18. DUBROVNIK FORUM. Zalažemo se za pravedni i održivi mir u Ukrajini, jačanje europske obrane u okviru NATO-a & nastavak europske perspektive BiH!
(VIDEO & PHOTO) PVRH Andrej Plenković: U uvjetima brojnih izazova, ovogodišnja međunarodna konferencija u Dubrovniku održava se pod nazivom „Channeling the change“. Istaknuli smo važnost postizanja pravednog i održivog mira u Ukrajini, koji će poštovati međunarodno pravo i suverenost te zemlje. Posvećeni smo i jačanju europske obrane. Hrvatska će pratiti nove ambicije NATO saveznika o ostvarivanju izdvajanju 3,5% BDP-a za obranu i 1,5% za povezane aktivnosti do 2035. Važna tema za kredibilitet i globalnu snagu Europske unije je budućnost procesa proširenja. Nastavit ćemo se zalagati za pružanje EU perspektive zemljama jugoistoka Europe, osobito BiH - jer je to i hrvatski i europski interes!
Dubrovnik Forum i ove godine uspješno potiče međunarodni dijalog i nova partnerstva u vremenu geopolitičkih promjena - poručio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a.
Channeling the change
Izborom središnje teme Dubrovnik Forum prepoznaje da se međunarodna zajednica i dalje nalazi u razdoblju duboke neizvjesnosti i povećanog rizika, što dodatno pogoršavaju tekući ratovi i drugi sukobi u Europi, na Bliskom istoku, u Aziji i u Africi.
Stoga je ovogodišnja konferencija istražila putove prema miru, dostojanstvu i obnovi u svijetu koji potresaju neprijateljstva, previranja i ubrzana transformacija raspravom o ključnom pitanju: Možemo li kanalizirati promjenu tako da 2025. postane godina nade?
U raspravi su, uz premijera Plenkovića, sudjelovali i potpredsjednik Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje Talijanske Republike Antonio Tajani, ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrii Sybiha, ministar vanjskih poslova Savezne Republike Brazil Mauro Luiz Iecker Vieira te ministar vanjskih poslova, regionalne integracije i togoanskih građana u inozemstvu Robert Dussey.
Duboka podjela u svijetu
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a istaknuo je kako u proteklom desetljeću živimo u svijetu višestrukih kriza:
- Osim neizvjesnosti, svijet je polariziran i podijeljen na demokracije i kvazi-demokracije odnosno autoritarne režime. Iz tih različitih pozicija proizlazi način na koji gledamo na međunarodne odnose. Naime, prirodni pristup demokracija je pristup suradnje što podrazumijeva odnose mira s drugim zemljama i međunarodnim organizacijama, svjetski poredak utemeljen na međunarodnom pravu i sustavu koji je predvidiv, siguran i pouzdan. One zemlje koje nisu demokratske imaju više konfrontacijski pristup, pri čemu za njih međunarodno pravo nema veliku važnost.
Posljedice pandemije i ruske agresije
Plenković je istaknuo da je u posljednjih pet godina pandemija Covida potpuno promijenila zdravstvenu situaciju diljem svijeta, a imala je i neviđene posljedice na gospodarstva i društvenu situaciju:
- Sve je to odmah nakon pandemije pojačano učincima brutalne ruske agresije na Ukrajinu. Ta su dva elementa definirala ono što se danas događa globalno, posebno s ratovima na Bliskom istoku te s ratom između Indije i Pakistana. Takav kontekst od svih zahtijeva nevjerojatnu količinu odgovornosti, koja bi trebala nastojati, prije svega, deeskalirati i smiriti sve te sukobe, a zatim usmjeriti promjenu prema stabilnijem svijetu. Stoga, u svijetu stalnih izazova odgovor na njih mora biti zajednički i mora biti razborit.
Jačanje obrambenih sposobnosti
U tom je kontekstu podsjetio na odluku donesenu na NATO summitu u Haagu, o povećanju izdavanja za obranu na 3,5 posto BDP-a, uz dodatnih 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti, kazavši da je ona bez presedana i da će promijeniti proračunska planiranja svih članica:
- Promijenit će i proizvodnju vojne opreme. Poboljšat će naše vlastite obrambene sposobnosti, ali one moraju biti dobro koordinirane, interoperabilne i povećati naše zajedničke sposobnosti. Jer s primjerom Ukrajine, ne mislim da sada u Europi postoji itko tko vjeruje da smo sigurni pod okriljem članka 5 i kolektivne sigurnosti kako smo mislili desetljećima.
Izvijestio je da je Hrvatska u fazi donošenja novog Zakona o obrani, koji će uvođenjem temeljne vojne obuke omogućiti novim generacijama da steknu osnovne vještine koje su mladim Hrvatima potrebne u današnjem svijetu.
Izbjeći tarifni rat Amerike i Europe
Hrvatski premijer osvrnuo se i na istodobne napetosti u trgovinskim odnosima između Europe i SAD-a.
- Odnosi između Europe i Sjedinjenih Država i dalje su u središtu naših prioriteta, što se odražava i u tom velikom konsenzusu, relativno brzo i lako postignutom u pripremi summita NATO-a u Haagu.
Vjeruje da bi se trebalo pronaći razumno rješenje kako bi se izbjegao tarifni rat, pogotovo u svjetlu dogovora Europljana i Amerikanca o tako značajnom povećanju izdvajanja za obranu:
- Hrvatska podržava napore predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i njenog tima da zajedno s američkim partnerima postignu dogovor. Naš je stav da bismo se, prije svega, trebali držati zajedno, pronaći razumno rješenje koje će olakšati i izgladiti odnose između SAD-a i Europe.
Raste raspoloženje za proširenjem EU
Podsjetio je na to da je na zadnjem sastanku Europskoga vijeća inicirao raspravu o jugoistoku Europe.
Osvrnuvši se na zemlje u hrvatskom susjedstvu, kazao je da je Crna Gora ostvarila najveći napredak, a nakon njih Srbija i Albanija.
Izrazio je i nadu da će se riješiti i pitanja koja priječe početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom:
- Hrvatska stavlja poseban naglasak na europski put Bosne i Hercegovine. Nadam se da će i Kosovo napredovati, s obzirom na specifičnu situaciju jer ga pet zemalja članica EU-a još nije priznalo.
Pritom je naglasio potrebu ocjenjivanja individualnog napretka i ocijenio da je raspoloženje prema proširenju sigurno na najvećoj razini u posljednjih deset godina.
BILATERALE: Izaslanstvo američkog Kongresa, Tajani, Schmidt, Cormann...
Ususret Dubrovnik Forumu, premijer Plenković sastao se s izaslanstvom američkog Kongresa CODEL, s predsjednikom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Theodorosom Rousopoulosom i ministrom vanjskih poslova Ukrajine Andriijem Sybihom.
- Razgovarali smo o rastućim globalnim neizvjesnostima, daljnjoj podršci Ukrajini i postizanju pravednog i održivog mira, transatlantskim odnosima, kao i o ulaganjima u energetsku sigurnost i jačanje europske obrane. Posebno sam istaknuo važnost nastavka procesa proširenja EU-a i pružanja jasne europske perspektive Ukrajini i zemljama jugoistoka Europe, osobito BiH.
Put prema članstvu u OECD
S glavnim tajnikom OECD-a Mathiasom Cormannom razgovarao je o napretku Hrvatske u procesu pristupanja toj međunarodnoj organizaciji koja okuplja 38 najrazvijenijih i najuređenijih država svijeta.
- Zahvalio sam na kontinuiranoj podršci na tom putu. Cilj nam je postati članica tijekom 2026. Time će Hrvatska zaokružiti strateške ciljeve međunarodne integracije. Naša Vlada ustrajna je u provedbi preostalih reformi i aktivnosti.
Potpora aktivnostima IDU-a
Na Dubrovnik Forumu predsjednik HDZ-a i Vlade RH sastao se s glavnom tajnicom Međunarodne demokratske unije (IDU) Tinom Merčep:
- U uvjetima brojnih globalnih izazova, važno je jačati transatlantsku suradnju. Kao stranka desnog centra HDZ nastavlja podupirati aktivnosti IDU-a.
Potpora europskom putu BiH
Susreo se i s visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom:
- Nastavljamo voditi redovit dijalog o političkoj situaciji u BiH i daljnjem europskom putu, koji je važan za stabilnost i prosperitet zemlje.
Još sastanaka
Tijekom DF-a, Plenković se još sastao i s potpredsjednikom Vijeća ministara i ministrom vanjskih poslova i međunarodne suradnje Talijanske Republike Antonijom Tajanijem, čelnicom Demokratskih snaga Bjelarusa Sviatlanom Tsikhanouskayom, glavnim tajnikom Vijeća za suradnju Perzijskog zaljeva Jasemom Al Budaiwijem i glavnom direktoricom svjetske trgovinske organizacije Ngozi Okonjo-Iweala.
