Daljnje unapređivanje prava & jačanje zaštite mađarske manjine u Hrvatskoj, kao i hrvatske u Mađarskoj
PVRH/PHDZ Andrej Plenković u Belom Manastiru sa saborskim zastupnikom Robertom Jankovicsem i Izvršnim predsjedništvom Demokratske zajednice Mađara Hrvatske: Zahvalni smo mađarskoj nacionalnoj manjini na partnerskoj suradnji i konstruktivnom doprinosu u radu parlamentarne većine. Drago mi je da nam se pridružio i predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan, koji je i čelni čovjek Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Kroz Operativne programe za nacionalne manjine i druge mjere Vlada RH podupire djelovanje mađarske manjine u Hrvatskoj - također je poručio Andrej Plenković nakon sastanka u Belom Manastiru, u Baranji, gdje i sjedište Demokratske zajednice Mađara Hrvatske:
- Snažno podržavamo i sve razvojne, socijalne, obrazovne i kulturne projekte koji su važni za očuvanje njenog identiteta, jezika i tradicije.
Povezani i Koridorom Vc
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a pritom je istaknuo važnost daljnje suradnje između Hrvatske i Mađarske:
- Od danas naše dvije prijateljske zemlje povezuje i dovršeni transeuropski Koridor Vc na autocesti A5! S ovog sastanka idemo ravno na svečanost njegovog otvorenja, koja se održava 50 metara od granice s hrvatske strane!
Poboljšavati, a ne pogoršavati odnose
U duhu dobrosusjedskih odnosa - dodao je Plenković - raduje me to što će se već ovog tjedna sastati predstavnici JANAF-a i MOL-a te pokušati riješiti otvorena pitanja:
- Mađarski premijer Viktor prihvatio je prijedlog koji sam mu iznio na sastanku tijekom samita Europske političke zajednice u Kopenhagenu. Kako smo obojica tada istaknula - Želimo da se odnosi Hrvatske i Mađarske poboljšavaju, a ne pogoršavaju!
HRVATSKA MANJINA U MAĐARSKOJ
Hrvati već stoljećima žive na području Mađarske. Gradišćanski, pomurski i podunavski Hrvati su došli u vremenskom rasponu od 15. do 18. stoljeća, uglavnom bježeći pred Turcima, dok je podravska skupina Hrvata došla najvjerojatnije još za vrijeme seobe Hrvata u ranom srednjem vijeku.
Prema zadnjem popisu stanovništva u Mađarskoj, provedenom 2011. godine, 26.774 stanovnika izjasnila su se Hrvatima. Iz navedenog podatka vidljiv je blagi porast broja pripadnika hrvatske zajednice u odnosu na 2001. godinu (+4,1%).
Hrvatska državna samouprava (HDS)
Hrvatska državna samouprava (HDS) je središnje izborno, političko i administrativno tijelo Hrvata u Mađarskoj, na čijem je čelu Ivan Gugan.
Pitanje ostvarivanja prava na parlamentarno zastupstvo manjina regulirano je tzv. Zakonom o izboru zastupnika. Od izbora 2014. sve narodnosne zajednice imaju u Parlamentu svog glasnogovornika, odnosno zastupnika bez prava glasa.
Službena uporaba hrvatskog jezika na području lokalnih i općinskih samouprava zajamčena je Ustavom i Zakonom.
Jedino profesionalno manjinsko hrvatsko kazalište
Godine 1995. potpisan je Međudržavni sporazum o zaštiti mađarske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Mađarskoj, a radi njegove provedbe uspostavljen je Međuvladin mješoviti odbor za manjine (MMO) koji se sastaje jednom godišnje.
U Pečuhu djeluju značajne institucije Hrvata: Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Hrvatski klub "August Šenoa" i Hrvatsko kazalište - koje je jedino profesionalno manjinsko hrvatsko kazalište izvan Hrvatske.
Savez Hrvata u Mađarskoj je krovna udruga, a u Mađarskoj djeluju brojne hrvatske udruge, knjižnice, klubovi, kulturno-umjetnička društva, pjevački zborovi i tamburaški sastavi. U mjestu Prisika djeluje Muzej sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj.
4 vrtića, 4 osnovne škole, 2 gimnazije
U Mađarskoj djeluju četiri hrvatska dječja vrtića (Budimpešta, Pečuh, Santovo i Sambotel) i 30-ak hrvatskih skupina u mađarskim vrtićima u 7 županija; 4 hrvatske osnovne škole (u istim gradovima kao i hrvatski vrtići), 4 dvojezične osnovne škole (Martinci, Petrovo Selo, Bizonja i Koljnof), 2 hrvatske gimnazije (Budimpešta i Pečuh), a u 40-tak škola hrvatski se jezik predaje kao predmet.
Hrvatski jezik može se učiti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta "Janus Panonius" u Pečuhu, na Sveučilištu u Sambotelu i u Baji Sveučilištu „Eötvős Loránd“ (ELTE) u Budimpešti te na Institutu za narodnosne i strane jezike Visoke škole „Jozsef Eötvős“.
Prva manjina u Mađarskoj s izdavačkom kućom
Hrvatska državna samouprava i Savez Hrvata u Mađarskoj osnovali su 1999. „Croaticu“, neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost sa sjedištem u Budimpešti, čime su Hrvati postali prva manjina u Mađarskoj koja ima svoju izdavačku kuću.
„Croatica“ je 2005. utemeljila internetski Radio Croaticu, a u pripremi je i Internet televizija. U Pečuhu djeluju Hrvatska redakcija Mađarskog radija te Hrvatska redakcija Mađarske televizije - koje pripremaju emisije na hrvatskom jeziku.
Hrvatska državna samouprava i Savez Hrvata u Mađarskoj zajednički izdaju tjednik "Hrvatski glasnik", dok HDS izdaje još i "Hrvatski kalendar" te tromjesečnik "Bilten" (službeno glasilo). Hrvatski znanstveni zavod, Hrvatsko kazalište i druge hrvatske institucije te mjesne manjinske samouprave također se povremeno bave izdavaštvom.
Mise na hrvatskom jeziku stalno služi desetak stalnih svećenika i nekoliko njih povremeno.