Koristeći svoj osnaženi međunarodni položaj Hrvatska štiti vlastite nacionalne interese & pridonosi snazi cijele Europske unije
(VIDEO) Izvješće premijera Andreja Plenkovića o sastancima Europskog vijeća: Hrvatska je poslije 10 godina EU članstva u vrlo dobroj poziciji. U 4. desetljeću samostalnosti respektirana smo država, što se vidi i po ubrzanoj dinamici i većoj apsorpcijskoj sposobnosti korištenja europskih sredstava. Taj golemi novac izravno utječe na naš gospodarski i regionalni razvoj, na veću zaposlenost, na ulaganja, kvalitetu života... To nam ostavlja prostor da stavimo naglasak na ključna pitanja budućnosti - na demografiju, digitalizaciju, dekarbonizaciju i obrazovanje. U infrastrukturu predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja uložit ćemo rekordnih 2.7 milijardi eura!
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a u Hrvatskom je saboru zastupnicima podnio Izvješće o sastancima Europskog vijeća (EUCO), održanim od travnja do listopada 2023. godine.
Govor Andreja Plenkovića donosimo u cijelosti:
Gorući prsten oko Europe
Oko Europe imamo gorući prsten u sigurnosnom smislu - rusku agresiju na Ukrajinu, rat između Izraela i Hamasa, veliku nestabilnost u dijelovima Afrike, nezakonite migracije, rast ekstremizma, terorističke napade u državama članicama...
U svakoj raspravi koja se odvijala između EU lidera bilo je riječi o reperkusijama tih događaja na ekonomsku i energetsku krizu, inflatorne pritiske i socijalnu situaciju, kao na ponovno uvođenje graničnih kontrola unutar Schengena.
Takve geopolitičke promjene, ali i one klimatske, te njihov utjecaj na naše gospodarstvo predstavljaju okvir u kojem Hrvatska mora zaštititi svoje nacionalne interese, koristeći osnaženi međunarodni položaj i pritom dati doprinos snazi cijele Europske unije kako bi se suočila s ovim izazovima. To je prioritet našega vanjskopolitičkog djelovanja.
Pomoć Ukrajini konkretna i konzistentna
Što se tiče naše politike prema Ukrajini, ona je konzistentna i solidarna, sukladna međunarodnom pravu i načelima suvremenog međunarodnog poretka, te reflektira prijateljski odnos dvaju naroda i dviju zemalja. Podrška Ukrajini manifestirala se u više vidljivih točaka - kojima je pridonio i Hrvatski sabor proglasivši Holodomor genocidom.
Također, u Zagrebu je održana velika konferencija radnog karaktera s državnim odvjetnikom i ministrom pravosuđa Ukrajine te čitavim nizom njihovih stručnjaka koji se bave procesuiranjem ratnih zločina. Hrvatska je u tome Ukrajini ponudila onu vrstu ekspertize koju unutar EU-a nema nitko drugi - naše iskustvo u procesuiranju ratnih zločina.
Ponudili smo im sve ono što će, nažalost, njima biti tema dugi niz godina s obzirom na počinjene ratne zločine tijekom ruske agresije na Ukrajinu.
500 milijuna eura za Ukrajinu skupljeno u Zagrebu
Zagreb je isto tako bio domaćin velike konferencije o humanitarnom razminiranju Ukrajine, na kojoj se okupilo više od 30 zemalja i međunarodnih organizacija te na kojoj je prikupljeno pola milijarde eura za proces razminiranja u Ukrajini.
Generirati pola milijarde eura na prvoj takvoj konferenciji ogroman je uspjeh. Nastavno na prošlogodišnji konferenciju Parlamentarni summit Krimske platforme pokazali smo da na konkretan način pridonosimo Ukrajini i njenim međunarodnim aktivnostima.
Hrvatska Ukrajini pruža humanitarnu potporu i i zbrinjavanjem ranjenika, ratnih vojnih invalida, te prihvatom ukrajinske djece i izbjeglica. Kontinuirana vojna podrška također je dio suradnje između Hrvatske i Ukrajine.
O sukobu na Bliskom istoku
Europsko vijeće u zadnjih je mjesec dana bilo zaokupljeno i temom sukoba na Bliskom istoku. Hamasov teroristički napad na Izrael 7. listopada bio je događaj bez presedana. Izraelski su čelnici u više navrata rekli da nikada toliko Židova nije poginulo u jednom danu nakon Drugog svjetskog rata.
Zaključci Europskog vijeća o Bliskom istoku snažno su osudili teroristički napad Hamasa, zatražili trenutačno puštanje talaca, kazali da Izrael ima pravo na samoobranu, ali da pritom mora poštovati međunarodno i humanitarno pravo te da se u Pojasu Gaze trebaju osigurati humanitarni koridori i napraviti humanitarne pauze.
Hrvatska je za mir
Međutim, u tjednu kada je Europsko vijeće donijelo te zaključke, kada je Europski parlament donio rezoluciju, istodobno se pred Općom skupštinom UN-a usvojila rezolucija neobvezujućeg karaktera koja je u hrvatskim medijima dobila golemi prostor, ali bez obrazloženja zašto je Hrvatska bila protiv takve rezolucije.
Govoriti da Hrvatska nije za mir, to može samo netko tko ništa ne razumije o međunarodnim odnosima, tko nije pratio što se sve tog tjedna usvajalo. Hrvatska Vlada je donijela odluku o humanitarnoj pomoći Pojasu Gaze u iznosu od 250.000 eura. To je ono što je bitno i što reflektira naše stavove.
Pozicija Hrvatske - principijelna
Hrvatska je bila protiv rezolucije Opće skupštine jer se u njoj ne spominje nikakva osuda Hamasova terorističkog napada na Izrael, koji je temelj problema i začetak sukoba. Pozicija Hrvatske je principijelna jer je i Hrvatska, kao netom priznata zemlja, doživljavala rezolucije u kojima se nije htjelo reći crno na bijelo tko je tko.
To je bit i politički stav Hrvatske. Da smo bili suzdržani, rekli bi da nemamo stav. Da smo bili za, onda bi nas vjerojatno napali kako smo mogli biti za kad se ne spominje Hamasov teroristički napad. Želim da hrvatska javnost razumije iza čega stojimo u međunarodnim odnosima i za što dižemo ruku. Najgore je biti suzdržan.
Revizija EU proračuna
Još jedna tema o kojoj se raspravljalo na Europskim vijećima jest pitanje revizije Višegodišnjeg financijskog okvira - koji se mora prilagoditi novonastaloj globalnoj situaciji koju su stvorili pandemija, ruska agresija na Ukrajinu, energetska kriza te borba s nezakonitim migracijama i elementarnim nepogodama.
Kada je Europsko vijeće 2020. definiralo konture Višegodišnjeg financijskog okvira i Instrumenta „EU iduće generacije“, nije se moglo znati da će doći do ruske agresije, nakon koje je uslijedila velika solidarnost i jedinstvo Europske unije u potpori Ukrajini. Nije se mogla predvidjeti ni energetska kriza, ni da će EU morati naći načina da dugoročno financijski pomogne Ukrajini.
Pritom su aktualne ostale i teme koje se odnose na povećani intenzitet nezakonitih migracija, ulaganja u strateška područja europske industrije i ubrzani tijek klimatskih promjena, praćen elementarnim nepogodama, što također iziskuje više sredstava za pomoć pogođenim državama.
To su najvažnije teme po pitanju revizije Višegodišnjeg financijskog okvira i o njima će se nastaviti razgovori s ciljem da do Božića ove godine dođemo do rješenja.
BiH dobila uvjetovanu preporuku
Tema proširenja Europske unije stalno je na dnevnom redu Europskog vijeća, a u zadnje vrijeme održano je nekoliko otvorenijih rasprava.
Europska komisija je danas objavila novo izvješće o napretku koje govori o fazi u pristupnom procesu nama susjednih zemalja te Ukrajine, Moldove i Gruzije. Komisija je predložila otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldovom uz razumijevanje da će ispuniti određene kriterije, a isto tako, na temelju snažnog zalaganja Hrvatske, Bosna i Hercegovina dobila je preporuku uvjetovanu postizanjem neophodnog stupnja usklađenosti s kriterijima Unije.
To je jedno od velikih strateških vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske, uz uvjet da BiH ispuni nekoliko kriterija. Ovo je snažan poticaj Vijeću ministara BiH i institucijama da se u nekoliko sljedećih mjeseci naprave iskoraci. I to što se dogodilo nije slučajno, na tome smo radili vrlo angažirano - jer je to za nas posebno važno.
O članstvu Ukrajine
Daljnja dinamika procesa proširenja ovisit će o nizu unutarnjih rasprava na razini EU-a. Jer, proširenja imaju svoj utjecaj, kao prvo, na funkcioniranje EU-a, na institucije i proces donošenja odluka, a kao drugo, imaju i proračunske implikacije s obzirom da nije isto ulazi li zemlja s dva-tri milijuna stanovnika ili 40 milijuna stanovnika.
Razlike su tu enormne i u trenu se stvara disbalans postojećeg stanja kad je riječ o zemljama prijateljima kohezije i zemljama neto uplatiteljima u europski proračun. Tu se prije svega misli na apsorpcijsku sposobnost EU-a u varijanti da Ukrajina postane članica. Sve su ostale zemlje u poziciji da budu lakše nego sama Ukrajina apsorbirane u institucionalnu proračunsku arhitekturu ili arhitekturu sektorskih politika.
Stoga se vode pregovori kako da EU kroz iduće četiri godine dođe u poziciju pružiti Ukrajini makro financijsku pomoć u iznosu od skoro milijardu eura mjesečno kako bi ta zemlja u okolnostima agresije mogla ekonomski i financijski funkcionirati.
Srbija & Kosovo
U kontekstu proširenja razmatrala se i situacija između Srbije i Kosova, kao i napad paramilitarnih grupa u Banjskoj na sjeveru Kosova - što je izazvalo ozbiljnu destabilizaciju. Jasno se tražila odgovornost Srbije za taj događaj, ali je također izraženo zadovoljstvo što situacija nije eskalirala.
Dobro je da se - uz posredovanje ključnih članica EU-a - nastave razgovori između Srbije i Kosova kako bi se situacija smirila, a ujedno stvorili preduvjeti za održavanje novih izbora na sjeveru Kosova uz participaciju Srba koji tamo žive.
Europsko vijeće raspravljalo je intenzivno i o pitanju nezakonitih migracija, dok je na Vijeću ministara za unutarnje poslove u lipnju kvalificiranom većinom donesena odluka o prihvaćanju Pakta za azil i migracije - protiv koje su glasovali ministri iz Mađarske i Poljske. S obzirom da se na Europskom vijeću o svemu odlučuje konsenzusom, o nezakonitim migracijama donesen je zaključak predsjedavajućeg.
Respektirana članica EU-a
Hrvatska je nakon 10 godina članstva u vrlo dobroj poziciji respektirane države članice, što se vidi i po stavovima koje zauzima na različitim formacijama Vijeća, u ubrzanoj dinamici i većoj apsorpcijskoj sposobnosti korištenja prve financijske perspektive - koja će biti u potpunosti iskorištena, Europskog fonda solidarnosti i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Hrvatska se također kvalitetno priprema za učinkovito korištenje sredstava u drugoj financijskoj perspektivi, koja će imati direktne reperkusije na naš ekonomski razvoj, ravnomjerni regionalni razvoj, ulaganja, veću zaposlenost i manju nezaposlenost.
To nam u konačnici ostavlja prostor da u ovom četvrtom desetljeću hrvatske samostalnosti, kada se trudimo provoditi Nacionalnu razvojnu strategiju, stavimo naglasak na teme koje smatramo najbitnijima.
Demografija, digitalizacija, dekarbonizacija & obrazovanje
Prva izrazito važna tema je pitanje demografske revitalizacije. Stoga će Vlada uskoro izaći sa Strategijom demografske revitalizacije RH.
Drugo je pitanje digitalizacije - koja se odnosi na digitalizaciju države, gospodarstva i cijelog društva. Zanimljiva je činjenica da Eurostatovi podaci o digitalnim vještinama mladih od 15 do 24 godine govore da smo na prvom mjestu u EU-u, što pokazuje veliki trend digitalne pismenosti kod mladih Hrvata.
Treća tema je dekarbonizacija - od temeljnog cilja klimatske neutralnosti pa do ubrzanog prelaska na obnovljive izvore energije, uz osiguravanje energetske sigurnosti i priuštivosti u tranzicijskom razdoblju.
Četvrta ključna tema bez koje nema napretka je - obrazovanje. Zadovoljan sam što će u narednom razdoblju u infrastrukturu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava te u sustav visokog obrazovanja biti uloženo 2.7 milijardi eura.
Rekordna ulaganja u obrazovanje
Tako velikih ulaganja nikada nismo imali, s njima ćemo se dovesti u poziciju jednosmjenske, odnosno cjelodnevne nastave za naše najmlađe.
Uz već ostvarena postignuća, koja se odnose na besplatne udžbenike, besplatni prijevoz i besplatan obrok u hrvatskim školama, stvaramo preduvjete istinskog kvalitativnog iskoraka i napretka za mlade generacije, za izlazak na tržište rada bilo da je riječ o Hrvatskoj, bilo da je riječ o Europi ili svijetu.