Svaki će radnik pojedinačno odlučivati želi li u mirovinu sa 65 ili 68 godina
(VIDEO) Ministar rada i mirovinskog sustava te član Središnjeg odbora HDZ-a Josip Aladrović u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada“ o mogućnosti rada do 68. godine, uvođenju nacionalne mirovine radi zaštite od siromaštva u starijoj životnoj dobi, napadima s lijevoga političkog spektra na mirovine po posebnim propisima, dijalogu sa sindikatima i poslodavcima…
Gostovanje ministra Aladrovića možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:
O IZMJENAMA ZAKONA
Prijedlozi izmjena zakona u javnoj su raspravi od ponedjeljka i u Hrvatski sabor idu po hitnoj proceduri, a cilj je da budu u primjeni od 1. siječnja 2020. godine. Vlada je prihvatila svih osam članaka koje su sindikati predložili kroz referendumsko pitanje o mirovinskoj reformi - stoga nema potrebe za referendumom.
O MOGUĆNOSTI RADA DO 68. GODINE
Najveći je novum da radnici imaju pravo ostati na tržištu rada do 68. godine života. Hrvatskoj nedostaje radne snage i ova mjera služi i kao svojevrsna kompenzacija. Teško je procijeniti koliko će ljudi u budućnosti htjeti ostati raditi do 68. godine. O tome hoće li nastaviti raditi i koliko će produžiti radni vijek - svaka će osoba odlučiti pojedinačno. Nitko ne mora raditi do 68. godine, no pokušavamo stimulirati duži ostanak na radnom mjestu, jer to puno utječe i na visinu mirovine. U pravilu mirovine s velikim brojem godina radnog staža znatno odstupaju od ostalih, nakon 40 i više godina radnog staža one iznose 71 posto prosječne plaće.
O DIJALOGU SA SINDIKATIMA & POSLODAVCIMA
Krajem ovog ili početkom idućeg tjedna odvojeno ćemo se sastati s predstavnicima sindikata i poslodavaca. Vjerujem da ćemo na tim bilateralnim sastancima postići suglasnost o rješenjima koja su na korist građanima.
O MIROVINAMA PO POSEBNIM PROPISIMA
Postoji 17 takvih kategorija mirovina po posebnim propisima i za njih se isplaćuje 5,9 milijardi kuna godišnje. Inicijativa za njihovo odvajanje došla je više s lijevoga političkog spektra, nego od sindikata. I ona je dobrim dijelom promašena - jer se te mirovine plaćaju iz općih prihoda proračuna & nisu nikakav destabilizirajući faktor mirovinskog sustava. „Pokrivaju“ se dijelom iz radnog staža i dijelom prema posebnim propisima. U trenutku kad definiramo cijeli sustav, sazrijet će vrijeme da preispitamo posebne propise, ali sada te mirovine neće biti predmet razgovora.
O NACIONALNOJ MIROVINI
Podsjećam, nacionalna mirovina definirana je u Programu i HDZ-a i Vlade te Nacionalnoj strategiji socijalne skrbi i skrbi za starije osobe, a uvest ćemo je 1. siječnja 2021. godine. Radna skupina sastaje se u petak, već smo izradili presjek stanja unutar usporedivih sustava u Europskoj uniji. Moramo definirati cenzus za nacionalnu mirovinu, dohodovni ili imovinski. Želimo čuti sva mišljenja. Procjenjujemo da između 53.000 i 55.000 građana s više od 65 godina nema nikakvih primanja. Oko 95 posto njih su žene - za koje se moramo pobrinuti, no isplata nacionalnih mirovina zasigurno neće ići iz doprinosa koje plaćaju radnici.
http://hdz.hr/article/1069/uvodimo-nacionalnu-mirovinu-socijalni-element-zastite-od-siromastva-u-starijoj-zivotnoj-dobi