Završili smo 2018. u suficitu, i to unatoč isplati jamstava za brodogradilišta! Kinezi stižu u Uljanik & 3. maj!
Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković gostovao je sinoć u središnjem Dnevniku HTV-a i govorio o aktualnim temama, od ekonomskih postignuća naše Vlade te njenog Plana reformi i konvergencije, preko situacije u brodogradnji, do rekordnog smanjivanja javnog duga i međunarodnog pozicioniranja Lijepe Naše.
U početku razgovora, predsjednik Plenković kazao je da ima novu i ekskluzivnu vijest po pitanju brodogradnje.
- Upravo su nam javili naši kineski prijatelji da će predsjednik uprave China Shipbuilding Industry Corporationa, čovjek kojeg je kontaktirao premijer Li prigodom svog boravka u Hrvatskoj prošloga tjedna, slijedom naših razgovora koje smo imali na tu temu, doći u Hrvatsku zajedno s najvišim izaslanstvom u razdoblju između 25. travnja i 10. svibnja te će posjetiti i Pulu i Rijeku i vidjeti što se može učiniti na eventualnom njihovom angažmanu ili suradnji.
Naglasio je da je Vlada učinila sve kako bi zainteresirala kineske partnere te da ga stoga ne iznenađuje ovako brza odluka da dođu u Hrvatsku.
- Kina je najveći i naručitelj i graditelj brodova na svjetskom tržištu. U Kini se trenutno gradi 40 posto svih brodova na svijetu, a njihove kompanije naručuju 45 posto.
Govoreći o rezultatima sastanka s kineskim premijerom tijekom njegovoga službenoga posjeta Hrvatskoj prošloga tjedna, Plenković najvažnijim smatra upravo interes Kine za hrvatsku brodogradnju.
Kina+17 dio snažnijeg međunarodnog pozicioniranja Hrvatske
Što se tiče sastanka na vrhu Kine i zemalja srednje i istočne Europe, na kojem su u Dubrovniku sudjelovali premijeri svih zemalja te inicijative, osim latvijskoga koji je bio spriječen zbog rasprave o povjerenju vladi, predsjednik Plenković kazao je kako se radilo o velikom vanjskopolitičkom događaju za Hrvatsku.
- To smo domaćinstvo dobili ne nekakvim unaprijed definiranim redoslijedom, nego našim angažmanom i razgovorima s kineskim premijerom i drugim dužnosnicima. S aspekta bilateralnog posjeta, ono što sam čuo od samoga premijera Lija, on je bio oduševljen Hrvatskom i sadržajnim posjetom.
Dodao je da je na Poslovnom forumu u Dubrovniku sudjelovalo preko tisuću ljudi iz Kine i srednje i istočne Europe.
- Predstavili smo Hrvatsku budućnosti, Hrvatsku inovacija, Hrvatsku digitalnoga društva, mlade ljude koji vide kako se boriti u vrijeme četvrte industrijske revolucije s pritiscima globalnoga tržišta.
Što se tiče niza potpisanih sporazuma, otvorili smo novu stranicu odnosa s Kinom. Želimo iskoristiti tu priliku za bolje pozicioniranje naših gospodarstvenika u Kini, rekao je Plenković i dodao kako je to dio hrvatskog snažnog međunarodnog pozicioniranja.
U tom je kontekstu podsjetio da je iza Hrvatske predsjedanje Vijećem Europe i Srednjoeuropskom inicijativom, i organizacija summita Kina+17, dok je potpredsjednica hrvatske Vlade Pejčinović Burić u najužem krugu za izbor za glavnu tajnicu Vijeća Europe, a slijedi i predsjedanje Europskom unijom te Kongres Europske pučke stranke s preko 2000 sudionika u studenom ove godine.
Proračun u suficitu 756 milijuna kuna
Predsjednik Plenković naglasio je da će, prema inicijalnim informacijama od Eurostata i prema hrvatskim podacima, unatoč plaćenih 2,5 milijardi kuna u 2018. za jamstva za brodogradilišta Uljanik i 3. maj, hrvatski proračun ponovno biti u suficitu oko 756 milijuna kuna.
- Da nije bilo tih isplata, taj suficit bi bio veći u 2018. nego što je bio u 2017. Politika zdravog, pametnog vođenja javnih financija i naša fiskalna konsolidacija daje rezultate. To nam je omogućilo da Europska komisija prije nekoliko tjedana kaže - izašli ste iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, sada ste u društvu s Njemačkom, Francuskom, zemljama tog karaktera ekonomije. Dakle, i tu smo napravili iskorak. Prije dvije godine izašli smo iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, a Standard & Poor's vratio je Hrvatskoj investicijski kreditni rejting. To su sve važni iskoraci.
Nacionalni program reformi motor provedbe programa Vlade
Govoreći o Nacionalnom programu reformi za 2019., koji će Vlada donijeti na sutrašnjoj sjednici, rekao je da se radi o dokumentu koji je cjelovit i ima tri ključna cilja - bolje poslovno okruženje, povezivanje obrazovnog sustava s tržištem rada i jačanje konsolidacije javnih financija.
Dodao je da se radi o 10 reformskih područja, 30 mjera i 100 aktivnosti.
- Sve strukturne reforme su u tom dokumentu, želimo da on bude motor provedbe programa Vlade, ispunjavanja onoga što smo preuzeli u kontekstu europskog semestra, dakle zajedničkog ekonomskog upravljanja Europom.
Ujedno, dodao je, na sjednicu Vlade ide i Program konvergencije, koji je dio Vladine ekonomske politike, te naglasio da će Vlada nastaviti sa smanjenjem udjela javnoga duga u BDP-u.
- Sada smo na 74,6%, nakon 85% u 2015. I idemo prema 62% u 2022., što je jedan od naših ciljeva u ispunjavanju strategije uvođenja eura. Procjena rasta je 2,5% - zdravi rast na temelju vrlo zdravog vođenja javnih financija i ekonomske politike.
Dodao je da je to još jedan vrlo jasan pokazatelj da trokut - fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i privlačenje investicija - daje rezultate.
Reforma mirovinskog sustava
Govoreći o ključnim reformama u prošloj godini, predsjednik Plenković rekao je da je reforma mirovinskog sustava ostvarila temeljne ciljeve - da će mirovine biti više, dok je već u mandatu ove Vlade porast mirovina bio 7,5%.
- Osobno sam inzistirao u razgovorima s ministrom Pavićem, kada smo radili mirovinsku reformu, da nema diskriminacije među umirovljenicima, koji su otprilike radili isti posao u isto vrijeme. I, ono što je najvažnije, smanjujemo izdvajanja iz doprinosa i poreza za mirovinski sustav u godinama koje su pred nama.
Ponovio je da dobna granica od 67 godina za odlazak u mirovinu nije plod rada ove mirovinske reforme nego je ostavština SDP-ove vlade.
Građani i gospodarstvo rasterećeni za 8,5 milijardi kuna nameta
Državni inspektorat, kazao je Plenković, ogromna je reforma koja ide u prilog boljem tretmanu onih koji su predmet nadzora.
- Objedinjavanjem svih inspekcija koje su sada u Državnom inspektoratu učinili smo veliki iskorak koji će se pokazati vrlo korisnim - poručio je i dodao da je tranzicija prošla vrlo glatko bez ijednog sitnog problema.
Što se tiče trećeg vala porezne reforme i reforme smanjivanja administrativnih barijera, kazao je da je Vlada u dvije i pol godine ukupno rasteretila i građane i gospodarstvo za 8,5 milijardi kuna.
- Bilo je napretka i u reformi obrazovanja, dogovorili smo sve kurikulume, nastavlja se i reforma zdravstvenog sustava, reforma pravosuđa, daljnja decentralizacija, reforma državne uprave i spajanje državne uprave sa županijama.
Predsjednik Plenković na kraju je razgovora najavio da će na sjednici Vlade biti usvojen zaključak kojim će se Francuskoj ponuditi iskustvo hrvatskih restauratora i konzervatora u obnovi katedrale Notre-Dame, simbola kršćanstva, Francuske i Europe.
- Hrvatska je, nažalost, za vrijeme Domovinskoga rata pretrpjela enormne ratne štete. U tim je štetama bio veliki broj sakralnih objekata, preko 360 crkava je potpuno uništeno, a oko 1500 ih je oštećeno. Naši restauratori i konzervatori sigurno mogu svojim iskustvom i stručnim znanjem pomoći obnovi katedrale Notre-Dame.