Dan sjećanja na žrtvu Škabrnje - jedno od mjesta najveće hrvatske patnje & jednog od najstrašnijih velikosrpskih zločina

Prije 34 godine u ovom je ravnokotarskom mjestu agresor smaknuo 15 branitelja i 43 civila, uglavnom žena, djece i staraca. Škabrnja je spaljena i uništena, katolička crkva do temelja srušena. Do Oluje se broj žrtava povećao na 86. I njih i njihove obitelji nosimo u mislima i molitvama. BUTKOVIĆ: Sve više mladih dolazi na ovo bolno obilježavanje, što i jest njegov smisao - prijenos povijesne istine i sjećanja na nove generacije. HABIJAN: Hrvatska nikad neće odustati od traženja pravde za žrtve i potrage za svojim nestalima.

Obilježavanje 34. godišnjice stradanja Škabrnje započelo je komemorativnim skupom u zaseoku Ambar i potom Kolonom sjećanja do spomen-obilježja masovne grobnice, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće.

Nakon svete mise za sve ubijene, poginule i nestale u Domovinskom ratu, koju je u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije služio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, uslijedila je Hodnja "Korak po korak" od Trga dr. Franje Tuđmana do Središnjeg križa kod spomen-obilježja na mjesnom groblju svetog Luke.

Prenijeti istinu novim generacijama

Zajedno s tisućama hrvatskih ljudi bilo je i izaslanstvo Vlade RH, koje je predvodio njen potpredsjednik te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković:

- Sve veći broj mladih dolazi na ovo bolno obilježavanje, a to i jest njegov smisao - prijenos sjećanja i povijesne istine na nove hrvatske generacije. Stanovnici Škabrnje i dalje nose težak teret zbog neprocesuiranih zločina pripadnika tzv. JNA i četnika, ali vjerujem da pravosudne institucije rade sve kako bi se to promijenilo.

Poštovanje prošlosti - okrenutost budućnosti

Hrvatska danas, 34 godine nakon tragedije, gradi bolje, tolerantnije i sigurnije društvo - dodao je:

- Kako je istaknuo i ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, Škabrnja bilježi pozitivne trendove. Stanovništvo se vraća, gradi se novi dječji vrtić, čiji su kapaciteti već nedostatni uslijed povećanog interesa mladih obitelji. Već 5 mjeseci zaredom ova općina ima više rođenih nego lani.

Hrvatska nikada neće odustati

Izjavu u Škabrnji dao je i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan:

- Na ovom su mjestu počinjeni nepojmljivi ratni zločini, koji i danas predstavlja poraz čovječanstva. Nijedna kazna ne može vratiti žrtve, ni izbrisati ovu strahotu. Trenutačno se u Hrvatskoj vodi 69 postupaka za ratne zločine, 7 je novih pokrenuto ove godine, dok ih je 74 pravomoćno okončano.

Naglasio je da napredak u kaznenom progonu zločinaca ovisi o suradnji Srbije, „koja, blago rečeno, nije na zadovoljavajućoj razini“:

- Ali, Hrvatska nikada neće odustati od traženja pravde za žrtve. Kao što nikada neće odustati ni od potrage za svojim nestalima - sve dok se ne rasvijetli i posljednja sudbina.

POVJESNICA: Zarobljeni civili kao živi štit

Tenkovsko-pješačke snage tzv. Jugoslavenske narodne armije, potpomognute paravojnim srpskim jedinicama, napale su Škabrnju 18. studenog 1991. iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s pješaštvom stigla je kroz Zemunik Gornji na zapadni ulaz u Škabrnju, dok je druga kolona stigla iz pravca Biljana Donjih cestom Benkovac - Škabrnja - Zadar.

Masovne likvidacije

Napad je počeo oko 7:30 snažnom vatrom iz raketno-topničkog oružja, oklopnih postrojbi i tenkova. Glavni udar bio je usmjeren prema zapadnom ulazu u selo i zaseoku Ambar. Oko 10 sati neprijateljske postrojbe zauzele su groblje i Crkvu svetog Luke te presjekle cestovnu vezu Prkos - Škabrnja.

Branitelji su se povlačili na pričuvne položaje do poslijepodnevnih sati, kada su neprijateljske snage ušle u središte sela - koristeći se zarobljenim civilima kao živim štitom. Uslijedila su masovna ubojstva civila, uglavnom žena, djece i starijih osoba, što je Škabrnju trajno upisalo među mjesta najveće hrvatske patnje i žrtve.