Strateški iskoraci za Hrvatsku postignuti su uz puno truda i rada. Nisu se dogodili „slučajno“ ili „sami od sebe“
Koprivnica. Konferencija Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo". Andrej Plenković u intervjuu „1 na 1“: U ovom desetljeću, do 2030. godine, ispunit ćemo sve ciljeve iz Nacionalne razvojne strategije. Gospodarskog „pada“ neće biti, kako to najavljuju i priželjkuju neki iz oporbe. U 2023. rast ćemo između 2.6 i 3.0%. Sve međunarodne institucije revidiraju procjene našeg rasta na više. Turistički su rezultati - sjajni. Po prihodima ćemo biti bolji nego rekordne 2019. godine. A revizija EU proračuna? Zatražit ćemo više sredstava za migrantsku krizu, tj. za čuvanje državne i EU granice.
U razgovoru sa zamjenikom glavnog urednika Večernjeg lista Mislavom Šimatovićem, održanom u Koprivnici u sklopu konferencije Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo", predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković osvrnuo se na niz aktualnih političkih i ekonomskih tema.
Donosimo ključne poruke:
Još jednom ćemo podići vlastitu procjenu rasta BDP-a
Gospodarski će rast ove godine iznositi između 2.6 i 3.0%. Ne znam po čemu to neki „analitičari“ i oporbenjaci najavljuju „pad“. Sve međunarodne institucije i organizacije, od kreditnih agencija do OECD-a, revidiraju procjene našeg rasta na više.
I Vlada RH već je dvaput podigla vlastitu prognozu rasta, onu prvotnu od 0.7%. Revidirat ćemo je ponovno za koji tjedan s obzirom da su turistički rezultati - sjajni. Po prihodima ćemo nadmašiti i rekordnu 2019. godine.
Revizija Višegodišnjeg financijskog okvira
Zbog posljedica rata u Ukrajini na europsku ekonomiju EU ulazi u proces revizije Višegodišnjeg financijskog okvira - s tri temeljna izazova.
Prvi je kako i dalje financijski pomagati Ukrajinu, kojoj je dosad iz EU-a dano više od 80 milijardi eura. Drugi su nezakonite migracije, a treći teške štete uslijed elementarnih nepogoda i klimatskih promjena.
Više novca za zaštitu granice
Za Hrvatsku, kao državu „prijateljicu kohezije“ - dakle, državu koja lovi ritam razvoja starijih i bogatijih članica uz pomoć sredstva iz zajedničke blagajne EU-a - važno je da se ne smanje iznosi u omotnici za regionalni razvoj. No pritom ćemo zatražiti više sredstava za migrantsku krizu, tj. za čuvanje državne granice, koja je ujedno vanjska granica i EU-a i Schengena.
Što se također tiče granica, tražimo da se izvrši snažni pritisak na Srbiju i BiH da u potpunosti usklade svoju viznu politiku s EU-om. Nedopustivo je da nezakoniti migranti bez ikakvog problema slijeću na aerodrome u Beogradu i Sarajevu kao „turisti“, a potom kreću prema Hrvatskoj i Zapadu.
Velike koristi EU članstva
Benefiti članstva u Europskoj uniji jasno su se pokazali i tijekom globalne COVID krize. Kroz Instrument „EU iduće generacije“, koji je formiran u srpnju 2020. godine, Hrvatskoj je stavljeno na raspolaganje čak 10 milijardi eura, uz 15 milijardi eura iz redovitog Višegodišnjeg financijskog okvira (EU proračuna). Ta su nam golema sredstva omogućila da krenemo s brzim gospodarskim oporavkom već u 2021. - s rastom BDP-a od 13% - te da u 2022. nastavimo s rastom većim od 6%.
U kontekstu prirodnih katastrofa, nemojmo zaboraviti da je Vlada samo kroz europska sredstva osigurala 2.5 milijarde eura za obnovu nakon potresa.
Odluka o članstvu u OECD-u već 2026.
Ulaskom u OECD zaokružit ćemo svoje strateške vanjskopolitičke ciljeve. Hrvatska je danas najdalje odmakla od svih kandidatkinja. Ako ovom dinamikom nastavimo ispunjavati zadane kriterije, konačna politička odluka o našem članstvu mogla bi se donijeti već 2026. godine.
Zašto Milanović i SDP to oni nisu uspjeli?
Strateški iskoraci za Hrvatsku postignuti su uz puno truda i rada. Nisu se dogodili „slučajno“ ili „sami od sebe“. „Po inerciji“ nismo ušli ni u Schengen, nego nakon što smo ispunili gotovo 200 vrlo zahtjevnih kriterija. Takve Milanovićeve i SDP-ove teze prilično su groteskne. Pa zašto to oni nisu uspjeli?
U ovom desetljeću, do 2030. godine, ispunit ćemo sve ciljeve iz Nacionalne razvojne strategije RH. Infrastrukturno ćemo riješiti sve ono što je bitno za zemlju, osim željeznice. Za čiju će potpunu modernizaciju trebati malo više vremena.
„PRIVRŽENI REALIZACIJI RAZVOJNIH PROJEKATA!“
Osim što je sudjelovao na konferenciji „Hrvatska kakvu trebamo“, u Koprivnici je premijer Plenković posjetio kompaniju Podravku:
- Iznimno pridonosite razvoju naše prehrambene industrije i poljoprivrede, raduje me vijest da planirate nova ulaganja u modernizaciju proizvodnje, u vrijednosti većoj od 100 milijuna eura! Čestitam vam na izvrsnim poslovnim rezultatima i kontinuiranom poboljšavanju materijalnih prava radnika!
Podravski ipsilon
Sastao se, također, s koprivničkom-križevačkim županom Darkom Korenom i gradonačelnikom Koprivnica Mišelom Jakšićem:
- Privrženi smo razvojnim projektima u KKŽ-u i svakom dijelu Lijepe Naše! U vašoj se županiji upravo realiziraju projekti od pola milijarde eura. Kroz ITU mehanizam Koprivnica je dobila 18 milijuna eura, a Projekt Sjever novi je okvir kojim Vlada usmjerava ulaganja u 5 županija na sjeveru Hrvatske. I Podravski ipsilon važan je dio naših rekordnih investicija u cestovnu infrastrukturu diljem zemlje.
Pomažemo svim lokalnim i regionalnim jedinicama, neovisno tko je u njima na vlasti - dodao je predsjednik Vlada RH i HDZ-a.
Ponosni na svoja postignuća!
Na kraju se susreo, kao uvijek kada je na terenu, s vodstvom županijskog i gradskog HDZ-a:
- Oporbu ovo žulja, pa ću namjerno ponoviti: ponosni smo na svoje uspjehe!
