Štiteći oceane spašavamo čovječanstvo i planet - to Hrvati kao pomorska nacija & Hrvatska kao mediteranska zemlja itekako znaju!
(VIDEO) Nica (Francuska). Premijer Andrej Plenković na 3. Konferenciji Ujedinih naroda o oceanima: Nije ocean taj koji nas treba - mi smo ti kojima je on potreban. Njegov dah nadahnjuje naše kulture, hrani naša gospodarstva i regulira našu klimu. Ali, danas taj dah jenjava. I ako nećemo djelovati, mogao bi utihnuti. Hrvatska je spremna poduzeti odlučne mjere kako bi ocean ponovno mogao disati. Neka ocean diše kako bi život opet mogao napredovati, a čovječanstvo doći do daha.
U sklopu 3. konferencije UN-a koja se održava u Francuskoj, na Azurnoj obali, predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković sudjelovao je na plenarnoj sjednici na temu "Neka ocean diše - kako bi čovječanstvo moglo napredovati".
Plenkovićev govor na francuskom jeziku možete pogledati i poslušati u videu, a u nastavku ga u cijelosti donosimo u prijevodu:
Djelovati hitno i sa svrhom
U Lisabonu 2022. godine (na 2. Konferenciji UN-a o oceanima - op. ur.) ponovno smo potvrdili našu zajedničku odgovornost i cilj: zaštititi morski okoliš u interesu i čovječanstva i planeta.
Danas se nismo okupili samo kako bismo procijenili naš napredak. Ovdje smo kako bismo pojačali našu predanost - djelovali sa svrhom i hitno.
Ovdje smo kako bismo otvorili pluća našeg planeta, pustili ocean da diše - kako bi život na Zemlji mogao nastaviti napredovati.
Oceani ostaju bez zraka
Naši oceani su pod opsadom višestrukih, isprepletenih prijetnji: klimatskih promjena, onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja i gubitka bioraznolikosti. Ostaju bez zraka.
Morski ekosustavi propadaju. Vode postaju sve kiselije. Riblji fond je u opadanju.
Posljedice su dalekosežne: poremećeni hranidbeni lanci, povećana ranjivost obale, ekonomska nestabilnost i slabljenje ključne uloge oceana u regulaciji klime.
Nacionalni identitet isprepleten s morem
Za Hrvatsku ovo nije daleka briga, to je životna stvarnost.
Smještena u srcu Jadrana, s više od 1.200 otoka i jednom od najrazvedenijih obala na Mediteranu, hrvatski je identitet isprepleten s morem.
Ono je naša prirodna baština, naš gospodarski motor, naša kulturna duša.
Mi smo čuvari Jadrana, svjedoci ne samo njegove trajne ljepote, nego i njegove rastuće krhkosti.
Dopustimo moru da opet diše
Tijekom protekla tri desetljeća naši oceani apsorbirali su toplinu ekvivalentnu pet do šest bombi na Hirošimu - svake sekunde.
Ova golema akumulacija topline, iako uglavnom nevidljiva, remeti oceanske struje, desetkuje ekosustave i gura klimatski sustav prema nestabilnosti.
Ali, more nije bezdan. Njegova je ravnoteža nestabilna. Njegova je otpornost konačna. I došlo je vrijeme da mu se ponovno dopusti disanje.
Povećali zaštićena morska područja s 12% na 32%
Danas s ponosom objavljujem da je Hrvatska povećala svoja zaštićena morska područja s 12% na 32% svoga pomorskog prostora.
No, samo označavanje nije dovoljno. Prava zaštita mora biti dinamična, prilagodljiva i utemeljena na otpornosti.
U tu svrhu pripremamo Nacionalni plan obnove prirode, usmjeren na rehabilitaciju degradiranih morskih ekosustava.
Razmotrimo kotlinu Jabuka/Pomo u središnjem Jadranu: u manje od desetljeća odgovorno upravljanje omogućilo je oporavak ribljih stokova. To je živi dokaz da se, kada mu se da prostor i vrijeme, ocean može oporaviti.
Održivi razvoj - Hrvatska 8. u svijetu
Održivost je u središtu hrvatskoga razvojnog modela.
Rangirana na 8. mjestu u svijetu među 193 zemlje po provedbi Ciljeva održivog razvoja, Hrvatska pokazuje da zeleni i plavi rast nisu samo kompatibilni - oni se međusobno osnažuju.
Naš BDP porastao je za 3,6% dok smo istodobno smanjili naš ekološki otisak.
Usklađivanjem našega gospodarskog pulsa s ritmom oceana gradimo budućnost u kojoj prosperitet i planetarno zdravlje napreduju zajedno.
Pravedna regulacija ribolova
Ribarstvo je temelj hrvatskog gospodarstva, osobito za naše male obalne zajednice. Ali, morski resursi nisu neograničeni.
Zalažemo se za robusno, znanstveno utemeljeno upravljanje, pravednu regulaciju i snažnu podršku malim ribarima - često najranjivijima, ali i najvažnijim akterima.
Hrvatska je angažirana članica regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom i žestoki protivnik nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova - u skladu s prioritetima EU-a i nacionalnim prioritetima.
Također, podržali smo Preporuku OECD-a za ukidanje štetnih subvencija koje doprinose nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu.
Pomorsko prostorno planiranje
Hrvatska modernizira svoje pomorsko prostorno planiranje putem pristupa temeljenog na ekosustavu, potkrijepljenog digitalnim tehnologijama i ažuriranim pravnim okvirom.
Zalažemo se za održivi obalni turizam, potičući posjetitelje i tvrtke da smanje svoj utjecaj na okoliš.
Također unapređujemo obnovljive izvore energije na moru i dekarbonizaciju pomorskog prometa, osiguravajući da ocean postane središnji dio klimatskog rješenja.
Sigurnost Jadranskog mora
Svake godine više od 70 milijuna tona opasnih materijala prođe kroz Jadransko more.
Jedan jedini incident mogao bi imati razorne ljudske i ekološke posljedice.
Zato Hrvatska, u partnerstvu sa susjedima, razvija transnacionalnu mrežu pomorske sigurnosti - uključujući novu rezoluciju IMO-a i obvezni sustav prijavljivanja plovila u jadransko-jonskoj regiji.
Pomorska sigurnost nije opcionalna. Ona je ključna.
Plastika začepila arteriju oceana
Plastični otpad guši krvožilni sustav oceana. Od mikroplastike do plutajućeg otpada, gušimo more.
Zato podržavamo usvajanje smjelog, pravno obvezujućeg globalnog ugovora na sljedećoj sjednici Međuvladinog pregovaračkog odbora - onog koji se bavi cijelim životnim ciklusom plastike, od proizvodnje do odlaganja.
Samo odčepljenjem arterija oceana možemo mu vratiti sposobnost disanja.
Zaštita otvorenog mora - pravih pluća planeta
Suočeni s trostrukom planetarnom krizom - klimom, onečišćenjem i bioraznolikošću - nacionalni napori moraju biti popraćeni ambicioznom multilateralnom suradnjom.
Ugovor o otvorenom moru - Sporazum o bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ) - predstavlja povijesnu priliku za zaštitu otvorenog mora, pravih pluća našeg planeta.
Hrvatska je igrala aktivnu ulogu u pregovorima i snažno se zalaže za brzo stupanje ugovora na snagu. Završili smo proces ratifikacije i danas ćemo predati instrument o ratifikaciji.
Moramo djelovati globalno
Čestitamo Europskoj komisiji i našim kolegama iz država članica EU-a na Europskom paktu o oceanima, koji Uniju pozicionira kao globalnog lidera u održivom upravljanju oceanima.
Ali, ovo vodstvo mora potaknuti globalni pokret - jer ocean ne poznaje granice, pa ne bi trebali ni naši napori.
Ocean ne treba nas - mi trebamo njega
Dame i gospodo, mi ne posjedujemo ocean. Ovisimo o njemu.
Nije ocean taj koji nas treba - mi smo ti kojima je on potreban.
Njegov dah regulira našu klimu, hrani naša gospodarstva i nadahnjuje naše kulture. Ali danas taj dah jenjava.
I ako ne djelujemo, mogao bi utihnuti.
Hrvatska je spremna
Bilateralno, unutar Europske unije i na globalnoj sceni - Hrvatska je spremna poduzeti odlučne mjere kako bi ocean ponovno mogao disati.
Neka ocean diše - kako bi život ponovno mogao napredovati, a čovječanstvo doći do daha.
Hvala!
EUROPSKI PAKT O OCEANIMA
Nakon plenarne sjednice premijer Andrej Plenković sudjelovao je na predstavljanju Europskog pakta o oceanima. Naglasio je da Pakt predstavlja nužni korak u pružanju sveobuhvatnog okvira za koordiniranu akciju svih sektora i razina vlasti:
- Vjerujem da će taj strateški okvir pružiti novu priliku za očuvanje oceana i mora, osobito unutar Europske unije. Jedna od najvažnijih zadaća našeg vremena jest graditi održivu plavu ekonomiju.
Faust V. - prvo autonomno plovilo
Taj sektor u Hrvatskoj zapošljava više od 140.000 ljudi i prihodi više od 3 milijarde eura bruto dodane vrijednosti - napomenuo je:
- Imamo prvo hrvatsko autonomno plovilo Faust V., nazvano prema našem izumitelju Faustu Vrančiću. To je plovilo predvodnik budućnosti pomorskih inovacija, koje kombinira umjetnu inteligenciju, ekološku održivost i naprednu digitalizaciju - kako bi odgovorilo na ključne okolišne izazove.
Hrvatska posebnost - Zakon o otocima
Plenković je na kraju obraćanja istaknuo da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja s posebnim zakonodavnim okvirom posvećenom razvoju otoka.
„OSNAŽITI JADRANSKU, POMORSKU & RIBARSKU ORIJENTACIJU“
U izjavi za medije predsjednik Vlade RH i HDZ-a kazao je da su paneli i glavna konferencija na kojima je sudjelovao bili prigoda da podsjeti na hrvatsku jadransku i mediteransku orijentaciju te hrvatske napore u zaštiti mokrog okoliša, očuvanju bioraznolikosti i ulaganju u hrvatske luke i otoke:
- Hrvatska ove godine predsjeda Inicijativom triju mora, a dogodine će preuzeti predsjedanje Inicijativom EU Med-9. Želimo osnažiti našu jadransku, pomorsku i ribarsku orijentaciju i mislim da će Europski pakt za oceane, koji je danas predstavljen, biti prilika da kroz takav strateški okvir više ulažemo u naša obalna područja.
Povijesna ulaganja u otoke
Takvi europski i međunarodni okviri itekako su povoljni za stvaranje još boljeg ozračja za razvoj gospodarstva orijentiranog na more, koje daje ogroman doprinos hrvatskom BDP-u - dodao je:
- Vlada RH je u naša tri mandata uložila 3 milijarde eura u razvoj otoka. Otocima je prilagođen Instrument Kohezijske politike tako da su izdvojena posebna sredstva za otoke i sedam obalnih županija, i to povrh ostalih instrumenata. Na taj ćemo način omogućiti i bolju povezanost otoka i njihov bolji ekonomski razvoj.