Čestitamo 35. rođendan našoj sestrinskoj stranci - Hrvatskoj demokratskoj zajednici Bosne i Hercegovine!
„Uloga g. Andreja Plenkovića za sve Hrvate u BiH, ali i čitavo naše društvo, prevažna je i vrijedna svakog priznanja. Kao jedan od najvećih prijatelja BiH, svakodnevno se zalaže za punu ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda, naš EU put i sve integracijske ambicije koje smo si postavili kao prioritet“ - istaknuo je čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović u intervjuu za Večernji list BiH. U povodu velike obljetnice u Mostaru će se održati zajednička sjednica Predsjedništava HDZ-a BiH i HDZ-a.
„Malo bi tko na najvišim europskim i svjetskim razinama uopće razmišljao o BiH i njenoj europskoj budućnosti da nije hrvatskog premijera“ - također je naglasio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u „rođendanskom“ razgovoru za bosansko-hercegovačko izdanje Večernjeg lista:
- Na tome g. Andreju Plenkoviću izražavamo trajnu zahvalnost. Obilježavajući 35. obljetnicu osnutka HDZ-a BiH, imamo čast i privilegij danas biti domaćini Predsjedništvu HDZ-a“.
Čovićev opsežni intervju, objavljen pod naslovom „Opasno je i ironično oduzimati prava Hrvatima bez kojih ne bi bilo današnje BiH“, prenosimo u cijelosti - skupa s uvodom kolege Zorana Krešića:
HDZ Bosne i Hercegovine obilježava 35 godina djelovanja. Od utemeljenja 1990. u najdramatičnijim vremenima, ostao je najutjecajnija politička stranka Hrvata u BiH. Tijekom svih tih godina upravo je ova stranka nositelj ključnih političkih odluka i procesa, a njen dugogodišnji predsjednik dr. Dragan Čović - koji je na čelu HDZ-a BiH već dva desetljeća - najdugovječniji je lider u modernoj političkoj povijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Nepravedni i neodrživi Izborni zakon
U razgovoru za naš list Čović se osvrnuo na transformaciju HDZ-a BiH iz nacionalnog pokreta u najorganiziraniju političku stranku u zemlji, na izazove s kojima se Hrvati suočavaju zbog nepravednog i neodrživog Izbornog zakona te na pitanje legitimnog predstavljanja u institucijama vlasti. Govorio je i o ulozi visokog predstavnika u izmjenama izbornog zakonodavstva, mogućim političkim “planovima B”, odnosima unutar Hrvatskog narodnog sabora, kao i o incidentima koji, kako tvrdi, imaju za cilj destabilizaciju države.
Posebni naglasak stavio je na europsku perspektivu Bosne i Hercegovine, ističući kako je HDZ BiH nikada neće napustiti, te je zahvalio predsjedniku Vlade RH i HDZ-a Andreju Plenkoviću na kontinuiranoj potpori na tom putu.
Gospodine Čoviću, danas se obilježava 35 godina postojanja HDZ-a BiH. Možemo li kazati kako je to još uvijek politički “pokret” ili ste s vremenom postali stranka s rutinom koja je na svojevrsni način iscrpljena - jer i dalje ne uspijeva u potpunosti realizirati ideju koja vam je vodilja?
Od svojih začetaka u turbulentnim regionalnim okolnostima 1990. godine, HDZ BiH vidno se transformirao iz nacionalnog pokreta u najorganiziraniju stranku na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini. Danas je to stranka koja ne predvodi samo Hrvate kao konstitutivni narod, već i organizacija koja ujedno predvodi i provodi šire europske procese Bosne i Hercegovine. Naš smjer transformacije u uspješnu organizaciju kakva smo danas nije uvijek bio lagan i linearan. U tom smo se procesu nerijetko suočavali s raznim izazovima i sustavnim pokušajima slabljenja. To se, uostalom, moglo vidjeti i kroz trend izdvajanja desetak političkih stranaka s hrvatskim nacionalnim predznakom upravo iz okrilja HDZ-a BiH. Ali, i uz sve takve događaje, uspjeli smo se očuvati kao daleko najdominantnija politička opcija koja je sposobna zagovarati interese i štititi prava svog naroda.
Istina je, međutim, da svi naši ciljevi još uvijek nisu posve realizirani. Tu prvenstveno govorim o osiguravanju legitimnog predstavljanja na svim razinama vlasti, odnosno u svim institucijama koje su Daytonom namijenjene za zaštitu kolektivnih prava svakog od triju konstitutivnih naroda. Ipak, važno je razumjeti da ostvarenje tog cilja u konačnici ne ovisi u potpunosti o nama samima - bilo HDZ-a BiH ili drugih hrvatskih stranaka. I predstavnici najbrojnijeg naroda moraju iskazati svoje poštovanje prema ustavnom uređenju ove države, tj. napraviti snažni otklon od svojih dosadašnjih politika nametanja kako bi Hrvati u BiH, u skladu s Ustavom, mogli u potpunosti konzumirati svoja prava i autonomno birati vlastite predstavnike. Tek ćemo se tada svi mi moći usredotočiti isključivo na životna pitanja koja danas objektivno postoje u BiH.
Nažalost, i dalje se zaokupljamo se pitanjima koja su već bila odgovorena 1995. godine. Dok radimo na ovom i drugim ciljevima, snažno ulažemo i u naše buduće generacije lidera. Tako Mladež i sve druge sastavnice HDZ-a BiH čine izraženu biološku revitalizaciju naše političke obitelji, kojom pratimo svekolike promjene u okružju i prilagođavamo se suvremenim pitanjima. To danas stranku čini vitalnom i punom nove energije, kroz koju inovativno i kreativno zajedništvo može dosegnuti svoj vrhunac.
Kada će Hrvati u BiH doći u poziciju da na izborima poraze HDZ BiH - ili to, po Vama, nije moguće u dogledno vrijeme u kontekstu izmjena Izbornog zakona?
Hrvatski je narod osnova kojoj svi mi, kao politika, služimo. Upravo je narod onaj temelj čije poruke osluškujemo i pratimo, živeći praktično zajedništvo koje uvijek nastoji odgovoriti na njegove potrebe. Iako smo iz brojnih razloga danas daleko najsnažnija i najkompletnija politička opcija, sasvim je jasno kako HDZ BiH ne bježi od pluralizma. Dapače, uvijek smo spremno poticali višestranačje, ne bojeći se da bismo izgubili svoju poziciju stožerne stranke ni u takvim okolnostima. To smo dokazali i kroz višestruke međustranačke suradnje, koje nisu uvijek vidljive javnosti, ali i kroz brojne izborne modele koji bi omogućili da u našem narodu zaživi pozitivni i konstruktivni pluralizam. Uvijek smo isticali, i u to duboko vjerujemo, kako je naš prioritet da hrvatski narod bira svoje legitimne predstavnike, neovisno o tome koga će naposljetku izabrati - sve dok ga bira samostalno.
Ovdje je, dakle, riječ ne samo o pitanju Izbornog zakona kao osnovne političke potrebe u zaštiti ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda i legitimnog predstavljanja. Ovdje je riječ i o isticanju potrebe ustavne reorganizacije našeg društva od daytonsko-pariškog modela ustroja do suvremenog europskog modela kroz koji ćemo svi u BiH moći u potpunosti uvažavati najviše civilizacijske vrijednosti. Prava hrvatskog naroda, i u jednom i drugom slučaju, ostaju temeljno pitanje za stožernu stranku i sve druge stranke Hrvata u BiH. Kada će i hoće li uopće doći do značajnog isticanja neke druge političke opcije, to treba prepustiti vremenu, no vjerujem da smo u proteklim desetljećima izgradili iznimno vitalnu i fleksibilnu stranačku infrastrukturu koja će još dugo služiti svom hrvatskom narodu na temelju njegove iskazane potpore.
Kažimo da u HDZ-u BiH u teoriji možda odgovara ovakav Izborni zakon jer uvijek može Hrvate mobilizirati na temelju nepravde prema narodu i tako poraziti oporbu. Što je točno?
Iako se javnost često obmanjuje takvim izjavama, činjenica je da HDZ-u BiH najmanje odgovara ovakav nepravedan i neodrživ Izborni zakon. To se, među ostalim, jasno ogleda u svim naporima koje dugi niz godina ulažemo kako bismo ga izmijenili i prilagodili potrebama svih triju konstitutivnih naroda, pritom, naravno, prvenstveno misleći na Hrvate čija se prava svjesno i planski narušavaju u ime “probosanskih” ili “građanskih”, a zapravo duboko destruktivnih i ekstremističkih politika.
Stoga HDZ BiH stalno osluškuje i snažno komunicira sa svojim narodom i svim žiteljima BiH te okupljamo svakog pojedinca nudeći mu najviše vrijednosti koje politika može ponuditi u ovako nesavršeno organiziranom društvu. Vjerodostojnost vođenja naše politike proteklih 35 godina najbolji je jamac našem narodu da ćemo mu nastavili revno i odano služiti. Sve dok netko gradi svoju politiku na rušenju države i gaženju naših prava, nailazit će na naš otpor i političku borbu u ime hrvatskog naroda i svih žitelja koji danas jasno razumiju da BiH može opstati samo kao država triju potpuno ravnopravnih konstitutivnih naroda. I nikako drugačije.
Očekujete li da bi Christian Schmidt mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona oko izbora člana Predsjedništva?
Visoki je predstavnik u više navrata do sada imao prigodu napraviti te izmjene. To, međutim, nikada nije učinio. Uvjeren sam da je visoki predstavnik svjestan kolika se ozbiljna šteta nanosi stabilnosti BiH kada se prakticira mogućnost, kao što je to rađeno više puta, da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva BiH, destabilizirajući time svaki put istu onu državu u koju se kunu. Smatram da je visoki predstavnik svjestan da su izmjene Izbornog zakona koje se tiču izbora hrvatskog člana Predsjedništva osnovno pitanje i puno izraženiji prioritet od svih onih drugih izmjena koje je nametnuo. Upravo ovakva nedosljednost djelovanja uništava vjeru u BiH i vidno je destabilizira i sputava na njenom euroatlantskom putu.
Moram naglasiti još jednom da, za razliku od nekih kolega, nikada nisam odobravao ni poticao bilo kakvo nametanje odluka OHR-a, smatrajući da tim djelovanjem višestruko štetimo procesima normalnog i suverenog funkcioniranja izvršne i zakonodavne vlasti na svim razinama. U konačnici, o djelovanju visokog predstavnika, jednako kao i o meni i svim akterima unutarnjih i vanjskih procesa BiH, sudit će povijest. Nadam se da će suditi po dobrom.
Što je “Plan B”?
Ozbiljna politička stranka, a HDZ BiH to jest, u promišljanju svojih politika i strategija ima razrađene modele ustavnog preuređenja koji bi se, kako kažete, mogli izdvojiti kao “Plan B”. Ono što mi primarno želimo jest u miru i stabilnosti tražiti zajednička rješenja kako bi se osigurala socio-ekonomska te tehnološka i gospodarska uravnoteženost s našim okružjem, a da svojim političkim participiranjem istodobno osiguramo potpunu institucionalnu jednakopravnost našega naroda, onako kako je propisano i u samom Ustavu.
Zadnjih mjeseci govori se o kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva BiH jedne osobe koja se lažno izjašnjava Hrvatom. Može li se taj rasplet spriječiti?
Mogućnost da pojedine osobe lažno mijenjaju svoju nacionalnost za dnevnopolitičke potrebe i tako sebi priskrbe mjesta koja im ne pripadaju, i to upravo u onim institucijama gdje se štite prava svakog od triju konstitutivnih naroda, ključni je izazov u funkcioniranju BiH. Tu zloupotrebu redovito gledamo u Predsjedništvu i domovima naroda i ona, kao takva, danas predstavlja sve ozbiljniju barijeru funkcioniranju BiH i razvoju prilika za naše žitelje. Narušavati Ustav, paritet naroda i opću stabilnost političkog dijaloga i same države, a pozivati se na domoljublje, nije samo paradoks. Upravo iza takvih politika koje se promoviraju kao građanske, anacionalne i umjerene stoji puno agresivnija, destruktivnija i subverzivnija namjera koju pokušavamo suzbiti politikama koje su u svojoj osnovi u potpunosti naslonjene na ustavna načela.
Povijest nas uči da želja za dominacijom jednog naroda nikada nije dobro prolazila na ovim prostorima. Stoga je nerazumljivo kako i oni kolege koji se vode radikalnim unitarizmom ne vide ironiju i opasnost svojih postupaka kojima nastoje oduzeti prava istom onom narodu bez kojeg Bosne i Hercegovine uopće ne bi ni bilo. Nadam se da će svi međunarodni dionici iskazati potporu uspostavi pravednog izbornog zakonodavstva, a da će svi oni domaći akteri koji se tome danas protive shvatiti da ova država nije samo njihova. Bosna i Hercegovina pripada i nama kao njezinu konstitutivnom narodu.
Samo zakonitom zaštitom institucije legitimnog predstavljanja možemo spriječiti ovakve prakse. Naime, iskustva pojedinih članica Europske unije koje baštine slična bogatstva različitosti i vrijednosti kao BiH najbolji su put kojim mi trebamo ići. Jedan od takvih primjera, osim Švicarske, jest i samo središte Europske unije, kojoj težimo i na koju se ugledamo - a to je Belgija, koja danas njeguje kompleksne, ali učinkovite mehanizme zaštite svojih različitih zajednica.
Je li HDZ BiH, primjerice, spreman podržati i nestranačkog kandidata ako to bude jedini način da se izbjegne “Komšićev scenarij” s obzirom na to da hrvatska oporba najavljuje svog kandidata?
Dok god imamo postojeći Izborni zakon koji dopušta ovakav način izbora članova Predsjedništva BiH, mi se ne možemo zaštititi od utjecaja brojnijeg, odnosno bošnjačkog naroda u Federaciji BiH kao izbornoj jedinici. Najbolja ilustracija ove tvrdnje zadnji je izborni ciklus kada gospođi Borjani Krišto, kao kandidatkinji za hrvatskog člana Predsjedništva, ni plebiscitarna podrška hrvatskoga naroda, koja je rezultirala s više od 180.000 glasova, nije bila dovoljna da hrvatski narod u cijelosti, vođen kandidatom iz HDZ-a BiH, spriječi izbor dva bošnjačka člana Predsjedništva i uzurpaciju hrvatskog mjesta zbog manjkavosti izbornog zakonodavstva.
Sada još uvijek imamo dovoljno vremena da do idućih izbora razradimo pristup ovom problemu i izazovu. Ono što je bitno jest da kandidat ili kandidati koji budu predloženi u ime Hrvata budu naši najkompetentniji kadrovi za tu važnu ulogu. Višestranačje i partnerstva vezana kroz njih obvezuju nas, ali ne sputavaju.
Hoćete li opet biti kandidat za Predsjedništvo na izborima 2026. godine?
HDZ BiH će svakako odabrati i ponuditi hrvatskom narodu te bosansko-hercegovačkoj javnosti ugledne i kompetentne osobe na svim našim listama. To se, naravno, odnosi i na Predsjedništvo. To smo i do sada dosljedno činili te vjerujem da ćemo ključno obilježje biološke revitalizacije u politici HDZ-a BiH vidno primijeniti već na idućim općim izborima.
Imate li planove za povlačenje s čela HDZ-a BiH?
Strateški menadžment upravljanja ljudskim potencijalima HDZ-a BiH tijekom godina sustavno je usmjeravao pojedince na usavršavanje i osposobljavanje za preuzimanje važnih dužnosti u budućnosti. Sam po sebi, a pod utjecajem promjena u okružju, silno naglašava Y, Z i alfa generaciju u umreženoj stranačkoj organizaciji. Moju političku angažiranost usklađujemo upravo s tim pristupom.
Obilježio sam 20 godina na čelu najsnažnijeg projekta hrvatskog naroda i svakako da u skladu s tim iskustvom moram imati jasno viđenje vremena ispred nas kako bismo očuvali sve vrijednosti koje baštini HDZ BiH. Mnogi mladi, vrijedni i obrazovani ljudi već su preplavili političku scenu u ime Hrvata. To nas izdvaja od većine drugih političkih stranaka, a taj će se proces ubrzano nastaviti i još ćemo dinamičnije provoditi ovaj aspekt političkog djelovanja.
Hrvatski narodni sabor BiH (HNS) funkcionira “okrnjeno”, a pet najvećih hrvatskih stranaka nakon HDZ-a BiH ne sudjeluje. Tko je za to kriv i slabi li se tako, u biti, pozicija Hrvata?
HNS je jedan od najvažnijih političkih projekata koji smo oživili u protekla dva desetljeća, gdje činimo sve da, vodeći odgovornu politiku, kroz proces višestranačja, osiguramo dovoljno prostora za dijalog, suradnju, inovativnost i političku kreativnost. Svi oni koji nose hrvatski nacionalni predznak slobodnom su voljom pozvani participirati u tom projektu bez bilo kakva uvjetovanja.
Bez obzira na različite poglede koji danas među hrvatskim političkim subjektima mogu postojati unutar ili izvan HNS-a, i zdravo je da postoje, duboko sam uvjeren da naše nacionalno biće neće ispaštati zbog naših pojedinačnih vizija, uvjerenja ili načina rada, odnosno da će hrvatski narod i njegovi legitimni predstavnici uvijek spremno iskazati svoje zajedništvo kada je riječ o obrani hrvatskih prava i interesa.
Nosite li vi odgovornost za takvo stanje u HNS-u?
Moja je odgovornost kao predsjednika osigurati normalno funkcioniranje institucije HNS-a na osnovi Statuta kojim smo definirali djelovanje. Više se puta u zadnjih 25 godina pokušalo na različite načine raslojiti i destabilizirati politički projekt hrvatskog naroda. Podsjećam na tzv. vlast Alijanse ili Platforme. Naravno da kao odgovorni političari koji se skrbimo o svom narodu čuvamo kralježnicu tog projekta - služenjem, skladom i sustavnošću. Svi moramo postaviti standard koji smo dogovorili slijedeći dokumente koje smo usvojili. U sudjelovanju, oblikovanju i očuvanju HNS-a svi smo jednakopravni.
SDA navodno već šalje ponude pojedinim strankama. Vidite li tu neku opasnost od stvaranja nove “protuhrvatske alijanse” u vlasti?
Svaka stranka na političkoj sceni u BiH razrađuje svoje koalicijske kapacitete. To vrijedi i za SDA. Mi se time u HDZ-u BiH ne opterećujemo. Naš posao je štititi osnovne vrijednosti, a to su služenje svojoj obitelji, svom narodu i domovini BiH, a zatim u vlasti i djelovanju poštovati i riječ koju damo svojim partnerima. Svi oni koji su pokušali i do sada prodati te ideale nasuprot volji i potpori svog naroda završili su neslavno, na marginama političke scene. Sjetite se nekih od njih, poput Nove hrvatske inicijative, Narodne stranke Radom za boljitak i drugih. Pozivam vas da provjerite gdje su danas zagovornici tog pristupa te gdje su njihove stranke.
Nakon niza incidenata prema hrvatskim vjerskim, nacionalnim i braniteljskim obilježjima, uključujući i nedavni poziv na masovno klanjanje u Širokom Brijegu, smatrate li da takvi događaju imaju rukopis organiziranog plana destabilizacije?
Zamjetno je da su incidenti diljem BiH više nego izraženi u zadnjih godinu dana, poput ovog pokušaja organiziranja zajedničkog klanjanja u Širokom Brijegu na samu uočnicu Velike Gospe. Ako tome dodamo svijest o povijesnim okolnostima i činjenici da blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, kao i u brojnim mjestima, nosi osobitu važnost i tradicionalno duboku simboliku za naš katolički puk, onda razumijemo i zbog čega ovo postaje krajnje osjetljivo pitanje. Očito je da se ovakvi događaji u, kazao bih, neočekivano smjelom razmjeru provode u funkciji destabiliziranja BiH i pokušaja izazivanja konflikata. Takvim se incidentima mora odmah i snažno stati ukraj za dobrobit sigurnosti i stabilnosti BiH, neovisno o tome tko ih poduzima.
Bez obzira na to o kojim je incidentima riječ, svaki je od njih izazov i obveza za institucije i nesavršeno bosansko-hercegovačko uređenje. Moram kazati da je neprihvatljivo za bilo koga zloupotrebljavati vjerske osjećaje. Osobito kada je krajnji cilj okaljan nečasnim namjerama. Ne možemo zaboraviti ni uvrede kakvima smo svjedočili u mjestu Pješčara. Kažite mi, što se netko nada postići vrijeđanjem palih hrvatskih branitelja koji su prolili svoju krv za ovu zemlju? Naša je dužnost, i kolektivna i individualna, ne dopustiti da se sigurnosna situacija u BiH ugrozi. Ono što mi je drago vidjeti jest da se čini da su nadležne institucije do sada uspješno odgovarale na takve izazove. Ipak, vjerujem i da ni ove situacije nisu onoliko jednostavne koliko se na prvi mah čine. Sve ovo treba pomno sagledati u funkciji odnosa u našem regionalnom okružju, kao i pozadini te potencijalnoj motivaciji onih koji se spremno stavljaju u funkciju destabiliziranja naših unutarnjih prilika. BiH jest nesavršeno društvo. Od te činjenice ne možemo pobjeći. Ali možemo pomoći izgraditi mirnu i kvalitetnu budućnost u kojoj se ovakve stvari neće događati.
Danas u BiH stiže i hrvatski premijer Andrej Plenković. Koliko je, realno, ta europska perspektiva danas važna za BiH i koliku ulogu Republika Hrvatska nosi u tom procesu?
Obilježavajući 35. obljetnicu imamo čast i privilegij biti domaćini na sjednici Predsjedništava dviju sestrinskih stranaka - HDZ-a i HDZ-a BiH, koju ću predvoditi s predsjednikom Plenkovićem. Gospodin Andrej Plenković, koji je jedan od najvećih prijatelja Bosne i Hercegovine, svakodnevno se zalaže za naš europski put i sve druge integracijske ambicije koje smo si postavili kao prioritet. Svi projekti koje zajednički osmišljavamo u srži sadrže našu EU ambiciju. Stoga ta umreženost koju smo zajednički iznjedrili snažno mobilizira sve naše predstavnike u vlasti da se fokusiramo na EU perspektivu upravo kroz realizacije tih projekata.
Uloga predsjednika Plenkovića za sve Hrvate u BiH, ali i čitavo bosansko-hercegovačko društvo, preznačajna je i vrijedna svakog priznanja. Malo bi tko na najvišim europskim i svjetskim razinama, što zbog našeg nerada ili nefunkcioniranja institucija, uopće razmišljao o BiH i našoj europskoj budućnosti da nije naših prijatelja, među kojima se posebno ističe gospodin Plenković, na čemu mu izražavamo svoju trajnu zahvalnost.
Jeste li iskreno uvjereni da BiH nije izgubila EU perspektivu unatoč “ratovima” koje vode jedna i druga “trojka”, SNSD i ostali?
Politička partnerstva, interesne skupine i različite političke “trojke” dolaze i prolaze, a EU i NATO put Bosne i Hercegovine naša su trajna komponenta. Mi nemamo alternativu u vanjskoj politici do ovih, zapadnih integracija. Zbog toga BiH može nailaziti na zastoje u svojim napredovanjima, ali nikada ne može u potpunosti izgubiti svoju europsku perspektivu - jer je europska obitelj mjesto gdje pripada.
Prevažno je u vremenima kada se svijet sve brže i dinamičnije mijenja da ne ostanemo na marginama globalnih procesa, već da usmjerimo sve raspoložive snage u osnaživanje naših integracija, našeg gospodarstva, obrazovanja, kulture i svih životnih područja naših žitelja. HDZ BiH nikada neće dopustiti da BiH odustane od svoje EU perspektive. Na tome smo cilju vjerno radili do sada, dokazujući svoju posvećenost, a tako ćemo i nastaviti u budućnosti.
Vi ste uvijek optimistični. Ali recite - imaju li građani danas, u ovom trenutku, stvaran razlog za optimizam?
Istina je da je optimizam dio mojeg rada, dijelom i zbog same prirode našeg posla u kojem stalno nailazimo na nove izazove koje moramo premostiti. Zbog toga optimizam jer si ne smijemo, kao politički dužnosnici koji odgovaraju za svoj narod i državu, dopustiti da se izmorimo i odustanemo. Što se tiče naših žitelja diljem BiH, uvjeren sam da, uz sve izazove koje danas dijelimo, imamo dovoljno mudrosti izgraditi društvo kakvom težimo, a koje će moći u potpunosti zadovoljiti želje, potrebe i ambicije svih naših ljudi. Za to nam je na političkoj razini potreban stabilni dijalog i izraženo međusobno poštovanje.
Stoga i ovom prigodom pozivam sve one koji dijele utjecaj u BiH, a danas se bave politikom, da se višestrukim umrežavanjem realiziramo u punini izgradnje moderne zajednice u kojoj možemo baštiniti sve svoje posebnosti kao bogatstvo. Nitko drugi to za nas neće učiniti. I sam moto Europske unije, kojoj težimo, kaže - ujedinjeni u različitosti. Stoga sam uvjeren da ćemo, prvenstveno radeći kroz ustavno domoljublje, omogućiti snažan razvoj prilika za sve sadašnje i buduće generacije koje će još dugo godina čuvati i graditi našu BiH.