Toliko je toga! Radimo kao da nisu blagdani: parafiskalno i neporezno rasterećenje, mjere aktivne politike zapošljavanja, isplata pomoći za umirovljenike…
(VIDEO) Stabilnost & sigurnost. Hrvatska će i dalje rasti! Premijer Plenković na 274. sjednici Vlade RH: U idućoj su nam godini temeljni ciljevi nastaviti štititi građane i gospodarstvo te podizati primanja, zaposlenost i BDP - što smo i dosad uspješno činili unatoč globalnim krizama. Istodobno, i dalje ćemo smanjivati inflaciju i udio javnog duga. Zahvaljujući poreznoj reformi svi će u 2024. dobiti veće plaće već za siječanj, dok će „minimalac“ porasti sa 700 na 840 € bruto. U godini pred nama dovršit ćemo autocestu Zagreb-Sisak, a krenuti s gradnjom onih do Dubrovnika i Žute Lokve. Pustit ćemo u promet 2. cijev Tunela Učke, a Istarski ipsilon zasjat će u punom profilu!
„Naše će politike u ovom desetljeću ubrzanog razvoja, za koje smo osigurali nezapamćenih 25 milijardi € europskih sredstava, biti obilježene s 4 ključne teme: demografska revitalizacija, dekarbonizacija, digitalizacija i rekordna ulaganja u obrazovanje“ - također je poručio predsjednik Vlade RH i HDZ-a:
- Bez toga Hrvatska ne bi mogla adekvatno sudjelovati u magistralnim procesima koji se odvijaju u Europi i svijetu.
Vratimo se, međutim, na početak. Otvarajući Vladinu sjednicu, posljednju u ovoj godini, premijer Andrej Plenković osvrnuo se - po običaju - na aktualne teme u proteklome tjednu. Iznio je pritom svojevrsni presjek ove godine na izmaku, ali i najavio neka od naših postignuća u onoj idućoj.
Strategija demografske revitalizacije
Krajem prošlog tjedna održana je 8. sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju, na kojoj je sudjelovala i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica - podsjetio je Plenković:
- U javno savjetovanje upućena je Strategija demografske revitalizacije do 2023. godine, usmjerena na izgradnju poticajnog okruženja za obitelji, mlade i uravnoteženu mobilnost stanovništva. Strategija se nadograđuje na sve dosadašnje poduzete mjere kroz populacijsku, socijalnu, poreznu i ostale politike. Demografija je strukturno pitanje za budućnost hrvatskog naroda.
Jačamo obitelj kao jezgru hrvatskog društva
Kako je stopa prirodnog priraštaja već generacijama niža nego prije, a stopa mortaliteta se zbog starenja stanovništva povećava - dodao je - to je izazov i za tržište rada i za socijalni i mirovinski sustav:
- Stoga će Vlada jačati obitelj kao jezgru hrvatskog društva. U tom kontekstu vrijedi kazati da smo dosad trostruko povećali roditeljske naknade, s 353 na 995 eura. Udvostručen je i broj obitelji i broj djece koji će primati doplatak na djecu, sa 126 na 271 tisuću obitelji i sa 247 na 511 tisuća djece, za što će se ukupno izdvojiti 262 milijuna eura, tj. gotovo 90 milijuna eura više nego lani.
Uvest će se i 12 mjeseci staža po djetetu majkama koje idu u mirovinu - također je naglasio premijer Plenković.
Od ostalih mjera izdvojio je poticanje zapošljavanja mladih na neodređeno vrijeme, što je ključno za njihovu kreditnu i financijsku sposobnost, kao i priuštivo stanovanje:
- Nastavit ćemo intenzivirati aktivnosti koje se tiču i obrazovanja. Vlada je do sada osigurala besplatne udžbenike, obrok i prijevoz za sve učenike osnovnih škola. Ulažu se i nikad veća sredstva u izgradnju dječjih vrtića, škola i dvorana.
7. paket pomoći & veća nacionalna naknada
"Danas je važan dan za naše umirovljenike, i to njih čak 830.000" - poručio je premijer Plenković najavivši da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje danas započinje s isplatom paketa jednokratnih novčanih pomoći za umirovljenike koji imaju mirovinu do 840 eura:
- Ujedno, s danom 1. siječnja stupaju na snagu izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, koja se povećava sa 120 na 150 eura te se pojednostavljuju uvjeti za njeno ostvarivanje.
Prosječna mirovina veća za 54%
Podsjetio je da je u mandatima ove Vlade ukupna prosječna mirovina podignuta za 192 eura te da danas iznosi 550 eura, što je povećanje od 54%:
- Osim toga, osigurana je i isplata dijela obiteljske mirovine, ukinut je i krizni porez i namet od 10% na sve mirovine veće od, tadašnjih, 3.500 kuna, kao i dodatnih 3% za zdravstveno osiguranje za mirovine po posebnim propisima. Sve je to paket mjera koji ide za tim da unaprijedi standard hrvatskih umirovljenika.
Ususret 3. obljetnici potresa Banovine
Osvrnuo se, potom, na 3. obljetnicu potresa koji je pogodio Banovinu 29. prosinca:
- Još jednom izražavam žaljenje zbog sedmero ljudi koji su tada izgubili živote, kao i zbog mlade djevojke koja je stradala u zagrebačkom potresu nekoliko mjeseci prije. Prošlog sam tjedna posjetio Glinu, u kojoj su završeni radovi na četiri višestambene zgrade, s ukupno 52 stana za 107 korisnika.
Najavio je sutrašnji posjet Petrinji, gdje će se obilježiti završetak radova na osam višestambenih zgrada sa 128 stambenih jedinica:
- Na području Banovine zatvorena su kontejnerska naselja, a u potpunosti su iskorištena sredstva za obnovu od milijardu i 3 milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti. Dodatno je za obnovu osigurano milijardu i 550 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
549 milijuna eura za SMŽ
Nastavljamo s ukupnim naporima za društvenu i gospodarsku revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije - istaknuo je predsjednik Vlade i HDZ-a izvijestivši da je do sada u toj županiji, ne računajući obnovu, ugovoreno čak 417 projekata vrijednih 549 milijuna eura:
- Na petrinjskom i zagrebačkom području obnova je u potpunosti završila na 11.050 zgrada, od toga 10.507 privatnih zgrada i kuća, a 543 javne zgrade. Osim toga, danas kućanstvima na potresom pogođenom prostoru do srpnja 2024. produžujemo subvencije za režijske troškove, besplatno korištenje autoceste Zagreb-Sisak, besplatni prijevoz vlakom i otpis HRT-ove pristojbe.
Nove mjere aktivnog zapošljavanja
Najavio je da će se na današnjoj sjednici Vlade donijeti mjere aktivnog zapošljavanja za iduću godinu, vrijedne 132,6 milijuna eura:
- Obuhvaćaju potpore za (samo)zapošljavanje, pripravništvo, osposobljavanje, usavršavanje, povratak u Hrvatsku, javni rad, stalnog sezonca i skraćivanje radnog vremena. Od 2016. pa do studenog 2023. te su mjere uključile 245.000 ljudi, a za njih je izdvojeno više od milijarde eura. Pridonijele su gospodarskom rastu i stabilnosti tržišta rada, a što smo ostvarili unatoč krizama bez presedana.
Podsjetio je da je stopa zaposlenosti podignuta sa 63 na 71%, dok je stopa nezaposlenosti smanjena s 10 na 5%, a omjer zaposlenih i nezaposlenih danas je 16 prema 1.
Daljnje administrativno rasterećenje gospodarstva
Osim mjera aktivnog zapošljavanja, Vlada danas donosi i Drugi Akcijski plan daljnjih administrativnih rasterećenja, koji se odnosi na smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja:
- Sadrži 73 mjere. Troškovi gospodarstvu smanjit će se za dodatnih 132,7 milijuna eura. S Prvim Akcijskim planom (50 mjera iz 2022.) već smo bili rasteretili gospodarstvo za više od 70 milijuna eura. Čestitam ministru Damiru Habijanu na iskoraku!
Politika poreznog i administrativnog rasterećenja građana i gospodarstva predstavlja kontinuitet naše Vlada, a ukupno smo ih do sada rasteretili za 1.5 milijardu eura - podcrtao je premijer.
Godina isporuke
Budući da je ovo posljednja sjednica Vlade u 2023. godini, osvrnuo se na najvažnije događaje u njoj:
- Bila je to godina isporuke. Hrvatska je 1. siječnja, kao prva i za sada jedina zemlja, istog dana ušla i u Schengenski prostor i u europodručje. Ubrzo nakon toga ušla je i u Europski stabilizacijski mehanizam, što je čini duboko integriranom u samoj jezgri europskog projekta.
Izdvojio je i činjenice da je Međunarodni monetarni fond uvrstio Hrvatsku među 38 naprednih nacionalnih ekonomija te da je Lijepa Naša postala 18. turistička destinacija na svijetu, a popela se na 12. mjesto po ispunjavanju ciljeva održivog razvoja UN-a.
Povjerenje u javne financije
Sve je to pratio i povećani investicijski kreditni rejting s pozitivnim izgledima, i to prema sve tri svjetske agencije - dodao je:
- Građani su u narodnu obveznicu uložili milijardu i 350 milijuna eura, a u trezorske zapise 975 milijuna eura. Time je potvrđeno povjerenje u javne financije, u smjer kojim vodimo zemlju.
Dodatna EU sredstva & rast BDP-a
Podsjetio je zatim kako je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti - na postojećih bespovratnih 5.5 milijardi eura - osigurano dodatnih 4.5 milijardi eura u obliku izrazito povoljnih zajmova:
- Hrvatska je prva zemlja koja je prešla 50% isplaćenih bespovratnih sredstava od svih članica Europske unije. Sva su ta postignuća preduvjet veće otpornosti na krize i oporavka gospodarstva i društva u vrlo neizvjesnim geopolitičkim okolnostima.
"U tom kontekstu možemo reći da smo očuvali socijalnu koheziju, što je bio najvažniji cilj Vlade. Hrvatska je 11 kvartala zaredom bilježila rast BDP-a, a rast u zadnjem kvartalu od 2.8% bio je među najvećima u Europskoj uniji“ - dodao je.
Debelo premašili obećanje o prosječnoj plaći
Prosječna je plaća u listopadu u Hrvatskoj iznosila 1.178 eura, što je za 57% više nego u listopadu 2016. kada je bila 749 eura - također je naglasio Plenković:
- Vlada je u Programu za ovaj mandat obećala da će prosječna plaća do kraja mandata biti 1.000 eura, što je već premašeno.
30 milijuna eura stvarnim svinjogojcima
U godini na izmaku Hrvatska se suočila i s posljedicama olujnih nevremena, nizom vremenskih nepogoda, a u zadnje vrijeme i s afričkom svinjskom kugom:
- U borbi s tom bolesti politika Vlade, koja je bila utemeljena na propisima i na struci, pokazala se potpuno ispravnom, s obzirom da je ona sada na najnižim razinama i gotovo da i nema novih slučajeva.
Podsjetio je i da je Vlada mjerama vrijednim više od 30 milijuna eura pomogla stvarnim svinjogojcima, a ne onima koji su se „iz hobija“ prosvjedno bavili svinjogojstvom, a nemaju veze ni s poljoprivredom ni sa Slavonijom.
Limitirane cijene & neradna nedjelja
Premijer Plenković poručio je da je Vlada u velikim krizama zaštitila najranjivije u hrvatskom društvu, osiguravši im priuštive cijene struje, plina i naftnih derivata. Ograničila je i cijene 30 proizvoda iz potrošačke košarice:
- Upravo je zahvaljujući tim zaštitnim mjera zabilježen pad stope inflacije, a očekuje se da će se on nastaviti i u 2024. godini. Itekako smo spremni i dalje pratiti ponašanje aktera na tržištu. Ponovno ćemo intervenirati štiteći standard građana ako se uoče neopravdana povećanja cijena.
Reguliran je i rad nedjeljom - podsjetio je - a od 1. siječnja 2024. prelazi se u potpunosti na novi režim Zakona o trgovini od 16 radnih nedjelja godišnje.
Zakon o hrvatskom jeziku & hrvatski branitelji
Izdvojio je i donošenje Zakona o hrvatskom jeziku.
Nastavlja se i s ulaganjem u položaj hrvatskih branitelja - kazao je premijer, podsjetivši na četiri izgrađena veteranska centra:
- A gradit će se i nova četiri, kako bi se i na taj način odužili onima koji su za Hrvatsku slobodu dali najviše.
Stupaju na snagu i izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima, kojima će se osnovati ustanova za trajni smještaj, a osigurat će se i veće invalidnine za hrvatske ratne vojne invalide poslije više od 20 godina.
Planovi za 2024. godinu
U godini koja je pred nama - najavio je Plenković - temeljni cilj Vlade jest zaštiti i građane i gospodarstvo od bilo kakvih novih vanjskih šokova, kao što je to uspješno činila i do sada:
- Nastojat će se stvoriti ozračje koje će na temelju Vladine ekonomske i fiskalne politike omogućiti daljnji rast BDP-a, rast plaća i mirovina, uz istodobno smanjivanje inflacije i udjela javnoga duga u BDP-u.
Rast plaća
Podsjetivši na goleme iskorake u fiskalnoj decentralizaciji, naglasio je da će s novim paketom porezne reforme rasti plaće svim građanima već u siječnju:
- Minimalna plaća porast će pak od prvoga siječnja sa 700 eura bruto na 840 eura bruto, što je povećanje od 103% u odnosu na početak mandata ove Vlade.
Prometni pothvati
U idućoj godini završit će se puni profil Istarskoga ipsilona, druga cijev Tunela Učke, autocesta između Zagreba i Siska, a krenut će se u izgradnju autocestea do Dubrovnika i do Žute Lokve.
4 ključne teme Vladine politike
"Naše će politike u ovom desetljeću ubrzanog razvoja - za koje smo osigurali nezapamćenih 25 milijardi eura europskog novca biti obilježene s četiri ključne teme - demografskom revitalizacijom, dekarbonizacijom, digitalizacijom i obrazovanjem, uz ravnomjerni regionalni razvoj koji doživljavamo kao konstantu" - na kraju je još poručio je premijer Andrej Plenković.