Hrvatska će uz pomoć europskih sredstava i dalje sustizati razvijenije članice EU-a!
(VIDEO) IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA VLADE RH O SASTANCIMA EUROPSKOG VIJEĆA. Andrej Plenković: Dragi sugrađani, ne slušajte one koji plaše narod lažnom tvrdnjom da „više neće biti europskog novca“! Novi Višegodišnji financijski okvir (7-ogodišnji, dugoročni EU proračun - nap. ur.) bit će „težak“ oko 1.730 milijardi €, a Hrvatska će vjerojatno dobiti i više nego do sada. U pregovorima najviše inzistiramo na zadržavanju sredstava za poljoprivredu i koheziju, ali i na povećanju onih za demografiju.
Ulaganjima u LNG terminal na Krku i nove plinovode, naša država postaje sve relevantnija na energetskoj karti Europe!
Uz 1,7 milijardi € koje imamo na raspolaganju kroz Instrument SAFE, moderniziramo pobjedničku Hrvatsku vojsku i podižemo obrambene sposobnosti na do sada nezapamćenu razinu!
Posebno nam je važan europski put BiH, u kojoj su Hrvati konstitutivni narod. U svim prilikama zauzimamo se za njihovu punu ravnopravnost i legitimnu zastupljenost!
Cipar, Bruxelles, Tivat
Tri su to još snažne poruke koje je PVRH/PHDZ Andrej Plenković odaslao predstavljajući Hrvatskom saboru Izvješće o sastancima Europskog vijeća - neformalnom održanom na Cipru, redovitom u Bruxellesu te samitu čelnika EU-a i država jugoistoka Europe u Tivtu.
Krenimo, međutim, od početka.
Zaštita hrvatskih interesa
Istaknuvši da se svijet i Europa nalaze u trenutku geopolitičke i geoekonomske nestabilnosti, u kojima se energija, tehnologija i trgovina koriste kao instrumenti političkog utjecaja, premijer Plenković je kazao da u raspravama Europskoga vijeća i dalje posebno mjesto zauzima ruska agresija na Ukrajinu te rat na Bliskom istoku koji utječu na svjetsko gospodarstvo.
Sve to nameće ritam i rasprava i odluka na razini Europske unije, poručio je dodajući da hrvatska Vlada u tom kontekstu promiče zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa te snažnu, otpornu i utjecajnu Europsku uniju koja treba graditi svoju stratešku autonomiju, pritom radeći na što čvršćim vezama s tradicionalnim saveznicima.
Predsjednik Vlade RH podsjetio je da je prije nekoliko dana Hrvatsku, u sklopu svoje turneje po glavnim gradovima članica Europske unije, posjetio predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa s kojim je razgovarao o najvažnijoj temi koja će u idućim mjesecima biti na dnevnom redu, a to je novi europski sedmogodišnji proračun.
Zalaganje za trajni i pravedni mir
Kada je riječ o podršci Europske unije Ukrajini, kazao je da je u međuvremenu usvojen 21. paket sankcija Rusiji, dok istodobno traje provedba zajma od 90 milijardi eura koji Ukrajini omogućuje financiranje redovitih potreba te jačanje obrambenih sposobnosti.
Vlada RH podržava Ukrajinu kao žrtvu ruske agresije i zalaže se za trajan i pravedan mir, koji će uvažiti teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, poručio je premijer upozorivši kako je to nužno jer se bez poštivanja temeljnih načela međunarodnoga prava ruši cijeli koncept na kojem se baziraju međunarodni odnosi u proteklih 80 godina.
U tom kontekstu je naveo da Hrvatska sudjeluje u političkom dijelu Koalicije voljnih, a preko tih sastanaka upoznata je sa svim planovima zapadnih zemalja u daljnjoj potpori Ukrajini.
Modernizacija Hrvatske vojske
Usporedno s time, dodao je, Hrvatska jača svoje obrambene sposobnosti. Prešli smo cilj o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu, a ta se sredstva ulažu osobito za modernizaciju, kazao je.
Podsjetio je i da Hrvatska koristi europski instrument SAFE, vrijedan 1,7 milijardi eura, uz pomoć kojega će se obavit niz nabava za jačanje Hrvatske vojske, poput tenkova Leopard, haubica Caesar, logističkih vozila i različitih vrsta streljiva.
Istodobno nabavljamo 18 južnokorejskih samohodnih višecijevnih lansera raketa velikog dometa Chunmoo, a sposobnosti Rafalea postupno podižemo sa standarda F3-R na F4, dodao je.
Izdvojio je i partnerstva hrvatskih i globalnih tvrtki iz područja obrambene industrije, poput DOK-ING-a s Rheinmetalla, Orqe s tvrtkama diljem svijeta, uključujući i Kanadu i SAD.
Mjere za zaštitu standarda
Premijer Plenković osvrnuo se i na napore za smirivanje napetosti na Bliskom istoku i osiguravanje pune slobode plovidbe Hormuškim tjesnacem.
Dokle god se tu situacija ne normalizira, naime, upitno je oko 20 posto svjetske trgovine nafte i plina, a sve to utječe na poskupljenja energenata koja se reflektiraju na druge cijene.
U tom je kontekstu naveo da Vlada RH svojim mjerama i intervencijama nastoji olakšati situaciju hrvatskim građanima i gospodarstvu, podsjetivši da je na sjednici prošlog tjedna usvojen 11. paket - vrijedan 260 milijuna eura.
Posebno vodimo računa o onima koji su najranjiviji u hrvatskom društvu - poručio je.
Predsjedanje skupinom EU MED-9
Govoreći o Mediteranu, podsjetio je da Hrvatska, nakon uspješnog predsjedanja Inicijativom triju mora, ove godine …
… prvi put predsjeda skupinom MED-9, koja okuplja mediteranske države članica Europske unije.
U listopadu u Splitu održat će se sastanak na vrhu - najavio je predsjednik Vlade - a na njemu će se raspraviti sve najvažnije teme, osobito sigurnosne i migracijske, u odnosima između Europske unije i južnih susjeda.
Europska i hrvatska konkurentnost
Izvješće je Plenković nastavio osvrtom na temu europske konkurentnosti koja je, kako je kazao, kontinuirano u fokusu Europskog vijeća.
Kao podlogu za niz svojih zakonskih inicijativa u tom kontekstu, dodao je, Europska komisija koristi izvješća Marija Draghija i Enrica Lette. Posebno je izdvojio plan „Jedna Europa, jedno tržište“ koji predstavlja dovršetak jedinstvenog tržišta, smanjivanje nepotrebnih administrativnih opterećenja i mobiliziranje europskoga kapitala.
Na određeni način, dodao je, to je slično onome što radi Hrvatska s različitim ciklusima administrativnog rasterećenja gospodarstva, uz aktiviranje tržišta kapitala. U tom je pogledu kazao da veliki broj hrvatskih građana kontinuirano sudjeluje u ulaganju u državne vrijednosnice što pokazuje povjerenje u smjer Vladine ekonomske i fiskalne politike. Tom povjerenju, zaključio je, doprinosi i držanje investicijskog kreditnog rejtinga na povijesno visokim razinama.
Energetska sigurnost
Govoreći o budućnosti europskog gospodarstva, premijer je kazao da se ona bazira na energetskoj sigurnosti, stoga i ta tema zauzima važno mjesto u svim raspravama. Nažalost, Europa je i dalje kao kontinent u potpunosti ovisna o uvozu nafte, plina i ugljena i stoga je nužno provesti inteligentnu i pravodobnu energetsku tranziciju koja će tu ovisnost smanjiti.
Što se Hrvatske tiče, izdvojio je ulaganja u LNG terminal na Krku, investicije u nove plinovode te daljnja ulaganja u JANAF. Sve te aktivnosti, istaknuo je, Hrvatsku čine relevantnom na energetskoj karti Europe. U tom je kontekstu izdvojio sporazum između Hrvatske i BiH o Južnoj plinskoj interkonekciji.
Višegodišnji financijski okvir
Kao što je napomenuo u uvodnom dijelu svoga govora, jedna od najvažnijih tema u raspravama na Europskom vijeću u idućih nekoliko mjeseci bit će pregovori o novom sedmogodišnjem financijskom okviru.
Trenutačno se pregovara o tisuću i 730 milijardi eura, izvijestio je te, odgovarajući onima koji plaše javnost da više neće biti europskih sredstava. „Valjda će se nešto naći i za Hrvatsku“.
Pozicije su za sada prilično suprotstavljene kad je riječ o zemljama koje su prijatelji kohezije, u koje spada i Hrvatska, i zemljama koje su glavni kontributori europskog proračuna, kazao je premijer.
Hrvatskoj su posebno važne kohezijska i poljoprivredna politika, naveo je. Razgovori će se voditi o novim izvorima prihoda, a uz nacionalne kontribucije razmatra se nekoliko inovativnih opcija o povećanju prihoda proračuna.
Potpora Hrvatima u BiH
O pitanjima proširenja razgovaralo se uglavnom na sastanku sa zemljama jugoistoka Europe u Tivtu.
Premijer je podsjetio da Hrvatska načelno podržava proširenje, ali uz pristup vlastitih postignuća, zasluga, ispunjavanja kriterija te reformi.
Hrvatskoj je posebno važno, dodao je, da se u toj dinamici vodi računa i o Bosni i Hercegovini, gdje su Hrvati konstitutivni narod. Pritom je osobito važno, istaknuo je, da se Hrvatima u BiH osigura ravnopravnost i legitimna zastupljenost u najvišim tijelima.
Komplementarnost EU-a i NATO-a
Od ostalih tema, izdvojio je nužnost komplementarnosti Europske unije i NATO-a, jer je bez te komplementarnosti pitanje europske sigurnosti gledano sasvim drugim očima.
Hrvatska vodi računa o pripadnosti obje organizacije i nastoji sa svojim pozicijama premostiti nekad očite razlike, s obzirom na najavljeno postupno povlačenje dijela američkih postrojbi s europskog kontinenta što značajno mijenja snagu, karakter i obrambene sposobnosti Europe, osobito u svjetlu rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine.