Naš cilj - da ravnopravni Hrvati u stabilnoj i mirnoj Bosni i Hercegovini nađu svoj put u Europsku uniju!

Državljani Bosne i Hercegovine koji imaju i državljanstvo RH, u većini Hrvati, zainteresirani su da se problem neravnopravnosti i nepravednoga Izbornog zakona adresira kroz europski put BiH.

Zbog toga očekuju svoju predstavnicu u Europskom parlamentu. I na ovim je izborima HDZ potvrdio koliko su mu važni Hrvati u BiH, pa je HDZ-u BiH dodijelio visoko mjesto na listi! - istaknula je 4. na našoj pobjedničkoj listi za EU izbore Željana Zovko u razgovoru za Večernji list BiH.

Prenosimo veći dio intervjua koji je vodio novinar Zoran Krešić:

Kakva su očekivanja ljudi s kojima ste komunicirali u nekoliko susreta koje ste imali u BiH?

Velika su očekivanja zato što u Bosni i Hercegovini trećina državljana posjeduje i hrvatsko državljanstvo. Budući da BiH ima najveći cilj - ulazak u Europsku uniju i europske integracije - zbog toga je i takvo zanimanje razumljivo. Državljani Republike Hrvatske, od kojih su većina Hrvati, najzainteresiraniji su da se njihov problem i problem ravnopravnosti adresira kroz taj europski put. Zbog toga očekuju svoju predstavnicu u Europskom parlamentu. Na ovim izborima HDZ RH potvrdio je koliko su im Hrvati u BiH važni, pa je HDZ-u BiH dodijelio visoko 4. mjesto. To pokazuje i koliko značaja daje europskom putu BiH, prije svega s ravnopravnim Hrvatima. U okviru toga podrazumijeva se rješavanje problema i mjera koje su išle na štetu Hrvata. Ponajprije izmjena Izbornog zakona. Taj problem treba adresirati u Bruxellesu. Ovi su izbori i pitanje mira i stabilnosti na granici jugoistočne Europe. Ova zemlja prepuštena je i utjecajima trećih zemalja koje nisu dobronamjerne. Nažalost, nekada smo u europskim institucijama imali i malodušnost zbog toga što u BiH nema napretka. Primjerice, sedam mjeseci poslije izbora nije ustrojeno Vijeće ministara. To je veliki problem.

Ovi izbori, za razliku od izbora za Hrvatski sabor, nemaju listu za dijasporu, nego je lista jedinstvena i također je novost da se na njima može preferencijalno glasovati, kao na izborima u BiH?!

Da. Birači mogu označiti jednu osobu. Naša je lista broj 9. Ja sam na 4. mjestu. No, glasujući za listu HDZ-a, mogu se staviti i svoje preferencije. Ali mi ovdje ne vodimo kampanju za preferencijalne glasove. Vodimo sveobuhvatnu zajedničku kampanju, tako da očekujemo pet sigurnih mandata. Očekujemo da će HDZ ostvariti uvjerljivu pobjedu na ovima izborima.

Dvije i pol godine zastupnica ste u Europskom parlamentu. Dio javnosti iz političkog Sarajeva osporavao Vas je, a dio podržavao. Kako to ocjenjujete?

U Europskom parlamentu bila sam zastupnica hrvatskih državljana koji su me birali. Znači, bila sam predstavnica svih hrvatskih državljana koji žele europski put BiH. To sam i obećala u izbornom programu. Moja izborna kampanja temelji se na ravnopravnosti Hrvata u BiH i europskom putu BiH. To je ujedno u interesu i Hrvatske da ravnopravni Hrvati u stabilnoj i mirnoj BiH nađu put u Europsku uniju. Time radim i za interes svih naroda i građana. Svi moji kolege u Europskom parlamentu iz RH najbolji su odvjetnici BiH. No, ponavljam, zastupam hrvatske građane koji su me birali.

Kada biste saželi svoj učinak u Europskom parlamentu, zašto bi ljudi sada opet glasovali za Vas?

Na prethodnim sam izborima predstavljala glas Hrvata iz BiH i naš program. Sve one rezolucije koje su usvojene u Europskom parlamentu i referiraju se na potrebu ravnopravnosti Hrvata - a to podrazumijeva srednji put i federalizaciju zemlje, izmjenu Izbornog zakona, potrebu harmonizacije procesuiranja ratnih zločina, zaštite hrvatskog jezika i zaštite novinara - sve su se te teme čule na onom mjestu gdje se odlučuje. Mi smo ti u Europskom parlamentu koji nadziremo i EU proračun, ali i rad Europske komisije - povjerenika za proširenje i visoke predstavnice za vanjsku politiku. Građani BiH koji imaju pravo biranja imaju privilegiju što mogu imati svog predstavnika u najvišoj instituciji Europske unije. Iz prve ruke upućuju se poruke što je to što treba zemlji da bi se pokrenula prema EU.

Govorili ste o sadržaju deklaracija, no često su politike Europske komisije posve drukčije. Zašto je to tako i očekujete li zaokret s dolaskom, vjerojatno, g. Manfreda Webera na čelo EK?

Očekujem da će se te politike harmonizirati. Jednostavno, morate znati da je BiH godinama krivo promatrana. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i ulaskom hrvatskih zastupnika u Europski parlament, napravljen je zaokret u dijalogu međunarodne zajednice, europskih predstavnika i hrvatske zajednice u BiH, koja je zadnjih 20 godina iznimno oštećena. Zbog toga je većina Hrvata i napustila ova područja. Mi smo fokus stavili na to i ukazujemo da gubitak tog tijela s ovih prostora otvara prostor za sve one snage koje ne žele europski napredak i koje ne vide svoju budućnost u EU-u Te snage izazivaju dozu letargije i okreću se nekim drugim zaštitnicima i mentorima. To za nas predstavlja pitanje mira i sigurnosti. Dijalog koji se vodi u Bruxellesu i u europskim prijestolnicama puno je drukčiji od onog koji smo naviknuli gledati prije 10 godina kad su Hrvati označavani kao remetilački faktor i kad su postojali neki drukčiji koncepti. A to podrazumijeva koncept jedan građanin jedan glas. Takav je odnos snaga i u Europskom parlamentu gdje pučani zagovaraju kolektivna prava i kršćansku solidarnost, dok druge grupacije zagovaraju samo pojedinačna prava.

Govorite o odnosima u Europskom parlamentu. Kakve su procjene za ishod skorašnjih izbora?

U ovome sazivu bili smo u koaliciji s konzervativcima i liberalima. U budućnosti ćemo vidjeti na koji način će se praviti te koalicije. Bojim se da ćemo se u Europskom parlamentu, ako na izbore ne izađe znatan broj birača orijentiranih prema proširenju, suočiti sa skepticima koji ne žele daljnje proširenje prema jugoistoku Europe. Naša uloga bit će itekako važna u objašnjavanju da se EU mora širiti i da je zatvaranje pogrešno. Ističemo da bez proširenja nemate mira i stabilnosti, što je najveći problem za sve europske građane. To je prioritet svih prioriteta u Europi. Ako se proširenje predstavi na taj način, moguće je pokrenuti dijalog o tom pitanju. Sjećate se istupa g. Junckera da neće biti daljnjeg proširenja. Isti je problem isticao i g. Macron, tvrdio je da se Europa ne može širiti dok ne pronađe odgovore na unutarnja pitanja. Imamo dva različita koncepta. Nadamo se velikoj pobjedi pučana i da ćemo imati predsjednika Komisije g. Webera, koji je itekako dobro upoznat s našim problemom.

Živcira li vas pristup Zapada i Europske unije prema području jugoistoka Europe koja se čudi otkuda ruski, turski, arapski, kineski utjecaj, a istodobno su i ovu zemlju i regiju upravo prepustili tim silama koje nemaju iste interese kao i većina građana?

Morate znati da je Europa prošla razdoblje velike ekonomske krize 2008. i dok se tražio način za oporavak, otvorio se prostor različitim utjecajima. Uz to, svjedoci smo i promjene načina razmišljanja kako unutar SAD-a, tako i prema transatlantskim partnerima. Dogodio se znatan iskorak Kine i Rusije, također, s prodorom u zemlje koje je Zapad prepustio. Tek s dolaskom velikog migrantskog vala 2015. Europa je shvatila da se ovo područje mora vratiti u fokus. Najprije, ovo je područje trusno i ta velika migrantska kriza mogla je dovesti do nestabilnosti unutar zemalja jugoistočne Europe i između njih. Dogovorom s Turskom stvari su se stabilizirale. To je poslužilo da se kroz Europski parlament mora donijeti strategija. Ona je donesena, ali nije napravljen veliki pomak. Sada smo pred europskim izborima. Osim Sjeverne Makedonije, u međuvremenu nijedna zemlja nije ostvarila neki značajan rezultat. Imamo otvoreno pitanje Srbije i Kosova, problema u Albaniji i zamrznutog stanja u BiH.

Može li se onda u predstojećih pet godina očekivati napredak i kako nadići ovo stanje zamrznutog konflikta u BiH i te pronaći održivo rješenje?

Ja, iskreno, put rješenja vidim u provedbi onih rezolucija koje je usvojio EP. To podrazumijeva pronalazak srednjeg puta između dvaju ekstrema, između sila koje vuku k unitarizmu, a što je pak apsolutno nerealno i neće se nikada ostvariti, te, s druge strane, separatizma koji je odgovor na takve tendencije. U takvim okolnostima najveća je žrtva najmanji narod, ali i država BiH. Povratak srednjem putu, federalizacija zemlje, za koju je glasovalo više od 500 zastupnika u EP-u, jedini je način da se zemlja resetira i da se izađe iz ovoga zamrznutog stanja. Na taj način bilo bi moguće naći zajednički interes kojim bi se poštovale sve tri konstitutivne zajednice. Moguće je naći model suživota i funkcioniranja poput onih koje već imamo u EU-u. To se može vrlo lako preslikati jer ova zemlja ne može biti ničija. Ona mora biti svih naroda i građana ili će pak funkcionirati ovako na letargičan način. A onda će je napustiti mladi, oni koji bi trebali obnoviti zemlju. Na taj način otvorit ćemo prostor neeuropskim utjecajima, a što opet otvara problem sigurnosti cijele jugoistočne Europe.