Jačanje gospodarskog rasta, stroga kontrola rashoda, a višak preusmjeravati u smanjenje javnog duga
Predsjednik Vlade I HDZ-a Andrej Plenković na početku današnje 173. sjednice Vlade zahvalio je vatrogascima, vojnicima i svima koji su sudjelovali u gašenju požara koji je proteklog vikenda gorio u Šibensko-kninskoj županiji, te zaželio ozlijeđenima brz oporavak. Također, još je jednom izrazio sućut u ime Vlade u povodu smrti pripadnika Hrvatske vojske, skupnika Josipa Briškog, koji je tragično stradao u Afganistanu.
Osvrnuo se i na posjet novoizabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
- Imali smo niz kvalitetnih sastanaka, a njezin je dolazak u Hrvatsku kao treću zemlju članicu, nakon Francuske i Poljske, signal poštovanja prema Hrvatskoj i ulozi koju ima kao najmlađa članica i buduća predsjedateljica.
Što se tiče ulaska u eurozonu i Schengenski prostor, kazao je da je Hrvatska velikim angažmanom u svih osam područja ispunila sve očekivane obaveze te da vjeruje da ćemo u rujnu imati jasan signal od strane Europske komisije za ulazak u Schengen.
U vezi boravka članova Vlade u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ovog tjedna, na nizu kulturnih aktivnosti, te spominjući posjet Korčuli, posebno je izdvojio ukupnu investiciju od 130 milijuna kuna u lučku infrastrukturu, što je „renesansa hrvatske obale, s obzirom na broj investicija koje se u našem mandatu provode diljem Hrvatske“.
- Što se tiče poreznih reformi 4. kruga, koji donosi ukupno porezno rasterećenje od 3,75 milijardi kuna, njime dolazimo do 10 milijardi kuna poreznog rasterećenja građana i poduzetnika na početku četvrte godine mandata naše Vlade“, kazao je premijer i posebno napomenuo mjere kojima će mladi biti bez obveze poreza na dohodak do 25 godine i na 50 posto poreza na dohodak od 26 do 30 godine. „To su mjere koje služe i demografskoj revitalizaciji kao poticaj ostanku mladih ljudi u Hrvatskoj prigodom njihovog uključivanja na tržište rada.
Podsjetio je i na sastanak s predstavnicima Fortenova grupe i rekao da je rješavanje situacije u Agrokoru bila jedna od najvećih kriza ove Vlade, koja je obilježila velik dio aktivnosti mandata.
- Sada možemo konstatirati da je Fortenova grupa dogovorila refinanciranje ugovora o zajmu s prednosti namirenja te da slijedi konačna realizacija izdavanja četverogodišnje obveznice u iznosu od 1,2 milijarde eura.
Dodao je da je cijela grupa imala pet posto više dobiti nego prošle godine, te se može zaključiti da je glavna, temeljna kriza završila te je omogućen opstanak kompanije, refinanciranje, opstanak radnih mjesta te malih OPG-ova i dobavljača.
Osvrnuo se i na odluku o izboru globalne investicijske kuće Lazard za novog savjetnika za otkup Mol-ova udjela u Ini te istaknuo da su sudjelovali u uspješnom projektu refinanciranja duga u cestovnom sektoru, a godišnja ušteda za Republiku Hrvatsku je oko 50 milijuna eura.
Smjernice ekonomske i fiskalne politike
- Današnja sjednica važna je i zbog usvajanja Smjernica ekonomske i fiskalne politike, dokumentu koji definira smjer i ciljeve naše ekonomske politike, visinu financijskih planova ministarstava i drugih proračunskih korisnika za razdoblje 2020.-2022. - rekao je Plenković. Istaknuo je da je naglasak smjernica na daljnjem jačanju fiskalne održivosti i gospodarskog rasta uz adekvatnu skrb o svim građanima, pri čemu će ključne reformske aktivnosti biti usmjerene na jačanje dugoročnog potencijala hrvatskog gospodarstva, na ostvarivanje realne konvergencije prema zemljama unutar europodručja i smanjenje makroekonomskih neravnoteža. Podsjetio je i da Hrvatska više nije kao zemlja u kontekstu prekomjernih ekonomskih neravnoteža.
Što se tiče rasta BDP-a, projekcije rasta u 2019. godini su 2,8 posto, u 2020. 2,5 posto, a 2021. i 2022. godine 2,4 posto.
- Ulazimo u fazu brže, bolje i učinkovitije apsorpcije europskih fondova, što će također pridonijeti jačanju investicija te općenitom generiranju rasta - nastavio je i podsjetio da ove godine apsorpcija raste sa 71 posto na 85 posto, a iduće godine preko 100 posto.
- Vjerujem da će nam ta sredstva bitno pomoći kada je riječ o rastu BDP-a - rekao je premijer. Dodao je da će se rashodna strana proračuna strogo kontrolirati, a sav višak prihoda bit će usmjeren za smanjenje javnog duga.
- Rashodna strana proračuna određena je daljnjim jačanjem fiskalne održivosti i provođenjem svih aktivnosti u svrhu podizanja konkurentnosti gospodarstva i primjerene skrbi za cijelo stanovništvo - nastavio je i naglasio da će se dalje raditi na unapređenju poslovnog okruženja, brojnim rasterećenjima i povećavanjem i poboljšavanjem investicijske klime, poboljšanjem učinkovitosti pravosudnog sustava, sustava državne uprave, daljnjoj aktivaciji državne imovine, od čega također očekujemo veće prihode, kao i dodatni rast investicija, a „ono što je posebno važno i dugoročno bitno za Hrvatsku je da nastavimo reformu obrazovanja kojom povezujući tržište rada i naš obrazovni sustav stvaramo pretpostavke za opću konkurentnost zemlje na međunarodnome tržištu“.
- Vodit ćemo računa i o društvenoj solidarnosti, jačati sustav socijalne skrbi, zdravstveni sustav, voditi se našom politikom jačanja svih mjera provedbe obiteljske i populacijske politike općenito svega onoga što smo i dosad učinili na demografskoj revitalizaciji i na tom tragu ćemo i nastaviti naše aktivnosti - kazao je.
- Što se tiče smanjenja manjka općeg proračuna, u 2020. idemo na razinu od 0,2 posto BDP-a, dok u 2021. projiciramo blagi višak na razini 0,2 posto BDP-a, a 2022. godine višak na razini od 0,6 posto BDP-a.
Brodogradilište 3. Maj
Govorio je i o odluci Vlade da se uključi u proces izdavanja državnih jamstava za deblokadu računa, pripremu i pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih gradnji u brodogradilištu 3.Maj. Podsjetio je da je riječ o društvu koje je krajem 2017. godine završilo restrukturiranje, a da za razliku od Uljanika nije prezadužena kompanija. Također je rekao da su sadašnji potencijalni kupci, nakon provedenih konzultacija, izrazili interes i spremnost za završetak brodova,a postoji interes i za gradnju novih brodova.
- Danas šaljem poruku 3. Maju i svim zaposlenicima kako očekujemo da se temeljem svih dosadašnjih razgovora i kontakata napravi čvrsti plan i aktivnosti koje će omogućiti poslovanje u sljedećim godinama.
Na kraju, što se tiče granskih kolektivnih ugovora, istaknuo je da Vlada želi transparentan i jasan okvir djelovanja putem dijaloga sa socijalnim partnerima kroz aktivnosti GSV-a, pri čemu se mora voditi računa o cjelini.
- Samo ako imamo na umu sve moguće aspekte i resore možemo donositi odluke koje su i financijski održive i koje su realne. Jednako držimo do svih djelatnika u zdravstvenom, obrazovnom sustavu, policiji, državnim i ostalim službama, a Vlada ima odgovornost da gleda širu sliku. Spremni smo za dijalog i razgovor, ali da to sve bude financijski održivo.