Prioriteti proračuna - Nastavak rasta plaća, zaposlenosti i mirovina, zaštita izloženijih građana & daljnja ulaganja u razvoj!
(VIDEO) Hrvatski sabor. Premijer Plenković predstavio proračun za 2024. godinu: Socijalno je osjetljiv i razvojan, ali i održiv. A održiv je jer imamo 2. najveći rast BDP-a u EU-u; jer smo se izborili za čak 25 milijardi € europskih sredstava; jer odgovorno upravljamo javnim financijama; jer je kreditni rejting najviši do sada; jer smo u krizama ne samo očuvali socijalnu koheziju, nego i rekordno podizali plaće i otvarali radna mjesta; jer s eurom i Schengenom ostvarujemo najbolje turističke rezultate u povijesti; jer smo, naposljetku, očuvali političku stabilnost. Istodobno, nastavljamo s reformama, besplatnim školskim obrocima i udžbenicima, ulaganjima u energetiku, autoceste, obrazovanje, obnovu, dječje vrtiće, zaštitu standarda… Istodobno, javni dug trebao bi 2024. pasti na 58%, a inflacija na 3.1%.
Kad Vlada RH nastavlja podizati plaće i mirovine te štititi životni standard, iz oporbe nas napadaju da se radi o „predizbornom proračunu“. A da proračun nije tako ambiciozan kao što jest, optužili bi nas da ne vodimo brigu o egzistenciji hrvatskih građana.
Oporba k'o oporba - zločesta, a nemoćna; jalna, a jalova.
Već 8. proračun koji Plenković predlaže
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković zastupnicima je predstavio - zajedno s ministrom financija Markom Primorcem - već 8. državni proračun u svom mandatu u Banskim dvorima.
Premijerovo izlaganje možete pogledati i poslušati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:
O DRŽAVNOM INTERVENCIONIZMU & ZAŠTITNIM MJERAMA
Prioritet nam je u ovim globalnim okolnostima - kao i zadnjih nekoliko godina - zaštititi najizloženije sugrađane i osigurati stabilnost javnih financija, ali istodobno i nastaviti ulagati u razvoj Hrvatske.
Politikom državnog intervencionizma te snažnim paketima pomoći građanima i gospodarstvu u iznosu od 7.2 milijarde eura očuvali smo socijalnu koheziju, spriječili rast cijena struje, plina i naftnih derivata, omogućili normalno funkcioniranje dječjih vrtića, škola, fakulteta, općina, gradova, županija, komunalnih uprava i poduzeća, bolnica, domova za starije, javnih i vjerskih ustanova, udruga i, naravno, kućanstava.
Paketi pomoći koje je Vlada do sada usvajala omogućili su da se odagnaju strahovi onih koji su zazivali 400 tisuća nezaposlenih. To se u Hrvatskoj nije dogodilo. Nije se dogodilo zato što je Vlada djelovala.
Podsjetio bih i da je Vlada u vremenu krize izazvane pandemijom Covida pomogla da 130.000 poduzeća ostane na nogama te isplatila plaće radnicima u privatnom sektoru - za njih čak 800.000. Egzistencija hrvatskih obitelji nije bila ugrožena. Za sve to trebalo je fiskalnog prostora, snage, umijeća, hrabrosti i znanja, a mi smo to itekako imali.
O POLITIČKOJ STABILNOSTI & ODGOVORNOM UPRAVLJANJU
Istodobno smo realizirali sve strateške ciljeve te ispunjavali obećanja iz Izbornog programa i Programa rada Vlade RH. A to smo uspjeli zahvaljujući političkoj i ekonomskoj stabilnosti koju smo osigurali.
Da nismo odgovorno upravljali javnim financijama, ne bi se ispunili kriteriji ni za ulazak u europodručje i Europski stabilizacijski mehanizam, ni za - prije toga - izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Naša proeuropska politika i politika odgovornog upravljanja javnim financijama imala je svoj smjer, svoju glavu i rep.
Među ostalim, podigli smo kreditni rejting zemlje za čak četiri stupnja. Danas je na investicijskoj razini, a sve su mu tri svjetske agencije - Fitch, Standard & Poor's i Moody's - poboljšale izglede iz stabilnih u pozitivne. Dakle, samo nas jedna mala stepenica dijeli od A razine kreditnog rejtinga.
O POVJERENJU GRAĐANA U DRŽAVNE FINANCIJE
Tim postignućima možemo pridodati i izdanja prve narodne obveznice i prvih trezorskih zapisa. Građani su u prvoj polovici godine svoje povjerenje pokazali uloživši milijardu i 350 milijuna eura vlastitog novca u obveznicu hrvatske države, uz prinos od 3.65%.
To su povjerenje potvrdili i sada - uloživši oko 980 milijuna eura u trezorske zapise, s godišnjim prinosom od 3.75%. To znači da hrvatski građani vjeruju u ekonomski i financijski smjer zemlje. Da nije tako, ne bi baš u ovoj godini ukupno uplatili dvije milijarde i 300 milijuna eura vlastite štednje u državne financije.
O REKORDNIM EU SREDSTVIMA & RAVNOMJERNOM REGIONALNOM RAZVOJU
Podsjećam da je hrvatskom gospodarstvu, institucijama i građanima na raspolaganju ukupno 25 milijardi eura europskih sredstava - što kroz novi Višegodišnji financijski okvir, što kroz Instrument „EU iduće generacije“.
Danas ćemo dobiti potvrdu Europske komisije o prihvaćanju aneksa Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti (NPOO), čime se Hrvatska penje na 10 milijardi eura iz Instrumenta „EU iduće generacije“, a pritom smo u potpunosti iskoristili sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a za obnovu od potresa.
Ništa se od toga nije dogodilo slučajno, nego zahvaljujući angažmanu ove Vlade - koja je i dobila mandat kako bi brinula o onome što je dobro i korisno za hrvatske građane.
Jednako tako, Vlada je ulagala u politiku ravnomjernog regionalnog razvoja - jer želimo da svi krajevi Hrvatske imaju jednake šanse.
O KAPITALNIM PROMETNIM PROJEKTIMA & BUDUĆIM POTHVATIMA
Podsjetio bih i na neke od kapitalnih ulaganja u prometnu infrastrukturu, koja su dokaz da se u mandatu ove Vlade ostvaruje politika jednakih šansi.
Tu je koridor Vc, kojim je Baranja integrirana četverotračnom autocestom u mrežu hrvatskih autocesta. Zatim probijanje druge cijevi tunela Učke, kojom i Istra, i to četverotračnom cestom, postaje integrirana u mrežu hrvatskih autocesta. Dovršavamo autocestu do Siska.
Jug Dubrovačko-neretvanske županije povezan je Pelješkim mostom, a tu su i nova ulaganja u dionicu Križišće - Žuta Lokva, puni profil autoceste od Ploča prema Dubrovniku te izgradnja brzih cesta prema Bjelovaru, Virovitici i Koprivnici.
Isto je tako i na sjeveru Hrvatske - Varaždin, Ivanec, Krapina, a u istočnoj Slavoniji srijemska transverzala. Također, tu je i obilaznica Splita, čime se prometno rasterećuje drugi najveći hrvatski grad i omogućava njegovo kvalitetno funkcioniranje u turističkoj sezoni.
O POVEĆANJU PLAĆA & POREZNOJ REFORMI
Osigurali smo i povećanja plaća zaposlenicima u državnom i javnom sektoru u ovoj godini. Od povećanja iz lipnja od 100, 80 i 60 eura, do zadnjeg dogovora sa socijalnim partnerima o 5% rasta osnovice, povećanju božićnice sa 232 na 300 eura te novom pravu - uskrsnici od 100 eura.
Od 1. siječnja doći će i do povećanja plaća svim građanima zahvaljujući poreznoj reformi. I ovim putem pozivam sve jedinice lokalne samouprave da iskoriste fiskalni prostor koji imaju zbog povećanih prihoda od poreza na dohodak te da daju doprinos povećanju plaća, a ne da budu iznimke. Ako mogu jedne jedinice, mogu i one druge. Stvar je političkog odabira, odgovornosti i volje, a ne rashodnih pritisaka.
O SOCIJALNOJ OSJETLJIVOSTI & BESPLATNIM ŠKOLSKIM OBROCIMA
Uz povećanje mirovina i plaća u državnim i javnim službama, od ostalih proračunskih stavki izdvojio bih financiranje Zakona o osobnoj asistenciji, uvođenje Zakona o inkluzivnom dodatku i povećanje dječjeg doplatka. Sve su to mjere koje pomažu onima kojima je najteže. Naglasio bih i da će se doseg mjere dječjeg doplatka povećati na otprilike 250.000 obitelji, odnosno na preko 530.000 djece.
Od ove godine prvi su put uvedeni besplatni udžbenici, besplatni prijevoz i besplatni obrok u svim hrvatskim osnovnim školama, što je veliko postignuće. Meni je jedna draga i simpatična curica iz Slavonskog Broda na Interliberu dobacila: Hvala na ručku. To znači da ta djeca nisu imala prije besplatan ručak u svojoj školi i da vide razliku. I to je dosta bitno da imamo na umu.
O ULAGANJIMA U OBNOVU, ENERGETIKU & OBRANU
U proračunu je predviđeno i dodatnih 418 milijuna eura za sanaciju šteta od potresa, zatim 251 milijun eura za troškove servisiranja javnog duga, zatim sredstva za financiranje i sufinanciranje željezničke infrastrukture, povećanje kapaciteta LNG terminala i uspostavu hitne medicinske službe. Vlada je vodila računa i o energetskoj obnovi zgrada, za što je osigurano 69 milijuna eura.
Tu su i rekordna ulaganja u obrambene sposobnosti, od 1.2 milijarde eura, što znači da su - u odnosu na početak mandata ove Vlade - udvostručena godišnja izdvajanja.
Predviđena su i dodatna sredstva za hrvatsku policiju za zaštitu granica te dodatna sredstva za razvoj kulture, turizma i sporta, kao i za realizaciju projekata u poljoprivredi, prometu, vodno-komunalnoj i lokalnoj infrastrukturi.
UMJESTO ZAKLJUČKA
Proračunski prihodi za 2024. planirani su na 28.5 milijardi eura, a rashodi na 32.6 milijardi eura. Zašto? Kako bismo povećali plaće našim građanima. Zašto? Kako bismo povećali mirovine. Zašto? Kako bismo i dalje provodili mjere pomoći, nastavili jačati ekonomski i socijalni standarda građana, osobito onih najranjivijih
Zašto? Kako bismo ovaj proračun - koji je i socijalno osjetljiv i razvojan, i ambiciozan i održiv - stavili i u funkciju reformskih procesa te kako bismo realizirali i svoje ostale prioritete.
Imajući na umu mnogobrojne vanjske šokove s kojima smo bili suočeni, mnogobrojne pakete mjera koje smo poduzeli, na ostvarenje strateških ciljeva i iskazano povjerenje hrvatskih građana u javne financije, predlažemo Hrvatskom saboru da prihvati ovaj proračun zajedno s projekcijama za 2025. i 2026. godinu!