Pod kontrolom imamo i koronavirus i migrantsku krizu. Na EU razini pokazali smo liderstvo i inicijativu u najtežim pitanjima!
Andrej Plenković za Večernji list: Ovakvu ulogu Hrvatska na europskoj sceni nikada nije imala.
U intervjuu s novinarkom Sandrom Veljković predsjednik Vlade RH i HDZ-a govori o tome kako Hrvatska na europskoj razini upravlja krizama oko migracija i koronavirusa te o suradnji sa Slovenijom.
Bili ste u Grčkoj na granici s Turskom. Kakva je situacija iz prve ruke?
Posjet grčko-turskoj granici s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, a na poziv našeg prijatelja grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa, dogodio se u dobrom trenutku i s pravom porukom. A to je zaštita vanjskih granica i sigurnosti europskih građana. Najprije, posebno je važno da je ova Vlada desnog centra, koju vodi Mitsotakis, promijenila politiku u odnosu na Tsiprasovu vladu. Grčka policija čuva granicu i sprječava nezakonite migracije kopnenim putem iz Turske prema Grčkoj te na taj način štiti sigurnost i sprječava ubrzavanje dinamike migracijsko-izbjegličkog vala na istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti.
Znači li to da ne treba biti straha od većeg priljeva migranata?
Trebamo svi biti na oprezu. Ljudi koji su došli blizu tursko-grčke granice već su neko vrijeme na teritoriju Turske. Oni su došli organizirano na taj prijelaz s informacijom da mogu ići prema Europi. Ta informacija nije točna i grčke vlasti o tome jasno govore i upozoravaju da ne dolaze uzaludno do granice jer dalje neće biti pušteni. A to je upravo ona politika koja je dominantna na EU razini - da sprječavamo nezakonite migracije.
S druge strane, postoje nezakoniti prelasci prema grčkim otocima. To su destinacije gdje će se odvijati pokušaj prelaska Egejskog mora. Tu također Grčka pokušava kontrolirati situaciju, što je zahtjevnije nego na kopnenoj granici.
Sastanak Vijeća unutarnjih poslova EU-a, kojim je predsjedao ministar Davor Božinović, važan je zbog upućivanja zaključaka koji prije svega daju potporu i pokazuju punu solidarnost s Grčkom, šalju poruku da će se nezakonite migracije sprječavati, kao i da ljudi, migranti i izbjeglice, ne smiju postati žrtve te upućuju poziv Turskoj na dijalog. Važno je da se pridržavamo izjave iz 2016. i aranžmana koji su tada dogovoreni te tako gradimo buduće odnose između Turske i EU-a.
Znači, situacija između 2015. i ova sada su različite?
Značajno su različite. Da je politika ove grčke Vlade identična onoj prije pet godina, mi bismo već sada imali veliki broj ljudi koji se kreće kroz Grčku prema Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i BiH, a kasnije i prema Hrvatskoj. Tu situaciju sada nemamo, Grčka je štit vanjske granice Europske unije. Stabilnost cijelog ovog područja ovisi o učinkovitosti kontrole vanjske granice.
Erdogan kritizira EU da ne pomaže dovoljno, da nije ukinula vize za turske građane i da nije izmjestila izbjeglice iz kampova. Kad je riječ o vizama, tu miješa kruške i jabuke, ali činjenica je da nisu sve države EU preuzele svoj dio tereta?
Turska daje značajan doprinos u zbrinjavanju 3.7 milijuna izbjeglica na svojem teritoriju. Europska unija stavila je dosad za to na raspolaganje sredstva u iznosu od 6.3 milijardi eura. Nakon recentnog razvoja događaja u Siriji procjenjuje se da je u pograničnim područjima s Turskom dodatnih milijun izbjeglica ili prognanika. EU je kao odgovor na tu tešku humanitarnu situaciju stavila na raspolaganje 60 milijuna eura i razmatra dodjelu značajne dodatne pomoći. Imajući u vidu te činjenice, ključno je vidjeti kako možemo osigurati nastavak provedbe dogovora EU-a i Turske. Suradnja s Turskom nam je važna i zato nastavljamo s diplomatskim aktivnostima koje su u tijeku.
Ovih dana su Tursku posjetili visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Borrell i povjerenik Lenarčič, a u petak se u Zagrebu održalo i Vijeće za vanjske poslove EU-a na kojem sam govorilo o važnosti pronalaska diplomatskog i političkog rješenja s Turskom. O tome sam jučer poslijepodne razgovarao telefonom i s turskim predsjednikom Erdoganom. Bitno je i postići trajan mir u Siriji, pa u tom smislu upravo postignuto primirje oko Idliba, slijedom dogovora predsjednika Putina i Erdogana, ima veliko značenje.
Kada je riječ o solidarnosti članica Europske unije s Turskom u smislu preseljenja sirijskih izbjeglica, većina je članica ispunila obveze koje su preuzele, a neke su preselile i više nego li je to dogovorom iz 2016. bilo definirano. I Hrvatska u tome sudjeluje jer je to zakonit put dolaska osoba u stvarnoj potrebi za međunarodnom zaštitom. Time šaljemo poruku da postoje zakoniti načini dolaska u Europsku uniju za izbjeglice i da neizvjesna putovanja koja uključuju nezakonite prelaske granica i izloženost krijumčarskim mrežama nije opcija, posebno kada je riječ o izbjeglicama koje ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu.
Unatoč svemu, i promijenjenoj situaciji od 2015. godine, činjenica je da nemamo reformirani sustav azila. Hoće li Hrvatska inzistirati da se dogovori o tome privedu kraju i što još ostaje dogovoriti?
Komisija u konzultacijama s državama članicama radi na novom Paktu o azilu i migracijama za koji vjerujemo da će biti predstavljen u drugoj polovici hrvatskog predsjedništva. Nakon toga ćemo do kraja našeg predsjedanja preuzeti vodeću ulogu u postizanju dogovora o provedbi novog Pakta. Ta će se rasprava vjerojatno nastaviti za vrijeme njemačkog predsjedanja Vijećem u drugoj polovici ove godine. Imajući u vidu činjenicu da su migracije fenomen s kojim ćemo se suočavati dugoročno, vjerujem da sve države članice prepoznaju odgovornost kada je riječ o postizanju dogovora o novom europskom sustavu azila koji će bit otporan na krize, pridonijeti obnovi povjerenja i očuvanju integriteta našeg područja. Upravo su ti elementi sadržani u Strateškim smjernicama o području pravde, slobode i sigurnosti koje će ministri unutarnjih poslova usvojiti na svom Vijeću 13. ožujka, a Europsko vijeće potvrditi 25. i 26. ožujka. Dakle, itekako i o tom pitanju vodimo računa i dajemo konkretan doprinos kako bi se o tom važnom pitanju postigao značajniji napredak za vrijeme hrvatskog predsjedanja.
Koliko ovakva situacija može ići na ruku populistima koji redovno koriste migrante za svoju političku agendu?
Puno sam puta rekao da nijedan fenomen nije toliko utjecao na političku arhitekturu Europe kao migrantska kriza kojoj svjedočimo zadnjih 4-5 godina. O tome posebno svjedoče izborni rezultati u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, kao i drugim članicama. Stoga treba izvući pouke iz tog iskustva i osigurati jedinstven pristup svih država članica te podupirati napore grčke vlade u zaštiti vanjskih granica. Moramo postići što prije dogovor i oko migrantske krize ujediniti Europu, a ne razjediniti i tako osnažiti populizam koji se hrani na ovoj teškoj sigurnosnoj i humanitarnoj situaciji. Sjetite se kako je dio aktera u Hrvatskoj pokušao izazvati histeriju i strah kod građana širenjem neistina oko usvajanja Globalnog sporazuma o sigurnim, urednim i regularnim migracijama iz Marakeša. A danas, kada imamo potencijalnu novu migrantsku krizu, kao pridružena članica Globalnog sporazuma kojim se reguliraju uređene, zakonite migracije, Hrvatska je još zaštićenija, zahvaljujući i neumornom radu preko 6.500 hrvatskih policajca koji štite granicu. I tako će i ostati. Sigurnost hrvatskih građana neće biti dovedena u pitanje.
Govori se o slanju Hrvatske vojske na granice, koliko je to izgledni scenarij u ovom trenutku? Iako situacija nije toliko loša kao 2015. kada vojska nije izašla na granice. Stoga, zašto bi sada?
U odnosu na 2015. i 2016. godinu, smanjen je intenzitet na toj ruti za 98 posto - ono što je tada bilo 100 posto dolazaka, sad je svega 2 posto. U kontekstu saznanja da postoji mogućnost da veliki broj ljudi krene prema zapadnoj Europi, logično je da sve države koje su na toj ruti nastoje napraviti plan kako reagirati. Hrvatsku granicu čuva hrvatska policija i tako će i ostati. U slučaju da se dogode neke izvanredne okolnosti, naravno da ćemo razmotriti mogućnost da u tom poslu odgovarajuću ulogu ima i Hrvatska vojska - ako je to potrebno. To je, između ostalog, bila i jedna od točaka dnevnog reda sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Kako je protekao sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost?
U konstruktivnoj atmosferi. Sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost održao se u trenucima kada imamo dvije istodobne ozbiljne situacije - potencijalni migracijski val, a druga je širenje epidemije koronavirusa. Dominantna odgovornost i inicijativa je na Vladi. Mi smo oko koronavirusa na vrijeme reagirali, pratili smo situaciju u Kini i Wuhanu, analizirali dinamiku širenja virusa u Europi, bili u kontaktu s WHO-om, susjednim zemljama i Europskom komisijom. Provodimo sve odgovarajuće mjere.
Zahvaljujem ministrima zdravstva i unutarnjih poslova, epidemiolozima, HZJZ-u, svim ostalim zdravstvenim djelatnicima i Državnom inspektoratu na onome što su poduzeli do sada. Objedinjenim djelovanjem civilne zaštite i svih resora štitimo javno zdravstvo i sigurnost naših građana. Posebno vodimo računa o tome da smo turistička zemlja. Izbjegavamo bilo kakvo stvaranje panike, koja bi negativno utjecala na gospodarstvo, a pripremamo i paket mjera da pomognemo gospodarstvenicima koje bi ova situacija ugrozila.
U prvih dva mjeseca predsjedanja, izbile su dvije velike krize - koronavirus te ona migrantska. Kako je Hrvatska odradila svoj dio posla i jesu li zbog krize neke druge teme stavljene na čekanje?
Na europskoj razini pokazali smo liderstvo i inicijativu po najsloženijim temama. Tome svjedoči vrlo izrazita dinamika vanjskopolitičkih aktivnosti u protekla dva mjeseca. U Zagrebu smo u siječnju primili čelnike Europskog vijeća, Europske komisije i Europskog parlamenta - Michela, von der Leyen i Sassolija, kao i kolegij povjerenika Komisije te predsjednika Revizorskog suda EU-a Lehnea. U Strasbourgu sam pred Europskim parlamentom predstavio program hrvatskog predsjedanja. Posjetio sam Rim, Berlin, Pariz i London te održao bilateralne susrete s premijerom Conteom, predsjednikom Macronom, kancelarkom Merkel i premijerom Johnsonom.
U Davosu smo bili na 50. godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma, u Portugalu na sastanku Prijatelja kohezije, dok smo u Bruxellesu održali neformalni susret s čelnicima zemalja jugoistoka Europe. Posebno je bio važan i susret sa Svetim Ocem Franjom u Vatikanu. Sve to pridonijelo je da smo uspjeli ponovno visoko na dnevni red EU-a staviti temu proširenja EU-a. Kruna predsjedanja bit će Zagrebački sastanak na vrhu. Paralelno s time, dogodio se Brexit te uskoro započinjemo s pregovaračkim okvirom o budućim odnosima EU-a i UK-a, a istodobno vodimo konzultacije i pregovore o novom europskom proračunu.
Oko koronavirusa, ministar Beroš predsjedao je već dvaput izvanrednim sastancima Vijeća za zdravstvo. Ministar financija Marić organizirao je s predsjednikom Eurogrupe telefonski razgovor ministara financija EU-a da preliminarno procijene gospodarske i financijske efekte širenja koronavirusa u Europi, s obzirom na to da je to jedan širi fenomen za koji moramo imati spremne odgovore i zadržati stabilnost gospodarstva. Što se tiče migracija, ministar Božinović predsjedao je Vijećem za unutarnje poslove EU-a, prekjučer su u Zagrebu bili ministri obrane EU-a, a primili smo i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga. Jučer smo se sastali s ministrima vanjskih poslova EU-a, koji su vodili raspravu o situaciji u Siriji i odnosima s Turskom. Sve to pokazuje ozbiljnost utakmice koju Hrvatska danas igra na europskoj razini.
Bojite li se koronavirusa?
Važno je da svi mi imamo odgovarajuće mjere opreza i da se izbjegavaju oni kontakti koji mogu biti rizični. Što se mene tiče, izložen sam brojnim kontaktima jer sam stalno među ljudima. No, nema nikakvog razloga za paniku. Imali smo i ozbiljnijih kriza s kojima smo se suočili u mandatu, pa ćemo i ovu riješiti.
Koliko će ova nova situacija utjecati na pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru, prvenstveno na dio novca koji ide na tzv. nove politike, prije svega sigurnost?
Premda pregovori o novom europskom proračunu još nisu završeni, već sada je jasno da će proračun financirati i moderne izazove Unije. U sadašnjem nacrtu migracijska politika, upravljanje vanjskim granicama, kao i klimatske promjene, prepoznate su kao jedno od sedam prioritetnih područja u koja će se usmjeriti proračun. To su važni segmenti koji Europsku uniju čine snažnim globalnim akterom koji je spreman odgovoriti na sve sigurnosne ugroze.
Mi ćemo se u pregovorima boriti da Hrvatska kao najmlađa članica dobije odgovarajuća sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku. Nakon što smo 2016. zatekli svega 9% ugovorenih te 1% isplaćenih europskih sredstava, znatno smo ubrzali apsorpciju i pokrenuli sve institucije kako bismo uspjeli doseći čak 88% ugovorenih te 31% isplaćenih sredstava iz europskih fondova. Već u ovoj fazi pregovora, Hrvatska je nametnula dva važna paragrafa koja predviđaju dodatna europska sredstva. Paragraf 63. odnosi se na negativne demografske trendove i potporu državama s izraženim problemima demografskog pada. Paragraf 64. predviđa dodatnih 300 milijuna eura za zemlju koja je koristila samo jedan sedmogodišnji proračun, a to se isključivo odnosi na Hrvatsku.
Jeste li razgovarali s novim slovenskim premijerom Janezom Janšom i očekujete li pomak u rješavanju otvorenih potanja, prije svega granice, a onda i onih koji iz toga proizlaze, kao što je blokada hrvatskog članstva u Schengenu i OECD-u?
S gospodinom Janšom se dobro poznajem, redovito se susrećemo u okviru sastanaka Europske pučke stranke i vjerujem da ćemo i u nadolazećem razdoblju surađivati uspješno u interesu Hrvatske i Slovenije. Kao prvo, granični spor između Hrvatske i Slovenije je otvoreno pitanje koje je na dnevnom redu već 30 godina. Da je ono bilo uvjet za bilo koju od dvije države za članstvo u EU-u ili Schengenskom prostoru, tada ni Slovenija ne bi bila njezina članica. Naš je stav cijelo vrijeme da bilateralni granični spor mora biti potpuno odvojeno pitanje od toga. Uostalom, interes je i Slovenije da Hrvatska pristupi Schengenskom prostoru, posebno u kontekstu migracijskih izazova.
Janša je u Zagrebu na Kongresu EPP-a podržao hrvatski ulazak u Schengen, no može li on to i izvesti, uzevši u obzir i njegove koalicijske partnere?
Naša poruka Sloveniji je da želimo graditi dobrosusjedske odnose i jačati političku, gospodarsku i sektorsku suradnju. Nakon presude Suda EU-a, koji je potvrdio hrvatske argumente u smislu toga da arbitražni sporazum nije dio prava Europske unije, već da je riječ o pitanju međunarodnog prava, moramo se okrenuti dijalogu i zajedno pronaći rješenje za utvrđivanje državne granice na kopnu i na moru. Živimo jedni pokraj drugih, saveznice smo u NATO-u i partneri u EU. Osim rezidualnih pitanja iz prošlosti, Hrvatska i Slovenija nisu imale otvorenih pitanja i sukoba. Na tom tragu želimo graditi odnose s premijerom Janšom i Slovenijom.