Uvodimo posebno kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe - femicid!
Andrej Plenković predstavio nove mjere za suzbijanje nasilja nad ženama i u obitelji & zaštitu prava djece: Od zakonskih izmjena još izdvojimo strože kazne za silovanje i ukidanje zastare za teža djela pedofilije. Spolno uznemiravanje više neće biti prekršaj, već kazneno djelo. Žrtve uključujemo u postupak i dajemo im mogućnost žalbe na određivanje mjera opreza, za čije će se kršenje odmah ići u istražni zatvor. Uvodi se i specijalizacija sudaca koji će se baviti isključivo nasiljem nad ženama. Osnivamo alimentacijski fond iz kojeg će se isplaćivati iznos alimentacije za djecu čiji roditelji ne ispunjavaju svoju obavezu, a država će se potom namiriti od obveznika uzdržavanja.
S ovim mjerama, koje smo izradili u partnerstvu s udrugama i inicijativama za zaštitu prava žena i djece, šaljemo jasnu poruku da nasilnike treba isključiti iz društva i strože ih kažnjavati, a žrtvama dati još čvršću podršku - poručio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a na predstavljanju mjera za suzbijanje nasilja nad ženama i u obitelji te zaštitu prava djece u Zagrebu.
Donosimo i ostale ključne poruke iz obraćanja premijera Andreja Plenkovića:
Jačanje i prevencije i penalizacije
Još na počecima mandata prepoznali smo potrebu da se borba protiv nasilja nad ženama digne na višu razinu. To smo činili izmjenama kaznenog zakonodavstva,, ratifikacijom Istanbulske konvencije, otvaranjem novih skloništa po županijama, osnivanjem obiteljskih odjela na sudovima, medijskom kampanjom i nizom drugih aktivnosti. Nastojali smo staviti problem nasilja u fokus te time pojačati i prevenciju i penalizaciju.
Premda su napravljeni mnogobrojni iskoraci, Vlada je bila svjesna da ni to nije dovoljno, pa je u dogovoru s predstavnicima institucija, udruga i inicijativa željela ići i dalje, pogotovo iz razloga što su žrtve brutalnog nasilja i ubojstava najčešće žene.
U fokusu je žrtva
Osnovana je i Radna skupina koja je imala zadaću raščlaniti cjelokupni zakonodavni okvir suzbijanja nasilja na ženama. Uključivala je predstavnike nevladinih organizacija, akademske zajednice te DORH-a i sudova. S fokusom na žrtvu razmatrali smo unaprjeđenje zakonskog okvira te odlučili ponovno mijenjati Kazneni zakon, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakon o kaznenom postupku i Obiteljski zakon.
Predloženim izmjenama kaznenog zakonodavstva proširuju se i osnažuju prava žrtava. Uvodi se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza. Kod kršenja mjera opreza sud će u roku od 24 sata morati donijeti rješenje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom. Policija dobiva ovlasti uhititi nasilnika kada god postoji osnovana sumnja da je mjera prekršena.
Strože kazne za nasilnike
Žrtve kaznenih djela protiv spolnih sloboda ispitivat će se audio-vizualnim putem. Iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj „spolno uznemiravanje“ i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti. Za kršenje zaštitnih mjera iz Zakona o zaštiti nasilja u obitelji moći će se izreći isključivo zatvorska kazna.
Povisuje se kazna za kazneno djelo silovanja, i to za temeljni oblik 3 do 8 godina zatvora, umjesto 1 do 5, a za kvalificirani oblik 5 do 12 godina zatvora, umjesto sadašnjih 3 do 10. Ukida se zastara kaznenog progona i izvršenje kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Nametljivim ponašanjem i spolnim uznemiravanjem od sada će se smatrati i kaznena djela koja nisu nužno bila dugotrajna.
Zadaće pravosudnog sustava
S obzirom ne veliki broj ubojstava žena samo zato jer su žene, uvodi se posebno kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe - za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora.
Jasna poruka borbe protiv nasilnika mora dolaziti i kroz pravosudni sustav, uključujući i izricanje strožih kazni za počinitelje nasilja nad ženama, a koje sucima već sada stoje na raspolaganju. U tom smjeru idu izmjene Zakona o sudovima.
Uvodi se specijalizacija sudaca za rad na predmetima nasilja u obitelji i nad ženama. Na tim predmetima moći će raditi samo oni suci koji se redovito stručno usavršavaju o problemu nasilja.
Alimentacijski fond
Kada je riječ o izmjenama Obiteljskog zakona, dodatno se štite prava i interesi djece koja su žrtve nasilja u obitelji, a to podrazumijeva i djecu koja svjedoče nasilju jednog roditelja nad drugim.
Iz Zakona se briše obaveza medijacije u slučaju tvrdnje ili saznanja o postojanju nasilja u obitelji. Kod donošenja odluke o roditeljskoj skrbi propisuje se da sud mora uzeti u obzir i tvrdnje o postojanju nasilja.
Ovim izmjenama usklađujemo se s odredbama Istanbulske konvencije, preporukama GREVIO-a, kao i preporukama iz Izvješća posebne izvjestiteljice Ujedinjenih naroda za nasilje protiv žena i djevojčica. Uvest će se alimentacijski fond putem kojeg će država uplaćivati iznos alimentacije za djecu čiji roditelji ne izvršavaju svoju obavezu, a država će se naknadno namiriti od obveznika uzdržavanja.
Hvala svim akterima
Ovo je naš treći, zajednički krug mjera za suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i u obitelji - kojim uvodimo do sada najopsežnije promjene. Politička volja za borbu protiv nasilja nad ženama nepobitno postoji. Ona je stalna i etična, ona je naš sustav vrijednosti. Stoga vas u ovom procesu i slušamo i čujemo.
Ove su mjere plod dijaloga, suradnje i povjerenja. Hvala predstavnicama i predstavnicima svih institucija, inicijativa i udruga bez čijeg bi truda, zalaganja i znanja bilo puno teže doći do ovako velikih iskoraka u pogledu suzbijanja fenomena nasilja nad ženama i u obitelji.
PREZENTACIJA
Cijelu prezentaciju novih mjera za suzbijanje nasilja nad ženama i u obitelji te zaštitu prava djece možete preuzeti OVDJE.