Munjeviti rast BDP-a od 9%, rekordno povećanje „minimalca“ & rapidno smanjivanje udjela javnog duga!
(VIDEO) Andrej Plenković na 82. sjednici Vlade RH: Donijeli smo odluku kojom će se od 1. siječnja minimalna neto plaća povećati s 3.400 na 3.750 kuna. Dakle, za 350. Time se „minimalac“ prvi put podiže iznad 50% prosječne plaće i 60% one medijalne. U 5 godina naše Vlade povećan je za 1.254 kuna neto - ili četiri puta više nego u tri prethodne Vlade skupa! Očekujemo da će rast BDP-a u 2021. biti čak i veći od zadnjih, znatno poboljšanih procjena u odnosu na početak godine - 9%! To je munjeviti gospodarski oporavak nakon krizne 2020. i pada od 8%. Očekujemo i da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. biti smanjen za čak 4.2%. Iznosit će 83.1%. To znači da već sada, ponovno, rapidno smanjujemo udio javnog duga!
Otvarajući današnju sjednicu, predsjednik Vlade RH i HDZ-a osvrnuo se, po običaju, na aktualne teme iz proteklog tjedna.
Cijepljenje - najbolja zaštita
Govoreći o epidemiološkoj situaciji, Andrej Plenković je kazao da smo danas prešli 56 posto cijepljene odrasle populacije prvom dozom, što je gotovo 1.9 milijuna ljudi, te je još jednom pozvao da se cijepe svi građani koji to još nisu učinili:
- U proteklih tjedan dana od tisuću hospitaliziranih u Hrvatskoj, čak njih 75 posto nije bilo cijepljeno.
Još indikativniji podatak - upozorio je - jest to da je od 15 ljudi u dobi između 40 i 59 godina, koji su, nažalost, preminuli u zadnjih tjedan dana, samo jedna osoba bila cijepljenja:
- To je ozbiljan podatak koji potvrđuje zaključak da je cijepljenje najbolji način zaštite. Molim sve, s obzirom na rast broja zaraženih, da učine korake kako bi se zaštitili.
Predani rad u interesu hrvatskih građana
Od ostalih tema izdvojio je jučerašnje Godišnje izvješće o radu Vlade, koje je podnio Hrvatskom saboru, ocijenivši ga cjelovitom i realnom slikom onog što je učinjeno u prvoj godini mandata njegove druge Vlade:
- Suočili smo se s mnogobrojnim krizama i izazovima te nastojali pri provedbi našeg Programa učiniti najbolje što se moglo u ovim okolnostima. Svaki dan koristimo da unaprijedimo kvalitetu života i rješavamo probleme s kojima smo suočeni.
Građani vide tko je tko
Saborskim zastupnicama i zastupnicima zahvalio je na njihovim komentarima i stavovima te poručio da Vlada nastavlja s ozbiljnom i odgovornom politikom:
- Hrvatski građani vide tko što radi, tko se za što zalaže i tko ima kakva postignuća.
Minimalna plaća od 3.750 kuna
Najavio je donošenje važne odluke - o povećanju minimalne plaće:
- Od 1. siječnja 2022. minimalna plaća povećat će se za čak 10.3 posto, s dosadašnjih 3.400 na 3.750 kuna, tj. 500 eura, a odnosi se na oko 51 tisuću zaposlenih. Time se prvi put „minimalac“ podiže iznad 50 posto prosječne neto plaće.
Istaknuo je i da je prosječna neto plaća u kolovozu iznosila 7.118 kuna, a ona medijalna 6.014, što znači da će minimalna plaća biti 60 posto medijalne. Također, podsjetio je da je prije pet godina minimalna plaća iznosila 38 posto prosječne plaće:
- Povećali smo je za 1.254 kune, a to je četiri puta više nego u prethodne tri Vlade.
Borba za ravnopravnost Hrvata u BiH
Osvrnuo se potom na sastanak Europskog vijeća, koji je krajem prošlog tjedna održan u Bruxellesu, kazavši da su čelnici raspravljali o nizu važnih tema. To je - dodao je - bilo i posljednje Europsko vijeće njemačke kancelarke Angele Merkel, poslije 16 godina na toj funkciji. Od ukupno održanih 214 sastanaka EV-a od 1974. godine, Merkel je sudjelovala na njih 107.
Izdvojio je za Hrvatsku posebno važnu temu, koju je otvorio na sastanku, a to je tema Bosne i Hercegovine, odnosno izmjena Izbornog zakona kako bi se dogodine izbori u toj zemlji organizirali na način koji bi omogućio legitimnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda.
Odgovorno upravljanje javnim financijama
Potom se osvrnuo na prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu i državnog proračuna za 2022. godinu.
Podsjetio je da je, prije krize izazvane pandemijom, Vlada stvorila temelje za održivi gospodarski rast i stabilizirala javne financije, što je pomoglo državi da stekne povjerenje međunarodnih financijskih institucija, agencija za kreditni rejting, domaćih i inozemnih financijskih tržišta:
- To je pomoglo Hrvatskoj da zadrži dobru reputaciju, stoga su kamate koje država ima za nova zaduživanja ili refinanciranje puno povoljnije nego što su bile prije. To se postignuće reflektira i na cijene kamata za gospodarstvo, a u konačnici i za građane.
Rast BDP-a od sjajnih 9%
Posebno je naglasio kako bi, prema sadašnjim izračunima, realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2021. trebao biti viši od ranije projiciranog, odnosno 9 posto:
- To je jako dobro postignuće, time je premašena razina realnoga BDP-a iz 2019. godine, što govori o snazi hrvatskoga gospodarstva, njegovoj žilavosti, agilnosti i sposobnosti da se brzo vrati u okvire korisne dinamike.
Rebalansom državnog proračuna za 2021. - izvijestio je Plenković - ukupni prihodi povećavaju se za 3.3 milijarde kuna i sad iznose 153.6 milijarde kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za šest milijardi kuna i sad su planirani u iznosu od 173,3 milijarde kuna:
- Očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 19.7 milijardi kuna ili 4.7 posto BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 18.9 milijardi kuna ili 4.5 posto BDP-a.
Rapidno smanjenje udjela javnog duga
Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje od 4.2 postotna boda u odnosu na godinu prije te će iznositi 83.1 posto BDP-a:
- Nakon krizne godine već sad rapidno smanjujemo udio javnog duga u BDP-u. Vlada očekuje nastavak snažnog rasta gospodarske aktivnosti po stopama od 4.4 posto u 2022. godini, zatim 3.7 posto u 2023. te 3.1 posto u 2024. godini.
Pojasnio je da su kretanja prihoda državnog proračuna u tom razdoblju određena očekivanim gospodarskim oporavkom, daljnjim rastom gospodarske aktivnosti te cjelogodišnjim učinkom poreznih reformi koje su provedene ove godine, a očekuje se i znatan prihod proračuna kroz povlačenje europskih sredstava.
Bolji životni standard & demografska politika
Ukupni prihodi državnog proračuna za 2022. projicirani su u iznosu od 164.5 milijardi kuna:
- Vodeći računa o fiskalnoj stabilnosti, u cilju životnog standarda građana Vlada osigurava dodatna sredstva za povećanje socijalnih naknada kroz primjenu novog Zakona o socijalnoj skrbi i Zakona o udomiteljstvu. U kontekstu Vladine demografske politike dodatna sredstva bit će predviđena i kroz Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojima će se osigurati povećana naknada tijekom roditeljskog dopusta.
S ciljem osiguravanja fiskalne održivosti lokalnih jedinica, na rashodnoj strani proračuna predviđena su dodatna sredstva za poticanje dobrovoljnog, stvarnog i funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave:
- Uvrštena su i sredstva namijenjena za nabavu višenamjenskih borbenih aviona.
Vodimo Hrvatsku u dobrom smjeru
„Ključno je povjerenje“, poručio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a:
- Povjerenje građana, povjerenje aktera u društvu, povjerenje naših međunarodnih partnera u smjer i način na koji vodimo Hrvatsku.
Podsjetio je pritom da je ovo desetljeće u kojem će se provesti Nacionalna razvojna strategija, iskoristiti najveći iznos bespovratnih sredstava koja su nam na raspolaganju, nastaviti s ulaganjima i s politikom hvatanja koraka s razvijenijim državama srednje i istočne Europe.