Sudjelovanje na izborima te odlučivanje o budućnosti i Europe i RH jedna je od temeljnih zadaća svih građana
Moramo osvijestiti sve prednosti članstva u Europskoj uniji i dobro ih koristiti te se pokazati sposobnim upravljati Vijećem EU-a u prvih šest mjeseci iduće godine. To je prigoda za cijelo društvo da se do kraja identificira s velikim postignućima koje smo na europskom planu postigli u 30 godina - poručio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković koji je, zajedno s glavnim pregovaračem EU-a za Brexit Michelom Barnierom, sudjelovao u Dijalogu s građanima na temu „Budućnost Europe” na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Proces integracije u EU i NATO
U svome uvodnom govoru, predsjednik Plenković naglasio je da je budućnost EU-a i hrvatska tema:
- Činjenica je da je RH, u razdoblju svoje samostalnosti, uspjela riješiti ne samo ključne nacionalne zadaće - a to su cjelovitost teritorija, izgradnja institucija i tržišnog gospodarstva te usvajanje temeljnih europskih i univerzalnih vrijednosti na kojima počiva hrvatski Ustav - već smo vrlo brzo, u 2. desetljeću samostalnosti, vodili proces integracije u EU i NATO.
Kazao je da danas, kada gleda hrvatsku političku scenu, razabire zanimljiv detalj - sve je više aktera koji nikakvog doticaja s tim procesom nisu imali.
Stoga je važno da svi, a osobito mladi ljudi, razumiju tu činjenicu - napominje Plenković - jer oni akteri koji su u tim procesima bili od samih početaka na njih gledaju sasvim drugim očima.
Prednosti članstva u Europskoj uniji
Podsjetio je da je prošlog tjedna u Varšavi obilježena 15. obljetnica najvećeg proširenja EU-a, onog iz 2004. godine:
- Te su države srednje i istočne Europe dotad imale nekoliko vrsta pretpristupne pomoći, od gospodarske rekonstrukcije do direktnih proračunskih injekcija, a nakon proširenja, sada već punih 15 godina, koristile su sredstva za regionalni razvoj i koheziju. I te zemlje danas više nisu iste u pogledu ekonomske snage, pravne sigurnosti, reformskih potencijala, razvojnih iskoraka i kvalitete života! Baš nitko od mojih kolega u Varšavi nije rekao nijednu jedinu negativnu riječ vezanu uz članstvo u EU-u, već su naglasili da je svima bolje danas nego kada nisu bili zemlje članice.
U plusu 14 milijardi kuna!
Naglasio je pritom veliku razliku između pregovora tih 15 zemalja prema 10 članica + 2 i pregovora 27 zemalja prema jedan, kakve je prošla Hrvatska:
- Ulazak u EU omogućio je i Hrvatskoj sasvim drukčiji politički, pravni, ekonomski i razvojni kontekst. Članstvo je naše izuzetno i političko i ekonomsko postignuće! Hrvatska, koja spada u skupinu tzv. država kohezije, neto je korisnik EU proračuna s obzirom da iz njega više dobiva nego što u nj uplaćuje. Dosad smo 14 milijardi kuna u plusu!
Dodao je da europski projekt ima transformacijski učinak na sve procese u svim društvima koja su prošla taj proces prilagodbe.
Tri kapitalna fenomena u EU-u
Napomenuo je da je nužno, kako bi EU 2019. odgovorio na izazove, sagledati tri temeljna fenomena bez presedana koja su se razvila u zadnjih pet godina, u još uvijek aktualnom sazivu Europskog parlamenta:
- Prvi su izbjegličko-migracijske krize. Nijedan drugi događaj nije imao veće posljedice na arhitekturu političkih zbivanja u nacionalnim državama članicama. Drugi je referendum o Brexitu, za koji nije bilo nikakve potrebe. Izgubili su zbog laži, obmana, zabluda u koje su ih doveli UKIP, Farage i njemu slični hostilni mediji, ali razračunavanja unutar Konzervativne stranke. U prilog tome da su napravili loše za sebe govori i to što se već 3 godine zemlja koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, nuklearna sila, prvak svijeta u slobodnoj trgovini, top pet ekonomija svijeta, ne može ispetljati iz teme u koju se sama zapetljala.
Treći fenomen je demagoški populizam u komunikacijskom kontekstu digitalnog vremena koje je omogućilo baš svakom da bez ikakve kontrole plasira neistinite informacije - dodao je Plenković.
Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a
Hrvatska će dogodine prvi put predsjedati EU-om, i to nakon europskih izbora, s novom Komisijom, novim čelnikom Europskog vijeća i novim sazivom institucija, a na dnevnom redu će imati – nastavio je Plenković - i završetak pregovora o novome višegodišnjemu financijskom okviru koji će odrediti ključne prioritete EU-a u idućih 7 godina:
- Ta odgovornost za nas je posebno važna. Partneri će od nas očekivati i leadership i potpuno znanje o zakonodavnim procesima te inicijativu i preuzimanje odgovornosti kako bismo na vrijeme zaokružili okvire 7-godišnjeg proračuna. To će biti naš najveći izazov.
Proširenje se ne smije ostavljati po strani
Najavio je da će RH upravo u ovom tjednu iduće godine biti domaćin sastanka na vrhu zemalja članica EU-a:
- Naš je odabir da politički pošaljemo poruku i susjedima i članicama EU-a da temu proširenja ne možemo ostavljati po strani. Bude li se ostavljala, u taj će prostor ući drugi akteri koji će odvesti smjer razvoja tih zemalja u nekome drugom pravcu, a ne u pravcu procesa europske integracije.
Moramo osvijestiti sve prednosti članstva koje imamo i koristiti ih, pokazati se sposobnim upravljati Vijećem EU-a u prvih 6 mjeseci iduće godine. To je prigoda za cijelo društvo da se do kraja identificira s velikim postignućima koje smo na europskom planu postigli u 30 godina - zaključio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a.
Dijalog s građanima - poticaj za izlazak na izbore
Ocijenivši u izjavi za medije današnji dijalog jako dobrim, Plenković je kazao da smatra da je svaka takva prigoda dobra za dodatno senzibiliziranje javnosti za najaktualnije europske teme i da se što više ljudi identificira s činjenicom da je Hrvatska dio EU-a:
- Danas je bilo riječi o širem broju tema koje su relevantne za naše građane, uvjeren sam da će to biti dodatni poticaj da izađu na EU izbore 26. svibnja. Sudjelovanje gađana u izbornim procesima te u odlučivanju i Hrvatske i Europe jedna je od temeljnih zadaća svih nas.