjednici Vlade RH: Usvojili smo odluku o proračunskom okviru za iduće 3 godine. Rashodi se u 2026. povećavaju za 2,1 milijardi €, a sredstva su namijenjena za realizaciju prioriteta Vlade: 1) rast mirovina, plaća i socijalnih naknada, 2) veća izdvajanja za obranu, 3) provedbu demografskih mjera, 4) priuštivo stanovanje te 5) ulaganja u prometnu i vodnokomunalnu infrastrukturu. Osvrnuo se i na sastanak Europskog vijeća, nove NATO ciljeve, snažnu potporu BiH, rekordni broj zaposlenih u Hrvatskoj i druge aktualne teme.
Novim proračunskim okvirom osiguravamo financiranje mjera koje su važne za kvalitetu života građana i adresiranje glavnih pitanja budućnosti Hrvatske - poručio je PVRH Andrej Plenković u uvodnom dijelu sjednice, predstavljajući Odluku o proračunskom okviru za razdoblje 2026. - 2028:
- Istovremeno, vodimo računa da Hrvatska ostane u okvirima odgovornog upravljanja javnim financijama, što je temelj Vladine politike u protekla tri mandata.
Bolji standard, sigurnost & priuštivo stanovanje
Dodao je da se rashodi utvrđeni za 2026. povećavaju za 2,1 milijardu eura, na 30 milijardi i 821 milijun eura:
- Razlog povećanja rashoda je prije svega povećanje životnog standarda, ulaganje u infrastrukturu, jačanje sigurnosti društva, rast mirovina i mirovinskih primanja, demografske mjere, unaprjeđenje kvalitete stanovanja kroz Nacionalni plan stambene politike, plaće zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama, naknade u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, ulaganje u obranu i modernizaciju Hrvatske vojske, ulaganja u željezničku, cestovnu i vodnokomunalnu infrastrukturu.
Napomenuo je da će rashodi utvrđeni za 2027. u odnosu na 2026. rasti za 470 milijuna eura, dok će se rashodi utvrđeni za 2028. smanjiti okvirno za 314 milijuna eura - uslijed očekivanog završetka ili približavanja kraju projekata obnove od potresa.
Odgovorno upravljanje javnim novcem
Istaknuo je da Hrvatska ovakvim proračunskim limitima i dalje ostaje, zahvaljujući politici Vlade, odgovorna u upravljanju javnim financijama koje je omogućilo proračun u okviru deficita do 3 posto, smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, rast kreditnog rejtinga te rast proračunskih rashoda sukladno ratu BDP-a.
U tom je kontekstu podsjetio da je rast BDP-a u prošloj godini bio 3,9 posto, dok se za ovu godinu očekuje rast od oko 3,2 posto.
Povećanje izdvajanja za obranu
Premijer Plenković osvrnuo se na sastanak Europskog vijeća u Bruxellesu. Glavna tema bila je obrana, osobito u svjetlu preuzetih obveza na summitu NATO-a o izdvajanju 3,5 posto BDP-a za obranu do 2035. godine, plus 1,5 posto za investicije povezane s obranom koje mogu biti korištene i u civilne svrhe.
„S obzirom na aktualne globalne okolnosti, smatramo da je logičan fokus u okviru NATO-a i partnera unutar Europske unije na veća izdvajanja za obranu“ - poručio je te dodao:
- U mandatima naše Vlade Hrvatska je znatno povećala izdvajanja za obranu, koja su više od 300 posto povećana u odnosu na 2016. godinu. I prije NATO-ove odluke iz Haaga, odlučili smo do 2027. izdvajati 2,5 posto BDP-a za obranu, a do 2030. 3 posto. Tako da se cilj od 3,5 posto do 2035. čini realnim. To, dakako, neće biti nauštrb izdvajanja za druge javne potrebe.
Snažna potpora europskom putu BiH
Na inicijativu Hrvatske u Bruxellesu se raspravljalo i o pitanjima vezanim za jugoistok Europe. U fokusu su bile zemlje koje su Hrvatskoj najbliže, šest država koje vide svoju europsku perspektivu, s osobitim naglaskom na pitanje Bosne i Hercegovine.
„Očekuje se napredak oko usvajanja Plana rasta i oko imenovanja glavnog pregovarača te stvaranja pretpostavki s usvajanjem preostalih zakona kako bi BiH na međuvladinoj konferenciji otvorila pregovore s EU“ - kazao je Plenković.
Najavio je da će se najesen, nakon što Europska komisija objavi redovita izvješća o napretku za svaku zemlju, ponovno vratiti na ovu temu, te da će se u prosincu održati i sastanak na vrhu između Europske unije i zemalja zapadnoga Balkana.
Osiguravanje cjepiva za 500 milijuna djece diljem svijeta
Uoči Europskog vijeća, hrvatski premijer sudjelovao je i na globalnom sastanku na vrhu pod nazivom „Zdravlje i blagostanje kroz cijepljenje“. Cilj je provođenje imunizacije u onim zemljama gdje su zdravstveni sustavi slabiji.
„Hrvatska će u idućih šest godina godišnje donirati milijun eura kako bi se osiguralo cjepivo za 500 milijuna djece i najranjivijih skupina u onim državama gdje procijepljenost nije zadovoljavajuća, čime će se spasiti brojni životi, osobito djece, diljem svijeta“ - naglasio je.
Jačanje odnosa Hrvatske i Indije
Od ostalih međunarodnih aktivnosti, Plenković je izdvojio posjet indijskog premijera Modija Hrvatskoj, inače prvi službeni posjet jednog indijskog premijera našoj zemlji:
- Radi se o velikoj i važnoj poruci, jer je posjet premijera najmnogoljudnije zemlje na svijetu važan signal u jačanju bilateralnih odnosa. Taj je posjet osobito važan i zbog inicijative Indija - Bliski istok - Europa, ekonomskog koridora koji Indija želi intenzivirati. Posebnu ulogu u tom procesu vide upravo u Hrvatskoj.
Važan sporazum o pograničnim mostovima između Hrvatske i Slovenije
Premijer Plenković osvrnuo se i na posjet Sloveniji, gdje je sa svojim kolegom Golobom potpisao Sporazum o građenju, upravljanju i održavanju pograničnih mostova:
- Radi se o vrlo važnom sporazumu koji se odnosi na 23 prekogranična mosta preko Kupe, Sutle, Drave i Mure, a koji će olakšati život građanima s jedne i druge strane granice.
Milijun i 780 tisuća zaposlenih
Spomenuo je i dodjelu nagrade Zlatna bilanca za najbolje poduzetnike u Hrvatskoj:
- Hrvatski gospodarstvenici u prošloj godini ostvarili su 170 milijardi eura dobiti, što je zaista impresivno. Od prve godine mandata naše Vlade broj poduzetnika se u Hrvatskoj povećao za 50 tisuća, s otprilike 110 na 160 tisuća, dok je u poduzetništvu trenutno zaposleno preko milijun ljudi. Uz to, Hrvatska više izvozi nego što uvozi.
Istaknuo je i podatak da je ukupan broj osiguranika u Hrvatskoj milijun i 780 tisuća, dok je broj nezaposlenih na oko 70 tisuća.
Jačanje vatrogasnog sustava
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a osvrnuo se na požare u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji su ugašeni uz velike napore vatrogasnih postrojbi i zračnih vatrogasnih snaga.
U tom je kontekstu istaknuo važnost jačanja cijelog sustava Domovinske sigurnosti, s posebnim naglaskom na vatrogasni sustav:
- Samo u protekle četiri godine u vatrogasni sustav uloženo je 634 milijuna eura, dok je u ovoj godini izdvojeno dodatnih 55 milijuna eura za nabavu vozila i opreme.
Znatni napori u traganju za nestalima iz DR
PVRH Plenković podsjetio je da su identificirana nova dva tijela žrtava iz Domovinskog rata na lokaciji Petrovačka Dola:
- Hrvatska i dalje traga za 1.744 nestale osobe, a od toga ih je 332 na području Vukovara. Ostvarili smo znatne napore zahvaljujući, prije svega, vodstvu Ministarstva hrvatskih branitelja koje je u našem mandatu identificiralo čak 319 osoba, a pretraženo je milijun kvadratnih metara terena na 420 lokacija diljem Hrvatske.